Istraživanje o nasilju nad trans osobama: Potreban sistemski odgovor i usvajanje zakona o pravnom prepoznavanju roda
"Potrebno je krenuti od samog starta, načina komunikacije, pa preko samih usluga i pružanja zaštite LGBTIQ osobama u zajednici. Ministarstvo će pružiti podršku za nastavak i realizaciju jednog sličnog projekta, kako bi se ostvario kontinuitet"
TIRV osobama u Crnoj Gori neophodna je adekvatnija, kvalitetnija i efikasnija sistemska i psihosocijalna podrška i zakonodavstvo koje reguliše pravno prepoznavanje roda na osnovu samoodređenja.
To je poručeno na predstavljanju prvog istraživanja u Crnoj Gori, Asocijacije Spektra, o potrebnim psihosocijalnim programima podrške za transrodne, rodno varijantne i interpolne (TIRV) žrtve nasilja koje je sprovela dr med, psihijatrica, mr sc. bioetike - Tea Dakić.
Izvršni direktor Asocijacije Spektra, Jovan Ulićević, kazao je da mu je kao transrodnom muškarcu trebalo dosta da počne da živi "iole dobro", saopšteno je iz PR Centra.
"Transrodni sam muškarac i dosta mi je trebalo da živim 'iole' dobro u ovoj zemlji, zato i kažem to što ja živim tako, ne znači da druge transrodne osobe žive isto", rekao je Ulićević.
On je rekao da je Crna Gora unaprijedila svoj zakonodavni okvir po pitanju prava LGBTIQ osoba, ali je pala na Rainbow mapi zbog neusklađivanja Zakona o životnom partnerstvu lica istog pola.
"Naši zakoni, uprkos određenom napretku, znaju da budu mrtvo slovo na papiru koji će omogućiti efikasniju borbu protiv nasilja. I dalje, između ostalog, imamo sistemsko odbijanje da se riješi pristup zdravstvenoj zaštiti i hormonskoj terapiji za transrodne žene...", naveo je Ulićević.
Govoreći o istraživanju koje su predstavili, on je kazao da je samo učestvovanje u istraživanju bilo naporno.
"Emotivni rad koji su podnijele transrodne osobe koje su učestvovale u istraživanju je u cilju toga da društvo dobije jedan resurs koji će omogućiti efikasniju borbu protiv nasilja", zaključio je Ulićević.
Predstavnica Ministarstva rada i socijalnog staranja, Budimirka Đukanović, kazala je da je institucije moraju da odgovore zadacima, a u tome veliku ulogu bi trebalo da imaju centri za socijalni rad koji bi trebalo da budu prva instanca na lokalnom nivou koja može pružiti podršku i uputiti na pravu adresu.
"Potrebno je krenuti od samog starta, načina komunikacije, pa preko samih usluga i pružanja zaštite LGBTIQ osobama u zajednici. Ministarstvo će pružiti podršku za nastavak i realizaciju jednog sličnog projekta, kako bi se ostvario kontinuitet", poručila je ona.
Istakla je da su kao resor spremni da nastave saradnju i finansijski podrže projekte koji će doprinijeti unapređenju prava LGBTIQ osoba.
"Nužna je zajednička saradnja i djelovanje vladinog i civilnog sektora", zaključila je Đukanović.
Koordinator programa za izgradnju zajednice i građanski aktivizam Asocijacije Spektra, Nikola Ilić, rekao je da su rezultati istraživanja ozbiljan indikator jedne krajnje nepovoljne pozicije u kojoj se u trenutno i u bliskoj prošlosti nalazila i nalazi TIRV zajednica u Crnoj Gori.
"Istraživanjem obuhvaćeni su kako centralni tako i sjeverni i južni region Crne Gore a uzorkom dominiraju transrodne osobe sa sjevera i juga. Svi/e učesnici/e, odnosno 100 odsto uzorka, u istraživanju potvrđuju, da su u poslednjih pet godina bili lično maltretirani od strane nekoga ili grupe zbog bilo kojeg razloga, na način koji ih je zaista uvrijedio ili uznemirio, bilo kod kuće, na poslu, na ulici, u javnom prevozu, u prodavnici, kancelariji, na internetu...", naveo je Ilić.
Prema njegovim riječima, u odnosu na proživljena iskustva nasilja, 62,5 odsto ispitanika navodi da su doživjeli prijetnje fizičkim nasiljem.
"Pokušaj fizičkog nasilja ili fizičko nasilje, poput udaranja, šutiranja i prebijanja kao i bacanja stvari na njih doživjelo je 37,5 odsto ispitanika/ca, dok je prijetnju putem telefona doživjelo je 31,3 odsto", dodao je Ilić.
Rekao je i da gotovo svi učesnici u istraživanju saopštavaju uvjerenje da su, u posljednjih 12 mjeseci, lično osjećali da je njihov rodni identitet bio osnov za diskriminaciju ili uzemiravanje (93,8 odsto) dok su seksualna orjentacija i pol bili osnov za uznemiravanje ili diskriminaciju 56,3 odsto odnosno 43,8 odsto učesnika/ca u istraživanju.
Kad se fokusiramo na školsko okruženje, koje bi trebalo biti jedno od najsigurnijih okruženja za mlade, više od polovine TIRV osoba (62,5 odsto) navelo je da su zbog svog rodnog identiteta ili pretpostavljenog rodnog identiteta, tokom osnovne i srednje škole bili žrtve verbalnog nasilja u školi. U odnosu na sve navedeno, napomenuo je da se nameću pitanja "kako reagovati u ovim slučajevima nasilja”?, “kako se zaštiti?”, “kome se obratiti?”.
"Važan podatak koji nam pokazuje da ova pitanja ostaju neodogvorena jeste taj da ogormna većina učenika ca, preko četri petine (81,3 odsto) smatra da bi im, uopšte gledano, kao osobi koja je TIRV bilo neprijatno da se obrate za pomoć službenicima centra bezbjednosti odnosno policiji", dodao je Ilić.
Master psiholog i geštalt psihoterapeut, Petar Marković, rekao je da je kroz svoju profesiju mogao da vidi koliko društvo normalizuje nasilje.
"U ovakvom heteronormativnom i patrijahalnom sistemu se događa baš to da se rodno varijantne, interpolne i trans osobe doživljavaju kao 'treći segment' i kao nešto što ugrožava cjelokupno društvo", istakao je Marković.
Kazao je da transrodna zajednica od svih najugroženija, jer postoji taj narativ o ujedinjenju protiv transrodnosti.
"Na osnovu iskustva rada sa transrodnom zajednicom moram da kažem da mi je jako teško zbog te normalizacije nasilja i to što je zajednica negdje ujedinjena u provociranju", rekao je Marković.
Prema njegovim riječima, kod nasilja se dešava da se ne prepozna koji je njegov stepen.
"Stalno imamo to da transrodne osobe treba 'zatvoriti u četira zida' i stalno je prisutna ta mržnja i diskriminacija i ogroma broj predrasuda prema njima...i opet se dešava da cijela zajednica bude podrška nasilja", kazao je Marković.
On je govorio o tome kako se ulazi u ciklus samopovređujućeg ponašanja zbog izostanka porodične i sistemske podrške, što dalje vodi nerezilijentnosti prema sistemskom i partnerskom nasilju, te i većem stepenu izloženosti istom zbog situacije "višenja o koncu" u kojoj se osoba nalazi.
U toku diskusije predsjednica Odbora za rodnu ravnopravnost, Božena Jelušić, kazala je da je neophodno da obrazovni sistem mora da prizna pravo na različitost i pravo da djeca od malih nogu znaju da nijesu svi isti.
"Mi ne znamo koliko djece, koji pritom znaju da su različiti, pati i ne smije to da kaže. Zato je seksualno obrazovanje, još u periodu vrtića, obaveza društva i držim da sve počinje baš od tog dijela", istakla je Jelušić.
Prema njenim riječima, neophodno je govoriti o istraživanjima koja ukazuju na probleme sa kojima se suočavaju LGBTIQ osobe.
Programska direktorica Juventasa, Jelena Čolaković, kazala je da je nasilje nad LGBTIQ zajednicom najčešće vrše mladi ljudi.
"Svi se pitamo odakle to mladim ljudima. Pa dovoljno je bilo da su pogledali sjednicu Skupštine kada se donosio Zakon o životnom partenrstvu lica istog i vidjeli ponašanje određenih poslanika", kazala je Čolaković.
Podsjetila je na istraživanje iz 2019. godine, koje je rađeno među LBTQ ženama, i koje je pokazalo da su one deset puta više izložene depresiji i anksioznosti u odnosu na svoje parnjakinje koje su heteroseksualne.
"One su rekle tada, bez obzira na to što im društvo toliko toga uskraćuje, žele da budu dio tog istog društva, jer drugo nemaju i ne poznaju, ali mislim da nemaju mogućnosti ni da odu negdje drugo”, kazala je Čolaković.
Bivša funkcionerka Socijademokratske partije, Draginja Vuksanović Stanković, kazala je da političarima i osobama koje su na čelu institucija odgovaraju oni koji nemaju znanje, kako bi se njima lakše manipulisalo.
"Mi ne mrdamo sa mjesta i samo pričamo, a ništa ne sprovodimo u djelo”, istakla je Vuksanović.
Poručuje da je neophodno da se krene sa vrha, odnosno da se u poboljšanju prava LGBTIQ osoba, krene sa "vrha", to jeste od predsjednika.
( D.C. )