Hoće li vještačka inteligencija zaista uništi čovječanstvo?
"Kada dobijemo mašine koje imaju za cilj samoodržanje, u nevolji smo", rekao je stručnjak za vještačku inteligenciju Džošua Bengio
Upozorenja dolaze sa svih strana - vještačka inteligencija predstavlja egzistencijalni rizik za čovječanstvo i mora se obuzdati prije nego što bude prekasno. Ali koji su to scenariji katastrofe i kako bi mašine mogle izbrisati čovječanstvo?
Većina scenarija katastrofe počinje isto - mašine će prerasti ljudske kapacitete, pobjeći ljudskoj kontroli i odbiti da se isključe.
"Kada dobijemo mašine koje imaju za cilj samoodržanje, u nevolji smo", rekao je stručnjak za vještačku inteligenciju Džošua Bengio, prenosi agencija Hina.
Pošto ove mašine još ne postoje, zamišljanje kako bi mogle da ugroze čovječanstvo često je prepušteno filozofiji i naučnoj fantastici.
Filozof Nik Bostrom je pisao o "eksploziji inteligencije" za koju kaže da će se dogoditi kada superinteligentne mašine počnu da dizajniraju sopstvene mašine.
Ovu ideju je ilustrovao pričom o superinteligentnoj vještačkoj inteligenciji u fabrici osnovnih proizvoda.
Vještačka inteligencija je imala zadatak da maksimalno poveća proizvodnju spajalica i tako "pretvori prvo Zemlju, a zatim sve veće djelove vidljivog univerzuma u spajalice".
Mnogi su odbacili Bostromove ideje kao naučnu fantastiku jer je on zasebno tvrdio da je čovječanstvo kompjuterska simulacija i podržavao je teorije bliske eugenici.
Ipak, njegova razmišljanja o vještačkoj inteligenciji bila su izuzetno uticajna, inspirišući i Elona Maska i profesora Stivena Hokinga, piše AFP, a prenosi Hina.
Terminator
Ako superinteligentne mašine žele da unište čovječanstvo, svakako im je potreban fizički oblik. Crvenooki kiborg Arnolda Švarcenegera, poslat iz budućnosti da prekine ljudski otpor pomoću vještačke inteligencije u filmu "Terminator", pokazao se kao zanimljiva slika, posebno za medije.
Ali stručnjaci su odbacili tu ideju.
"Malo je vjerovatno da će ovaj koncept naučne fantastike postati stvarnost u narednim decenijama, ako ikada", napisala je grupa Stop Killer Robots u izvještaju za 2021.
Međutim, grupa je upozorila da je davanje mašinama moći da donose odluke o životu i smrti egzistencijalni rizik.
Stručnjak za robote Kerstin Dautenhan sa Univerziteta Vaterlo u Kanadi umanjio je te strahove.
"Roboti nisu zli"
Ona je za AFP rekla da je malo vjerovatno da će vještačka inteligencija dati mašinama veće sposobnosti razmišljanja ili ih prožeti željom da ubiju sve ljude.
"Roboti nisu zli", rekla je ona, iako je priznala da programeri mogu da ih natjeraju da čine zle stvari.
( D.C. )