Na Cetinju svečano proslavljen Dan državnosti: "Da je pravde, 13. jul bi bio međunarodni Dan antifašizma"

Da je pravde, 13. jul bi bio međunarodni Dan antifašizma, kazao je predsjednik Saveza udruženja boraca Narodnooslobodilačkog rata i antifašista Crne Gore Zuvdija Hodžić.

Svečana proslava 13. jula, Dana državnosti Crne Gore i Dana ustanka crnogorskog naroda, održana je sinoć na Ljetnjoj pozornici na Cetinju, uz prisustvo velikog broja zvanica, diplomatskog kora i predstavnika boračkih i antifašističkih udruženja bivših jugoslovenskih republika.

Hodžić je kazao, kako je prenio Cetinjski list, da se 13. jula 1941. godine "eruptivno ispoljila akumulirana energija" crnogorskog naroda naučenog da sve što ga je činilo svojim, dobije borbom i brani borbom.

"Tačku oslonca i polugu da okrenu zemlju ustanici su našli u sebi, u istorijskom i društvenom biću crnogorskog naroda, njegovom opstajanju i životu, u vječitom vojničkom logoru, u bitkima kojih je bilo više nego predaha između njih. U tradiciji i etici da se samo smrt u borbi smatrala prirodnom. Zbog njih se i mi osjećamo ponosni kao i oni pred Lovćenom, svetim oltarom, pred kojim se ne moli nego u sebi ćuteći zavjetuju da će se raditi za dobro i interese Crne Gore", poručio je Hodžić.

On istakao, kako je saopšteno iz Prijestonice, da "nadahnuće i obaveze" za svoje djelovanje članovi SUBNOR-a nalaze u Narodnooslobodilačkoj borbi i socijalističkoj revoluciji, danima obnove i izgradnje, "duhovnom i etičkom nasljeđu našeg naroda i slobodi čiji zov u Crnoj Gori traje 1.000 godina".

“Trinaesti jul 1941. godine je za sva vremena uveo Crnu Goru u svijet i svjetsku istoriju, a bijes okupatora bio je očekivan. Crnogorski narod je bio svjestan žrtava koje će morati da podnese i na to je bio spreman. To ga je učinilo još većim i slavnijim među velikima”, zaključio je Hodžić.

Zamjenik gradonačelnika Cetinja Miloš Mudreša podsjetio je na najznačajnije datume crnogorske istorije vezane za jučerašnji dan – 13. jul 1878. godine i Berlinski kongres kada je naša država dobila formalno međunarodno priznanje kao nezavisna država, i 13. jul 1941. godine, koji je afirmisao antifašizam kao "državotvorni civilizacijski sistem vrijednosti na kome se temelji savremena Crna Gora", navode iz Prijestonice.

“Svoju istorijsku reputaciju prve slobodarske teritorije na kojoj je podignut prvi opštenarodni ustanak u ratom zahvaćenoj Evropi, Crna Gora duguje Trinaestojulskim ustanicima, borcima i herojima čija će imena zauvijek ostati upamćena kao simbol neprolaznih vrijednosti, izvor inspiracije i patriotizma nama i generacijama koje dolaze. Njihova žrtva i nasljeđe ovog istorijskog događaja koji spada među najveće domete slobodarske tradicije 20. vijeka po ocijeni jednog od najvećih svjetskih mislilaca, daju nam za pravo da se, iako brojčano mali, svrstamo među velike narode”, rekao je zamjenik gradonačelnika Cetinja.

Mudreša je poručio i da se danas, više nego ikad, moraju štititi i braniti "tekovine naše slobodarske tradicije, vrijednosti slavne Narodnooslobodilačke borbe i naše antifašističko nasljeđe od svih pokušaja revizionizma i krivotvorenje istorskih činjenica, kojima se pokušavaju zamijeniti istorijske uloge, i manipulisati kolektivnim sjećanjem", prenio je Cetinjski list.

Obraćajući se prisutnima ispred Saveza udruženja boraca za vrijednosti Narodnooslobodilačke borbe Slovenije, predsjednik udruženja Marijan Križman poručio je da prijateljstvo Crne Gore i Slovenije ima duboke korijene u kulturi, a da će narod koji ima svoju kulturu "opstati i održati se uprkos svim izazovima".

"Bez partizana ne bi bilo Crne Gore, ne bi bilo Slovenije, Makedonije i svih ostalih republika. Ovako kako vi danas obilježavate 13. jul to je fascinantno. Ja vam čestitam, svima. Na dobrom ste putu da se antifašizam ne zaboravi, jer on otvara ona vrata za koja mislim da su vam već otvorena, a to je za ulazak u Evropu, među ostale narode, kamo i Crnogorci pripadaju", poručio je Križman.

U kulturno-umjetničkom dijelu programa nastupili su Kic pop hor iz Podgorice, hor „Luča“ sa Cetinja, AKUD „Mirko Srzentić“ i glumci Žaklina Oštir i Jovan Dabović.

Moderator svečane akademije bio je generalni sekretar SUBNOR-a Dragan Mitov Đurović.

Proslava 13. jula, Dana državnosti Crne Gore, nastavljena je koncertom Sergeja Ćetkovića.

( B.H. )