Zapadni Balkan i EU: Sa Španijom ili bez nje, šansa je tu

Iako ne treba polagati previše entuzijazma u najave Španije da će im prioritet biti i proširenje, to ne može biti alibi ni crnogorskoj, ni vladama u regionu, da predano ne rade na integrativnim procesima.

To su ocijenili analitičari iz regiona, odgovarajući na pitanje “Vijesti” da li predsjedavanje Španije Savjetom Evropske unije (EU) u narednih šest mjeseci može biti dobra prilika za napredak Crne Gore i ostalih zemalja u regionu, ili ne očekuju da će se na tom planu bilo šta promijeniti.

Španija je 1. jula preuzela predsjedavanje od Švedske, a kao krucijalne prioritete najavila je reindustrijalizaciju EU i stratešku nezavisnost, promovisanje zelene agende i pitanja zaštite životne sredine, socijalnu ekonomiju u smislu veće socijalne i ekonomske pravde i jačanje jedinstva EU - rješavanje finansijskih pitanja i politika proširenja ka Zapadnom Balkanu.

Nema napretka bez vladavine prava

Generalna sekretarka Evropskog pokreta u Srbiji, Zvezdana Kovač ocijenila je za “Vijesti” da je, u više navrata, kada je region pokazao želju i spremnost, EU bila manje fokusirana, ali sada kada, bez obzira na sve razlike među zemljama članicama, EU želi da vidi region uz sebe i stavlja svoje jedinstvo na test, ni Crna Gora ni Srbija ne čine sve što je do njih da bi se taj proces ubrzao.

Ona je kazala da će sada brzina procesa evrointegracije više zavisiti od unutrašnjih prilika u zemljama regiona i njihovim međusobnim odnosima, nego od EU.

“Ako je suditi po izjavama novog predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića, onda je evrointegracija visoko na ljestvici prioriteta, ali Crna Gora još nema novu vladu i čini se da je daleko od stabilnog političkoga ambijenta. Bez vladavine prava nema napretka i ona ne može biti djelimična niti selektivna”, ocijenila je Kovač.

Ona je istakla da sve dok se na zatvaranju poglavlja bude radilo samo da bi se ispunio neki uslov, a ne zbog istinske vjere u važnost demokratskih institucija i principa i želje za uređenim društvom zbog sebe samih, napretka ne može biti.

Crna Gora je u decembru 2010. godine postala kandidat za članstvo, a pregovore s EU je zvanično otpočela 29. juna 2012. godine. Za 11 godina Crna Gora je otvorila sva (33) pregovaračka poglavlja, a privremeno zatvorila samo tri - posljednje 2017. godine...

“Crna Gora je imala i još ima ozbiljne šanse da bude prva sljedeća članica EU. Da li će se to zaista desiti zavisi najviše od nje, a mnogo manje od nekog prioriteta bilo koje zemlje članice. Može pomoći, ali nije od odlučujuće važnosti”, ocijenila je Kovač.

Zavisi od vlasti

Politički analitičar, magistar evropskih integracija iz BiH Denis Čarkadžić kazao je da je pored činjenice da je Crna Gora u formalnom smislu najdalje odmakla u procesu evropskih integracija od svih država u regionu, jasno i da se protekle nešto više od dvije godine stvari ne miču s mjesta.

“Sa Španijom ili bez nje, šansa je uvijek tu, a da li će se iskoristiti zavisi isključivo od domaćih vlasti. No, kao i u proteklih par godina, čini se da se aktuelne vlasti u Crnoj Gori trenutno bave same sobom, te da niko u ovom momentu sa sigurnošću ne može reći da li će i naredni mjeseci proteći samo u nadmudrivanju političkih partija oko raspodjele moći, uticaja i pozicija, što lako može dovesti i do novih izbora na jesen, odnosno novih izgubljenih mjeseci”, ocijenio je Čarkadžić.

On je kazao da takav razvoj događaja ne ide u prilog nastavku prijeko potrebnih procesa transformacije crnogorskog društva u modernu evropsku državu.

“Paralelno s tim odvija se proces odlaska mladih ljudi iz zemlje upravo u države EU, što je jasan znak u kakvom okruženju ljudi žele da žive, ali i da nemaju više ni strpljenja ni vremena da čekaju”, istakao je Čarkadžić.

Bez suštinskih promjena

Kovač je kazala da o tome da Zapadni Balkan nije u fokusu samo zemljama predsjedavajućima koje su geografski bliže Balkanu govore i ta četiri prioriteta Španije tokom njenog predsjedavanja u narednih šest mjeseci, odnosno predsjedničke trojke u narednih 18 mjeseci. Španiju će naslijediti Belgija, a u posljednjoj polovini 2024. godine, na čelu EU biće Mađarska.

“Ipak, ne vidim tu ništa posebno novo, u smislu nekog naglog obnovljenog interesovanja za proces proširenja, tako da ne bih polagala previše entuzijazma u te prirotete, ne vidim ih kao neku novu priliku”, kazala je Kovač.

Čarkadžić navodi da je svaka država koja je preuzimala predsjedavanje Evropskom unijom među svojim prioritetima isticala i integraciju Zapadnog Balkana, te pristup Španije u tom smislu nije ništa novo.

“No, i pored te činjenice da je region konstantno na listi “prioriteta” vanjske politike EU, posljednjih nekoliko godina kompletan proces stagnira. Razlog primarno treba tražiti u domaćim vlastima u svim državama Zapadnog Balkana, pa tako i u Crnoj Gori, a koji su samo deklarativno za usvajanje EU standarda, dok u praksi nerijetko čine sve da oni ne zažive”, istakao je Čarkadžić.

On je kazao da je uzrok takvom ponašanju jednostavan - usvajanje ili dosljedna primjena EU standarda u prvom redu znači dosljednu vladavinu prava, te s obzirom na činjenicu da su kriminal i korupcija gorući problem na Zapadnom Balkanu, svaki suštinski korak ka uspostavljanju vladavine prava za dobar dio političkih elita u regionu predstavlja problem.

U tom smislu, naglašava, treba pozdraviti novu metodologiju procesa pristupanja EU usvojenu početkom 2020. godine na predlog zemalja članica, koje je predvodila Francuska, a kojom je pored ostalog uveden i princip reverzibilnosti u proces.

“Brisel je u vezi s tim dobro primijetio da vlasti u regionu najčešće samo forme radi usvoje određene stvari koje EU od njih traži, ali da one u praksi ostanu mrtvo slovo na papiru, tj. građani i čitavo društvo ne vide stvarni benefit od toga.”

Istakao je da novi pristup reverzibilnosti predviđa da ukoliko to bude slučaj u budućnosti, država može biti vraćena nazad kada se radi o njenom napretku ka EU, pa i snositi određene sankcije.

On je kazao da je moguće da će ovaj novi pristup dodatno usporiti proces integracija, “ali će ga u svakom slučaju učiniti kvalitetnijim za građane, što mu je u prvom redu i smisao”.

“Govoreći o regionu, kada se sve uzme u obzir, u narednih šest mjeseci ne treba očekivati suštinske pozitivne promjene u bilo kojoj od država jer ne vidim da su još uvijek, kako na unutrašnjem, tako ni na vanjsko političkom planu za tako nešto stvoreni uslovi”, ocijenio je Čarkadžić.

Čarkadžić: I način odlučivanja koči integraciju Balkana

Čarkadžić je ocijenio da je način odlučivanja EU kada je njena vanjska politika u pitanju, takođe kočnica integraciji Zapadnog Balkana.

“Sve dok je princip konsenzusa na snazi, Brisel neće na pravi način moći odgovoriti na geopolitičke, tj. vanjskopolitičke izazove, u šta svakako spada i Zapadni Balkan. S tim u vezi, smatram ispravnom inicijativu predsjednika Francuske Emanuela Makrona da se takav način odlučivanja unutar EU izmijeni, te sam siguran da sve dok se takva reforma ne sprovede unutar EU, neće biti novih članica.”

Čarkadžić je ocijenio da to svakako ne treba i ne može biti alibi vladama u regionu da predano ne rade na integrativnim procesima koji su savršen alat da države Zapadnog Balkana postanu u pravom smislu demokratska i napredna društva.

Kovač: Prioritete diktiraju događaji

Zvezdana Kovač je istakla da je gotovo svakoj predsjedničkoj trojci u posljednjih nekoliko godina proširenje bilo među prioritetima, manje ili više eksplicitno naglašeno, ali proširenje je višesmjerni proces u kome to što neko odluči da će se time prioritetno baviti, malo znači.

“Istina je da prioritete diktiraju događaji, a oni idu na ruku Zapadnom Balkanu kada se o evrointegraciji radi. Prilika da se proces ubrza se naglo nametnula, odmah nakon početka rata u Ukrajini, proširenje je postalo važno u novim geopolitičkim okolnostima i kada se govori na tu temu, više se ne govori samo o Zapadnom Balkanu, već i o Ukrajini i Moldaviji. Nisam sigurna koliko su ove okolnosti iskoristile ili koliko ih koriste zemlje Zapadnog Balkana”, istakla je Kovač.

Ako je suditi po izjavama novog predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića, onda je evrointegracija visoko na ljestvici prioriteta, ali Crna Gora još nema novu vladu i čini se da je daleko od stabilnog političkoga ambijenta, ocijenila Zvezdana Kovač.

( Željka Vučinić )