Nepodnošljiva lakoća Milana Kundere

Njegova knjiga "Nepodnošljiva lakoća postojanja" približila je Praško proljeće čitaocima širom svijeta. Francuski pisac češkog porijekla Milan Kundera preminuo je u 94. godini.

Milan Kundera je bio poznat po romanima koji se bave razmišljanjima, osjećanjima i vjerovanjima pojedinca, ali i seksom i međuljudskim odnosima.

U svom remek-djelu "Nepodnošljiva lakoća postojanja“, Kundera je ispričao priču o ljubavnom trouglu u pozadini Praškog proljeća. Nakon što je 1984. objavljen taj roman, Kundera je postao svjetska književna zvijezda.

Do tada je češki romanopisac i disident već skoro deceniju živio u izgnanstvu u Parizu. Knjige su mu u Čehoslovačkoj bile zabranjene, a nakon što mu je komunistička vlada 1978. oduzela državljanstvo, postao je najpoznatiji pisac te zemlje u egzilu.

Nikada se nije vratio svojoj zemlji, ni nakon Plišane revolucije, pada "gvozdene zavjese" i stvaranja Češke. "Ne sanjam o povratku", rekao je jednom prilikom u intervjuu za njemački nedeljnik "Cajt". "Ponio sam svoj Prag sa sobom: miris, ukus, jezik, pejzaž, kulturu."

Kunderini romani počeli su da se objavljuju na češkom jeziku od 1990-ih, ali je "Nepodnošljiva lakoća postojanja" u njegovoj rodnoj zemlji izdata tek 2006. godine.

Socijalistički teatar

Rođen je 1. aprila 1929. godine u Brnu, u Čehoslovačkoj, ali se nije formirao samo pod uticajem češke kulture, već još više time što je bio pisac u vrijeme socijalizma.

Kao maturant se 1948. s entuzijazmom pridružio Komunističkoj partiji. Dvije godine kasnije je izbačen zbog "neprijateljskog mišljenja i individualističkih tendencija". To je imalo i svoje posledice: morao je da napusti Filmsku akademiju, gdje je tek počeo da studira muziku i književnost.

Kao pisac je debitovao 1953. godine zbirkom poezije "Čovjek: široka bašta". U njoj se bavio socrealizmom, doduše iz komunističke perspektive. Kasnije se ponovo pridružio Komunističkoj partiji — i ponovo je izbačen. Bila je to teška veza.

"Individualističke sklonosti" za koje ga je Komunistička partija optužila kada je prvi put isključen, ponovo su postale problem 1960-ih. Kundera je pisao humorističke priče, a 1967. je objavljen njegov prvi roman "Šala".

Nakon što se 1968. godine izjasnio protiv nasilnog gušenja Praškog proljeća, autor je postao persona non grata. Zbog toga što se zalagao za reforme komunizma, isključen je 1969. iz Udruženja književnika, a iz partije ponovo 1970. Nije više mogao da predaje na Filmskoj akademiji, njegove drame su skinute sa repertoara, njegove publikacije zabranjene, a knjige uklonjene iz knjižara.

Egzil u Francuskoj

Uprkos cenzuri, Kundera je nastavio da piše. Raskrstio je sa svojom komunističkom prošlošću u romanima "Životu je drugdje" (1973) i "Oproštajni valceru" (1976). I znao je da ta dva djela neće biti objavljena u Čehoslovačkoj. Umjesto toga, pojavila su se u Francuskoj, zemlji koja mu je 1975. ponudila utočište i gdje je najprije predavao u Renu, a kasnije i u Parizu.

Živjeći u egzilu, Kundera je nastavio da se bavi i književnošću, koristeći i dalje u svojim djelima svoje čehoslovačko iskustvo. Pošto je bio van zemlje kada je 1978. objavio "Knjigu smijeha i zaborava", socijalističkom rukovodstvu u njegovoj otadžbini ostala je samo mogućnost da piscu oduzmu državljanstvo.

Kundera je 1984. objavio "Nepodnošljivu lakoću postojanja". Ta knjiga dospjela je na liste bestselera širom svijeta i od Kundere načinila zvijezdu. Roman je kasnije uspješno adaptiran u film, sa Žilijet Binoš i Danijelom Dej Luisom u glavnim ulogama.

Bila je to prava knjiga u pravo vrijeme

Iako su njegova kasnija djela poput "Besmrtnosti" (1990) takođe privukla pažnju, njihov uspjeh nije bio tako veliki. Neki književni kritičari su te romane smatrali previše filozofskim i esejističkim, drugi su hvalili autora kao pionira morala i kritičara zapadnoevropske civilizacije i postmodernizma.

Izdajnik?

Socijalizam je ponovo sustigao pisca 2008. kada je optužen da je 1950. izdao jednog opozicionara, koji je potom nekoliko godina proveo u radnom logoru. Dokaz je bio navodni zapisnik češke tajne policije.

Da li je Kundera zaista dao takvu izjavu? Ili je neko drugi glumio Milana Kunderu? "Potpuno sam iznenađen, to je nešto što nisam očekivao, nešto za šta do juče nisam ni znao da postoji, nešto što se nije dogodilo", rekao je pisac češkoj novinskoj agenciji. U stvari, ispod dokumenta nije stajao njegov potpis.

Kundera je prestao da javno komentariše svoju prošlost, ali je privatno otputovao u Češku da posjeti svoje prijatelje. Kao čin pomirenja, bivši premijer Andrej Babiš ponudio mu je da ponovo dobije češko državljanstvo. Kundera tu ponudu nije komentarisao.

Poslednji praznik beznačajnosti

Kundera je 2014. godine, posle pauze duge više od decenije, objavio novi roman "Praznik beznačajnosti". U njemu četvorica muškaraca šetaju Parizom i razgovaraju – u dobro poznatom duhovitom i tragičnom Kunderinom stilu – o svojim ličnim problemima.

Ta dugo očekivana knjiga postala je hit širom Evrope, iako su kritičari bili podeljeni. Neki su roman hvalili kao "remek djelo“, dok su drugi govorili o "skučenom djelu o starosti". A baš kao i u "Nepodnošljivoj lakoći postojanja", Kundera je pisao o nekim od svojih omiljenih tema: o seksualnosti, filozofiji, o likovima koji razmišljaju na ironičan način, o beznačajnosti života.

( Deutsche Welle )