Begović: Mislim da će se situacija završiti tako što će isteći zakonski rok za Marovićevo krivično gonjenje

Sedam godina od zahtjeva zvanične Podgorice za ekstradiciju bivšeg političara Svetozara Marovića i njegovog bjekstva u Beograd nema odgovora Srbije da li će i kada biti izručen Crnoj Gori.

Crna Gora traži njegovo izručenje da bi služio kaznu zatvora na koju je 2016. osuđen u Podgorici na četiri godine i deset mjeseci zatvora za prevaru i zloupotrebu službenog položaja podsticanjem na malverzacije u prodaji državnog zemljišta i gradnjom u Budvi.

Njegovi advokati iz Podgorice i Beograda rekli su za Radio Slobodna Evropa (RSE) da, po njihovim saznanjima, postupak ekstradicije nekadašnjeg predsjednika Srbije i Crne Gore (SCG) nije pokrenut.

"Već sedam godina po tom pitanju ništa se nije promijenilo. Mislim da će se situacija završiti tako što će isteći zakonski rok za Marovićevo krivično gonjenje. To je još tri godine", rekao je za RSE Zdravko Begović, advokat iz Podgorice i branilac Svetozara Marovića.

Pitanje ekstradicije Svetozara Marovića, bivšeg visokog funkcionera Demokratske partije socijalista (DPS), sedam godina opterećuje odnose dvije države, od kada se 2016. preselio u Srbiju.

Advokat Marinkov: Zdravlje mu je narušeno

Marovićev advokat iz Beograda Vladimir Marinkov naveo je za RSE da su u komunikaciji.

"Zdravlje mu je narušeno i primarno mu je da se liječi. Od njegovog zdravstvenog stanja će ubuduće zavisiti sve, da li će eventualno biti u mogućnosti da se vrati ili ne", kaže Marinkov.

Vlada Srbije, Ministarstvo pravde i Ministarstvo unutrašnjih poslova nisu odgovorili na pitanja RSE u vezi sa zahtjevom Crne Gore za ekstradiciju Marovića, njegovom zdravstvenom stanju, njegovim pravnim statusom u Srbiji, i da li ima srpsko državljanstvo.

Odredbe bilateralnog ugovora

Prema odredbama Ugovora o izručenju između Srbije i Crne Gore, koji su 2009. potpisali tadašnji ministri pravde dvije države Snežana Malović i Miraš Radović, dozvoljeno je izručenje radi izvršenja pravnosnažno izrečene kazne koja je duža od četiri mjeseca.

Po tom dokumentu, izručenje nije moguće za lice koje uživa azil, u slučaju zastarijevanja gonjenja, kao i "ako bi izručenje očigledno izuzetno teško pogodilo lice čije se izručenje traži zbog njegovih godina, dugog boravka u zamoljenoj državi i drugih ozbiljnih razloga lične prirode".

Kako nema odgovora institucija, nije poznato da li bi se neke od ovih odredbi mogle odnositi na Svetozara Marovića.

Profesorka prava Vesna Rakić Vodinelić kaže za RSE da bi jedna od prepreka za moguće izručenje bila ukoliko Svetozar Marović, osim crnogorskog, ima i državljanstvo Srbije.

"Onda je stvar mnogo komplikovanija ako je u Srbiji. Ukoliko je to slučaj, on je za srpske vlasti domaći državljanin i oni se teže izručuju nego stranci", navela je Rakić Vodinelić.

Da li ima srpsko državljanstvo?

U maju 2019. Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) saopštilo je da Svetozar Marović nije srpski državljanin, te da nije ni podnio zahtjev za sticanje državljanstva Srbije.

RSE navodi da MUP Srbije do zaključenja ovog teksta nije odgovorilo na njihova pitanja da li je u međuvremenu Svetozar Marović postao državljanin Srbije.

Zvanična Podgorica u više navrata slala je Beogradu zamolnice za izručenje Marovića ali ni na jednu nije dobila odgovor, iako je za njim maja 2017. Crna Gora raspisala "crvenu" potjernicu Interpola koja podrazumijeva hapšenje i ekstradiciju.

Potražuje ga po presudi podgoričkog Višeg suda iz 2016. zbog korupcije i višemilionskih malverzacija sa kupovinom zemljišta u Budvi za koje je osuđen na tri godine i deset mjeseci zatvora.

Ubrzo nakon presude, kako tvrde crnogorske vlasti, Marović je pobjegao u Srbiju.

Pitanje iz vrha države

"Slučaj Marović" aktuelizovan je na najvišem nivou tokom susreta predsjednika dvije države 10. jula u Beogradu.

U prvoj službenoj posjeti Srbiji, šef crnogorske države Jakov Milatović iznio je zahtjev Aleksandru Vučiću da se Marović izruči radi odsluženja kazne u Crnoj Gori.

Vučić je odgovorio da će to pitanje Srbija razmotriti i Podgorici proslijediti utemeljen odgovor.

I tokom prve službene posjete Beogradu ondašnjeg premijera Crne Gore Zdravka Krivokapića, novembra 2021, pitanje ekstradicije Marovića bilo je na dnevnom redu.

"Izručenje Marovića ostaje prioritet za našu vladu", rekao je tada Krivokapić poslije razgovora sa predsjednicom Vlade Srbije Anom Brnabić.

Premijerka Brnabić tada je rekla da će sa pravosuđem provjeriti detalje slučaja.

"Mislim da ne postoji neki konkretan pravni ili politički razlog što Marović nije izručen. Nije tajna da imamo niz otvorenih i teških pitanja", izjavila je tada Brnabić.

Profesorka Vesna Rakić Vodinelić smatra da odugovlačenje Beograda da se jasno odredi po pitanju ekstradicije Marovića ima političku pozadinu.

"Moguće je da se radi o nekoj političkoj srodnosti između njega i vrha države u Srbiji. Sa druge strane, vjerovatno Beograd taj slučaj ne smatra ozbiljnom preprekom za odnose sa Crnom Gorom", rekla je Rakić Vodinelić.

Ministri razgovarali, još bez rezultata

Prethodno je Podgorica službeno zatražila ekstradiciju Marovića u martu 2023. kada je crnogorski ministar pravde Marko Kovač u Beogradu o tome razgovarao sa ministarkom pravde Srbije Majom Popović.

"Zaključeno je da Srbija treba da izvrši svoju obavezu. Međutim, teško je govoriti o vremenskim okvirima jer je riječ o pravnoj i političkoj odluci", rekao je tada Kovač.

Ministri Kovač i Popović potom su se 7. jula sastali u Petrovcu u Crnoj Gori, gdje su otvorili konferenciju o procesuiranju organizovanog kriminala.

Tada nije saopšteno da li je i tom prilikom razgovarano o "slučaju Marović".

Nakon dva dana uslijedio je dolazak predsjednika Milatovića u Beograd i novi zahtjev za ekstradiciju.

Jedini predsjednik SCG

Svetozar Marović (68) bio je jedini predsjednik Srbije i Crne Gore (SCG). Na toj funkciji bio je od njenog formiranja od marta 2003. do rasformiranja u junu 2006, kada je Crna Gora izašla iz državne zajednice sa Srbijom i obnovila samostalnost. Sa mjesta predsjednika SCG na referendumu se izjasnio za crnogorsku nezavisnost.

Kao jedan od osnivača Demokratske partije socijalista, zajedno sa Milom Đukanovićem, početkom devedesetih godina suprotstavljao se politici tadašnjeg predsjednika Savezne Republike Jugoslavije Slobodana Miloševića. Bio je član Predsjedništva Crne Gore i narodni poslanik.

Marović je uhapšen u decembru 2015. godine po optužbi za korupciju. U pritvoru je bio do maja 2016. Nakon što je priznao da je šef budvanske kriminalne grupe osuđen je na skoro četiri godine zatvora, pušten iz pritvora, i naloženo mu je da plati odštetu od 1,1 milion eura.

Nije se pojavio na izdržavanju zatvorske kazne, niti je uplatio novac u državni budžet.

Vlasti Crne Gore u više navrata su saopštile da se u Srbiji nalazi njegov sin Miloš Marović koji je kao član kriminalne grupe svog oca osuđen na zatvor od 11 meseci i uplatu 385.000 evra. U međuvremenu je dobio srpsko državljanstvo, platio novčani deo kazne, dok mu je presuda na kaznu zatvora u Crnoj Gori zastarjela u septembru 2020.

Na listi sankcija SAD

U aprilu 2022. Sjedinjene Američke Države (SAD) stavile su Svetozara Marovića na listu sankcija SAD. Kako je saopšteno, embargo mu je uveden zbog umiješanosti u korupciju, u slučajeve kao što su mito i pronevjera javne imovine i oduzimanje privatne imovine za ličnu korist.

Amerika ga je tada pozvala da dođe u Crnu Goru.

"Treba da se vrati kući i suoči sa pravdom i javnošću od koje je otimao", navedeno je, između ostalog, 11. aprila 2022. u Tviter poruci američke ambasade u Podgorici.

( Radio Slobodna Evropa, Ne.V. )