INTERVJU Denis Hot: Fali ljudi na terenu, višak u kancelarijama

Denis Hot nedavno je imenovan za vršioca dužnosti (v.d.) izvršnog direktora podgoričke “Čistoće”. Nekoliko dana prije, nakon otkaza i godina suđenja, vraćen je na posao u to privredno društvo.

U razgovoru za “Vijesti” kaže da nema osjećaj da je nagrađen jer je danas na čelu tog gradskog komunalnog preduzeća. Ipak, dodaje, vjeruje da će mu percepcija s pozicije nekadašnjeg zaposlenog puno olakšati i doprinijeti da probleme u “Čistoći” brže uoči i brže riješi. Kazao je da je sada najvažnije osposobiti mehanizaciju i vratiti se u stabilan proces rada i dodao da u tom preduzeću rade i na reevidenciji postojećih i pripremi novih ruta vozila, kontejnera... Najavio je novu sistematizaciju, manje “kancelarijskih”, a više “terenskih” radnih mjesta.

Nakon otkaza u “Čistoći” i duge lične borbe sa sistemom, nedavno ste prvo vraćeni na posao, potom i imenovani za vršioca dužnosti izvršnog direktora tog privrednog društva. Kako doživljavate to imenovanje? Osjećate li da je to nagrada ili kazna?

Dugogodišnja borba koja je bila iscrpljujuća, kako za mene, tako i za moju porodicu i bliske ljude, je potvrdila da je pravda spora, ali ipak dostižna. Siguran u ispravnost svojih postupaka ušao sam u nimalo lak proces, spreman da podnesem veliku žrtvu, koju su nažalost osjetili i moji najbliži.

Nakon vraćanja na posao, a sada i imenovanja za v.d. izvršnog direktora “Čistoće”, osjećam ponajviše veliku obavezu i odgovornost jer rukovodim društvom koje ima preko 650 zaposlenih, a pogotovu ako se uzme u obzir vrsta posla koja je povjerena ovom društvu, kako i zatečeno stanje u kojem se “Čistoća” nalazi. Imajući u vidu cjelokupnu situaciju, sigurno je da ne mogu imati osjećaj da sam nagrađen.

Da li se sada, kad ste na čelu tog preduzeća, promijenila Vaša percepcija načina kako preduzeće treba da posluje/funkcioniše, u odnosu na vrijeme kad ste bili zaposleni, a drugi su donosili konačne odluke?

Trenutno je stanje puno drugačije u odnosu na period mog prethodnog radnog angažmana u ovom privrednom društvu. I način posmatranja s pozicije v.d. izvršnog direktora je drugačiji, ali sam siguran da će mi percepcija s pozicije nekadašnjeg zaposlenog puno olakšati i doprinijeti da probleme brže uočim, a samim tim i brže riješim. Posao održavanja higijene glavnog grada, sa brojem stanovnika koji je u stalnom porastu, ali i površinama za održavanje koje se u kontinuitetu povećavaju, je izuzetno izazovan i nimalo lak, ali dobro postavljena organizacija omogućava ispunjavanje postavljenih zadataka i rokova.

Šta je dobro što ste zatekli u “Čistoći”?

U prethodnih petnaestak dana javnost je više puta informisana o brojnim nepravilnostima koje su zatečene, a s kojima su upoznati i nadležni organi.

Dobro je da, pored svega čemu smo svjedočili, mogu reći da sam zatekao puno zaposlenih koji su voljni da pomognu da se trenutno stanje prevaziđe. Zaposleni koji obavljaju najteže poslove nijesu zaboravili moj korektan odnos prema njima i trude se da maksimalnim, cjelodnevnim angažovanjem daju doprinos kako bi doprinijeli stabilnom funkcionisanju procesa rada.

Šta će biti prve konkretne promjene koje ćete uvesti u načinu poslovanja tog privrednog društva?

Podsjećam, većina javnosti je upoznata s aktuelnim stanjem, a ono što je trenutno najvažnije jeste osposobljavanje tj. opravka mehanizacije i vraćanje u stabilan proces rada. Uporedo s pokušajima da stabilizujemo ovaj segment, radimo i na reevidenciji postojećih i pripremi novih ruta vozila, kao i kontejnerskih lokacija, uz namjeru da se što više dnevnih izvještaja i evidencija digitalizuje, čime bi se sveukupno ostvarile određene uštede i ubrzao proces rada. O dugoročnim planovima je možda još rano da govorim, ali sam siguran da ćemo biti važan segment i dio ozbiljnih projekata Glavnog grada.

Kako komentarišete važeći cjenovnik “Čistoće” i da li će u tom smislu biti nekih promjena, ako da - kakvih?

Cjenovnik usluga odvoza komunalnog otpada usvojen je krajem 2020. godine, prvi put nakon skoro 14 godina primjene prethodnog. Tada realizovano povećanje je izazvalo puno reakcija javnosti, ali svi moramo biti svjesni činjenice da se i ove cijene povremeno moraju korigovati, imajući u vidu da dolazi do rasta troškova poslovanja na koje utiču pojedini faktori koji se često mijenjaju, primjera radi cijena goriva, porast cijene vozila i mehanizacije. Svakako ćemo u narednom periodu izvršiti reviziju i ovog dokumenta, pa ukoliko dođe do bilo kakvih promjena, mogu da garantujem da će biti utemeljene i opravdane.

Šta hitno treba mijenjati u načinu upravljanja otpadom na nivou Glavnog grada?

Ako uzmemo u obzir da je opštinska regulativa koja reguliše oblast upravljanja otpadom upodobljena sa zakonskim propisima, nezahvalno je govoriti o potrebi mijenjanja utvrđenih procedura. Kako vremenski period i terenske potrebe uslovljavaju određene promjene, moguće da bi u narednom periodu trebalo izvršiti evaluaciju projekata koji se primjenjuju i eventualno izvršiti neophodne korekcije.

Takođe, ažurniji rad inspekcijskih službi bi mogao uticati na promjene loših navika pojedinaca, a ukoliko se isto ne dogodi u dogledno vrijeme, primjena kaznene politike bi bila neizbježan put do vidljivih rezultata.

Kako komentarišete dosadašnju strategiju i rad u smislu selektivnog odlaganja otpada, da li je ono moguće u podgoričkim uslovima, u smislu aktuelne legislative?

Kada govorimo o količinama sakupljenog reciklabilnog otpada, činjenica je da nijesu na zadovoljavajućem i očekivanom nivou, što je možda rezultat preambiciozno postavljenog cilja.

Na prostoru grada postavljeno je šest reciklažnih dvorišta, na kojima je tokom prošle godine sakupljeno 238 tona neopasnog i opasnog otpada, što je za 32 odsto više u odnosu na prošlu godinu. Obezbijeđeno je i mobilno reciklažno dvorište, veliki kontejneri za odlaganje biljnog i kabastog otpada, kao i odlagalište za građevinski otpad Mojanski krst, koji predstavljaju prostore obezbijeđene za besplatno odlaganje pojedinih vrsta otpada koje građani stvaraju u svojim domaćinstvima.

Primjena koncepta primarne selekcije otpada još nije u potpunosti zaživjela i pokazuje nedostatke, posebno u dijelu odlaganja nerazvrstanog otpada od strane velikog broja građana. Ovaj koncept je primarno sprovođen kroz postavljanje tri kante (za papir, plastiku i metal), zatim dvije kante (suva i mokra frakcija komunalnog otpada), ali je izostao potreban nivo selektovanog odvajanja otpada na mjestu nastanka tj. u domaćinstvu, zbog čega se u kantama dominantno nalazi miješani komunalni otpad čije se razvrstavanje vrši u regionalnom reciklažnom centru.

Međutim, iako su u Podgorici obezbijeđeni prostori, kroz postavljenu komunalnu infrastrukturu i stvorene pretpostavke za kvalitetnu realizaciju ovog projekta, zvanični podaci o količinama i dalje ne ohrabruju, što u narednom periodu zahtijeva uključivanje donosilaca odluka sa svih nivoa.

Koliko dugo će “Čistoći” još trebati podrška privrednih društava “Zelenilo” i “Putevi” na poslovima čišćenja?

Kolege iz privrednih društava “Zelenilo” i “Putevi” su tokom prošle nedjelje dali podršku na način što su ustupili dio mehanizacije, kako bi zajedno što brže očistili što veći broj lokacija na kojima se nepropisno odlaže otpad. Pomoć je bila neophodna, imajući u vidu trenutno stanje naše mehanizacije, zbog čega smo im posebno zahvalni na kolegijalnom odnosu.

Zajednička akcija je trajala nekoliko dana, ali je otvoren prostor za ponovno uključivanje kolega, ukoliko se ukaže potreba, a poštujući i njihove brojne obaveze.

Koji je put Podgorice do grada bez lista papira na ulicama/u parkovima/rijekama…?

Imajući u vidu period koji je za nama, u kojem smo više puta sebi postavili slično pitanje, a uočili vrlo malo pomaka, vjerovatno je da će to biti put velikog strpljenja. Svakako se moramo složiti da određeni broj građana ima u potpunosti razvijenu svijest kada je u pitanju upravljanje otpadom, ali dok god govorimo o velikom procentu onih koji bez imalo odgovornosti makar i papir bace na ulicu ili u rijeku, ne možemo razmišljati o fazi potpuno čistog grada.

Kakva je saradnja s opštinama Tuzi i Zeta u dijelu koji se tiče održavanja higijene na njihovoj teritoriji?

Od dana zvaničnog osamostaljenja Opštine Tuzi prestale su obaveze ovog privrednog društva u dijelu održavanja čistoće ove teritorije.

U Opštini Zeta se poslovi i dalje realizuju prema planiranoj dinamici i ista će se primjenjivati do trenutka zvaničnog razgraničenja, kako je to bio slučaj i sa Tuzima.

Da li je fer da svi korisnici usluga, na svim teritorijama koje “Čistoća” trenutno opslužuje, plaćaju jednake račune, a da su ogromne razlike u usluzi - održavanju higijene?

Svim korisnicima usluga na teritoriji grada pruža se jednako kvalitetna usluga koja podrazumijeva redovno pražnjenje kontejnera, a za navedeno se ispostavljaju mjesečni računi. Razlika u usluzi može se ogledati isključivo u dinamici koja se primjenjuje, pa na nekim lokacijama zahtijeva češće pražnjenje kontejnera, ali ista ne može uticati na visinu iznosa računa, s obzirom na to da je osnov za obračun metar kvadratni stambenog prostora.

Na koji način će “Čistoća” rješavati višak broja zaposlenih u sektorima gdje je to slučaj, odnosno angažovati više ljudi tamo gdje je to neophodno za funkcionisanje? Gdje su viškovi, a gdje je neophodno više zaposlenih?

Ako uzmemo u obzir sve naprijed izloženo, saglasićemo se da je neupitno povećanje broja neposrednih izvršilaca tj. zaposlenih koji su direktno uključeni u proces rada - čistači, vozači i sl. Da bi proces rada funkcionisao nesmetano potrebno je održavati mehanizaciju u ispravnom stanju, pa je zato jako važan i dovoljan broj kvalitetnih zaposlenih u radionici. Težiću ideji da se broj trenutno zaposlenih u administraciji koriguje, prvenstveno na način prerasporeda jednog broja izvršilaca na radna mjesta koja su više “terenska” nego “kancelarijska”, imajući u vidu da je rad na terenu važan, primjera radi u dijelu obilazaka javnih površina, popisa odlagališta, popisa komunalnih sadržaja, evidencije novootvorenih objekata i dr. O svemu tome ću razmišljati prilikom izrade novog Pravilnika o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta, koji će biti urađen na osnovu realnih potreba, a opisi poslova će svakom zaposlenom jasno definisati konkretne radne zadatke, prava, obaveze, ali i odgovornosti.

Reciklomat koji hrani lutalice moguć i u Podgorici

Nedavno je u Kotoru postavljen automat za reciklažu, koji za flašice vode, soka… izbacuje hranu za mačke. Više puta je slična inicijativa pominjana i za Podgoricu. Da li podržavate takve inicijative (u Podgorici bi to vjerovatnije bila hrana za pse) i da li su ispunjeni preduslovi za realizaciju takvog projekta?

Svakako dobra inicijativa s kojom smo upoznati putem medija i nadam se da će naići na prihvatanje građana Kotora. S obzirom na to da je i u Kotoru još u fazi ‘pilot’ projekta, sačekaćemo da, u komunikaciji s kolegama iz Kotora, saznamo prva iskustva i nije isključeno da, uz podršku Glavnog grada, razmotrimo primjenu sličnog koncepta koji bi se fokusirao na bezdomne pse, imajući u vidu da u Podgorici broj napuštenih mačaka nije prepoznat kao problem.

Da li su takve inicijative uslovljene otkupnom cijenom ambalaže/sekundarnih sirovina i da li bi takve inicijative doprinijele higijeni grada?

Mišljenja sam da je uvođenje reciklomata ove vrste, prvenstveno za cilj imalo brigu o napuštenim životinjama, ali s druge strane može doprinijeti tome da recikliranje otpada uvrstimo u svoju svakodnevnu rutinu. Zato i smatram da ovakve inicijative nijesu uslovljene cijenom sekundarnih sirovina, niti je u pitanju ekonomska isplativost, koliko mogu doprinijeti zaštiti dobrobiti životinja (u konkretnom slučaju) i smanjenju ukupno odloženih količina komunalnog otpada, tako što će se dio čistih reciklabilnih materijala izdvajati na ovaj način.

( Damira Kalač )