UN: Oko 3,3 milijarde ljudi živi u zemljama koje više troše na plaćanje kamata nego na obrazovanje
Dužnička kriza ostavlja vlade bez novca za ulaganje u razvojne ciljeve koje su UN postavile do 2030. godine
Otprilike 3,3 milijarde ljudi - gotovo polovina čovječanstva - sada živi u zemljama koje troše više novca plaćajući kamate na svoje dugove nego na finansiranje obrazovanja ili zdravstva, navodi se u novom izvještaju Ujedinjenih nacija koji je objavljen danas.
Generalni sekretar UN Antonio Gutereš rekao je novinarima, predstavljajući izvještaj, da se, budući da je koncentrisana uglavnom na siromašne zemlje u razvoju, ova "razorna dužnička kriza... ne smatra sistemskim rizikom po globalni finansijski sistem".
"To je iluzija", upozorio je prvi čovjek svjetske organizacije. "3,3 milijarde ljudi je više od sistemskog rizika. To je sistemski neuspjeh".
Gutereš je rekao da se možda čini da finansijska tržišta još ne osjećaju štetne posljedice - ali ih milijarde ljudi osjećaju, a razmjere javnog duga su "nevjerovatne, i rastu".
"U 2022. globalni javni dug dosegao je rekordnih 92 triliona dolara, a zemlje u razvoju snose nesrazmjeran dio tog iznosa", kazao je on.
Kako se u izvještaju navodi, broj zemalja sa visokim javnim dugom naglo je porastao za samo jednu deceniju. U tom problemu su 2011. godine bile 22 zemlje. Prošle godine, bilo ih je 59.
Gutereš je rekao da sve veći povjerilački udio u tim dugovima imaju privatni kreditori, koji zemljama u razvoju zaračunavaju astronomske kamate.
Kao primjer je naveo afričke zemlje koje na zajam plaćaju četiri puta veću kamatu nego SAD i osam puta više od najbogatijih zemalja Evropske unije.
Dužnička kriza ostavlja vlade bez novca za ulaganje u razvojne ciljeve koje su UN postavile do 2030. godine.
Među tim ciljevima su: da se iskorijeni ekstremno siromaštvo; da se svakom djetetu obezbijedi kvalitetno osnovno i srednjoškolsko obrazovanje i da se ulaže u prelazak na obnovljive izvore energije, rekao je Gutereš.
U izvještaju se navodi da je javni dug dosegao "kolosalne razmjere" uglavnom iz dva razloga.
Prvi se sastoji u tome što su finansijske potrebe zemalja naglo porasle dok su pokušavale da se odbrane od uticaja kaskadnih kriza uključujući pandemiju COVID-19, sve većih troškova života i klimatskih promjena.
Drugi se sastoji u globalnoj finansijskoj arhitekturi koja "pristup finansiranju čini neadekvatnim za zemlje u razvoju".
Međunarodni monetarni fond kaže da je 36 zemalja u "takozvanom dužničkom redu - ili je u dužničkoj krizi ili je u visokom riziku od zapadanja u dužničku krizu", rekao je Gutereš novinarima.
"Još 16 zemalja plaća neodržive kamate privatnim povjeriocima (a) ukupno 52 zemlje - gotovo 40 odsto svijeta u razvoju - u ozbiljnom je problemima s dugovima".
( Beta )