BLOG Moskva uputila prijetnje nakon ubistva ruskog dopsinika

Moskva prijeti nakon što je rusko ministarstvo odbrane objavilo da je u Ukrajini ubijen ratni dopisnik ruske novinske agencije RIA, a tri novinara ranjena, prenosi Radio Slobodna Evropa.

"Oni koji su odgovorni za brutalno ubistvo ruskog novinara neizbježno će trpeti zasluženu kaznu. Cjelokupnu odgovornost dijele oni koji su snabdijevali kasetnom municijom svoje kijevske štićenike", rekla je portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.

Ona je, bez pružanja dokaza, izjavila da je napad bio namjeran i da je izveden kasetnom municijom.

Iz Ukrajine do sada nije bilo komentara o incidentu.

Prema navodima ruskog ministarstva odbrane, ratni dopisnik novinske agencije RIA je ubijen, a tri ruska novinara su ranjena 22. jula u granatiranju u blizini fronta u ukrajinskoj jugoistočnoj regiji Zaporižja.

U odvojenom incidentu, njemački medij Dojče vele saopštio je da je jedan od njenih novinara, Jevgenij Šilko, ranjen negjde u Ukrajini u ruskom napadu kasetnom municijom u kojem je ubijen ukrajinski vojnik.

Rečeno je da njegov život nije u opasnosti.

(Radio Slobodna Evropa)

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je danas da je sa generalnim sekretarom NATO-a Jensom Stoltenbergom telefonom razgovarao o ponovnom uspostavljanju crnomorskog koridora za izvoz žita.

Zelenski je na svom Tviter nalogu napisao da je sa Stoltenbergom razgovarao i o primjeni dogovora postignutih tokom samita Alijanse u Vilnjusu i daljim akcijama u vezi sa integraicijom Ukrajine u NATO.

"Podijelili smo procjene trenutne situacije u Crnom moru i rizika koje ono predstavlja za globalnu bezbjednost hrane.... i buduće korake neophodne za deblokadu i održivo funkcionisanje crnomorskog koridora za izvoz žita", napisao je on.

Rusija je u ponedeljak odbila produženje sporazuma o izvozu ukrajinskog žita Crnim morem.

Moskva je nekoliko nedjelja ranije prijetila da neće obnoviti sporazum, žaleći se na prepreke sopstvenim isporukama poljoprivrednih proizvoda i đubriva koje su dio tog sporazuma.

Potpisan u julu 2022. u Istanbulu i već dva puta obnovljen, sporazum kojim se Ukrajini dozvoljava da izvozi svoje žitarice preko Crnog mora, omogućio je tokom protekle godine da se izveze 33 miliona tona žita iz ukrajinskih luka, uprkos sukobu.

(BETA)

Ratni dopisnik ruske novinske agencije RIA ubijen je, a tri ruska novinara su ranjena danas u granatiranju blizu linije fronta u regionu Zaporožja na jugoistoku Ukrajine, saopštilo je rusko ministarstvo odbrane.

Ministarstvo je, prenosi agencija Rojters, saopštilo da su novinari ranjeni u ukrajinskom artiljerijskom udaru.

Oni su evakuisani sa ratišta, ali je dopisnik RIA Rostislav Žuravljov poginuo tokom putovanja, navodi se u saopštenju.

Rečeno je da su ostali u teškom, ali stabilnom stanju.

RIA je u izvještaju potvrdila da je njen dopisnik poginuo dok je izvještavao u selu Pjatihatki na frontu, kao i da je povrijeđen i jedan od njenih snimatelja.

Ukrajina je u petak koristila kasetnu municiju kako bi gađala rusko selo blizu ukrajinske granice, ali u napadu nije bilo žrtava ili materijalne štete, kazao je guverner ruske oblasti Belgorod Vjačeslav Gladkov.

"U Belgorodskom okrugu ispaljena je 21 artiljerijska granata i tri kasetne bombe iz višecijevnog raketnog sistema na selo Žuravlevka", rekao je Gladkov.

Rojters nije bio u mogućnosti da nezavisno provjeri izjavu guvernera, koju je on objavio na svom Telegram kanalu, bez pružanja vizuelnih dokaza.

Kako prenosi Slobodna Evropa, iz Ukrajine se tim povodom nijesu oglašavali.

Ukrajina je ovog mjeseca dobila kasetne bombe od Sjedinjenih Američkih Država, ali se obavezala da će njihova upotreba biti korištena samo na frontu protiv neprijateljskih vojnika.

Kasetna municija, koja je zabranjena u više od 100 zemalja, obično ispušta veliki broj manjih bombi koje mogu biti smrtonosne na širokom području.

Bombe koje ne eksplodiraju predstavljaju opasnost decenijama nakon završetka sukoba.

(MINA)

U ukrajinskom napadu dronovima na Krim danas izazvana je ekspozija skladišta municije, rekao je proruski guverner tog poluostrva koje je Moskva pripojila 2014. godine.

On je naložio evakuaciju stanovništva u krugu od pet kilometara i prekid željezničkog saobraćaja.

"Poslije napada neprijateljskih dronova na okrug Krasnogvardejsk, došlo je do eksplozije u skladištu municije", rekao je guverner Sergej Aksionov preko društvene mreže Telegram.

"Donijeta je odluka da se evakuiše stanovništvo u krugu od pet kilometara. Da bi se minimizovao rizik, takođe je odlučeno da se zaustavi željeznički saobraćaj", dodao je on.

Aksjonov je ranije javio da je Ukrajina danas pokušala dronovima da napadne infrastrukturu u centru Krima.

On je uputio ovu optužbu pet dana poslije napada na most koji vezuje Krimsko poluostrvo sa kontinentalnom Rusijom, u kojem je bilo dvoje mrtvih.

Krim je više puta napadnut od početka ruske ofanzive u Ukrajini prije 17 mjeseci ali izgleda da su se napadi na to poluostrvo pojačali posljednjih nedjelja, navodi agencija Frans pres.

U noćašnjim ruskim napadima na 11 regiona širom Ukrajine poginulo je najmanje osam civila, a ima dosta ranjenih, saopštile su danas ukrajinske vlasti.

Žestoke borbe nastavljaju se u pokušaju Ukrajine da potisne ruske snage iz teritorija koje su okupirale.

Iz kancelarije regionalnog tužioca u istočnom Donjecku saopšteno je da je najmanje četvoro ljudi, uključujući jedan bračni par, poginulo kada su ruske snage u petak uveče granatirale mesto Njujork, južno od grada Bahmuta, gdje se vodila najduža i najkrvavija bitka dok grad nije pao u ruske ruke u maju.

Još troje ranjenih je prebačeno u bolnicu.

Ukrajinsko Ministarstvo unutrašnjih poslov saopštilo je jutros da su dva civila poginula kada su ruske snage višecjevnim raketnim bacačima juče pogodile Kostjantinivku, grad u Donjeckoj oblasti.

U objavi preko svog zvaničnog Telegram naloga ministarstvo je navelo da je još jedan civil ranjen u tom napadu u kojem je takođe uništeno 20 privatnih domova, vozila i gasovod.

Dvoje ljudi poginulo je blizu sjevernog grada Černihova, oko 100 kilometra od ruske granice, dok su ruske krstareće rakete uništile lokalni kulturni centar i oštetile stambene zgrade, saopštila je jutros regionalna vojna uprava.

Tri civila ranjena su kada su ruske trupe tokom noći granatirale grad koji se nalazi blizu nuklearne elektrane Zaporožje, rekao je danas lokalni guverner Sergej Lisak.

Ukrajinski zvaničnici redovno optužuju Moskvu da koristi centralu Zaporožje, koju su ruske snage zauzele na početku rata, kao bazu za gađanje obližnje teritorije pod kontrolom Ukrajine.

Takođe raste strahovanje da bi Rusija mogla da sabotira centralu, najveću u Evropu, u pokušaju da zaustavi tekuću ukrajinsku kontraofanzivu čiji je fokus oblast Zaporožja kao i industrijski istok zemlje.

Noć je protekla mirno u glavnom gradu Ukrajine Kijevu, javili su novinari AP-a.

Ukrajinske vazduhoplovne snage saopštile su da su noćas oborile 14 ruskih dronova, uključujući pet iranske prozvodnje, iznad jugoistoka zemlje gdje se vode borbe.

Bugarska je pristala da ukrajinskoj vojsci obezbijedi oko 100 oklopnih transportera, što predstavlja zaokret u njenoj politici.

Parlament u Sofiji kasno sinoć odobrio je vladin predlog da se uputi prva pošiljka teške vojne opreme Ukrajini od početka ruske invazije krajem februara 2023. godine.

"Ova oprema više nije neophodna za potrebe Bugarske i može biti ozbiljna podrška Ukrajini u njenoj borbi za očuvanje nezavisnosti i teritorijalnog integriteta zemlje nakon neopravdane i ničim izazvane agresije Rusije", navodi se u odluci parlamenta.

Oklopna vozila sovjetske proizvodnje isporučena su 1980-ih Bugarskoj koja je tada bila saveznik Sovjetskog Saveza u Varšavskom paktu.

Direktne isporuke oružja Kijevu odbijale su prethodne vlade, koje je imenovao predsjednik Rumen Radev.

On je okrenut Rusiji i nedavno je rekao da je Kijev kriv za rat i da snabdijevanje Ukrajine oružjem samo produžava sukob.

Ali nova prozapadna vlada je sada odlučila da pošalje oklopna vozila u Ukrajinu zajedno sa naoružanjem i rezervnim djelovima.

Međutim, odluka je izazvala kritike Socijalističke partije i promoskovskih nacionalista iz Partije Preporoda koji su glasali protiv.

(BETA)

U ruskom granatiranju i vazdušnim napadima na ukrajinska civilna područja i infrastrukturu za izvoz žitarica ubijene su najmanje četiri osobe, uključujući dvoje djece, i prouzrokovana je ogromna materijalna šteta u posljednja 24 sata, saopštili su danas ukrajinski vojni i regionalni zvaničnici, prenosi Radio Slobodna Evropa.

Ruska vojska lansirala je 16 krstarećih raketa i više od 20 vazdušnih napada na ukrajinske položaje i naseljena područja, objavio je Glavni štab Oružanih snaga.

U istočnoj regiji Donjeck, u kojoj se mjesecima vode teške borbe, u ruskom granatiranju ubijeno je dvoje djece, dječak (10) i djevojčica (16) u selu Družba, rekao je regionalni guverner Pavlo Kirilenko u petak na Telegramu.

Kirilenko je rekao da su brat i sestra poginuli kada je jedna od granata, koje su ispalile ruske trupe, pogodila dvorište njihove kuće. Ranjena je i jedna starija žena koja je potom hospitalizirana.

U sjevernoj regiji Černihiv, dvije starije žene su poginule kada je ruski projektil pogodio njihovo selo, rekao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.

Vojska je takođe navela da su skladišta žitarica u južnoj Ukrajini oštećena u napadu i da je više od 70 stambenih zgrada i druge infrastrukture uništeno ili oštećeno.

Raketni napadi pogodili su u petak ukrajinske crnomorske luke, četvrti dan zaredom, zapalivši skladišta žitarica u regiji Odesa i uništivši velike količine hrane spremljene za izvoz.

"Nažalost, pogođen je terminal za žitarice jednog od poljoprivrednih poduzeća u regiji Odesa. Neprijatelj je uništio 100 tona graška i 20 tona ječma. Dvije osobe su ranjene u eksploziji", rekao je regionalni guverner Oleh Kiper na Telegramu.

(Radio Slobodna Evropa)

Njemački ministar odbrane Boris Pistorijus rekao je da je teško predvidjeti kada će Ukrajina ući u NATO, te da je važnije da se ulože sve snage u podršku Ukrajini do njenog ulaska u NATO

Zašto ukrajinska ofanziva protiv ruskih snaga ne ide brže: "Biće veoma teško, dugo i veoma krvavo"

Pročitajte OVDJE

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je u petak da most koji povezuje poluostrvo Krim sa Rusijom "donosi rat, a ne mir" i da je stoga vojni cilj, prenosi Rojters.

U eksplozijama na mostu na Krimu u ponedjeljak su poginula dva civila. 

Ukrajina je pozdravila napad u ponedjeljak, ali zvaničnici nisu direktno preuzeli odgovornost, a Moskva je okrivila Ukrajinu.

Krim je Rusija anektirala Ukrajini 2014. i Kijev želi da ga povrati dok se bori protiv 17-mjesečne invazije Rusije u punom obimu.

Drumski i željeznički most, koji je izgradila Rusija i pušten u upotrebu 2018. godine, "nije bio samo logistički put", rekao je Zelenski, govoreći putem video veze na bezbjednosnoj konferenciji u Aspenu u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD).

"Ovo je put kojim se rat hrani municijom i to se radi svakodnevno. I militarizuje poluostrvo Krim", rekao je Zelenski.

"Za nas je ovo razumljivo neprijateljski objekat izgrađen mimo međunarodnih zakona i svih važećih normi. Dakle, razumljivo, ovo je meta za nas. I cilj koji donosi rat, a ne mir, mora biti neutralisan."

Zelenski je, odgovarajući na pitanja moderatora, negirao bilo kakvu vezu između napada i ovonedjeljnog povlačenja Rusije iz sporazuma o izvozu žitarica iz ukrajinskih luka.

Rusija je, kako je rekao, od samog početka ometala rad žitnog koridora.

"I kasnije su uzeli ovu situaciju oko Krimskog mosta, koristeći je samo kao primjer", rekao je on.

"Da nije Krimski most, našli bi drugi primjer, drugi razlog."

On je kazao da je za dugo očekivanu kontraofanzivu ukrajinske vojske, pokrenutu prošlog mjeseca, trebalo vremena da se pripremi jer su ruske okupatorske snage postavile nekoliko odbrambenih linija i u velikoj mjeri minirale ukrajinsku teritoriju.

Predsjednik Ukrajine je ponovio prethodnu ocjenu da se kontraofanziva odvija sporije nego što bi on želio.

Kampanja se do sada fokusirala na zauzimanje sela na jugu i ponovno zauzimanje oblasti koje je Rusija zauzela posljednjih mjeseci na istoku.

"Ukrajina se ne povlači. Ona progresivno oslobađa svoje teritorije, što je veoma važno", rekao je Zelenski.

"Ipak, vjerujem da se približavamo trenutku kada relevantne akcije mogu da dobiju ritam. Razumijem da je bolje vidjeti da pobjeda dolazi ranije. To je ono što i mi želimo."

Ruske snage granatirale su sedam zajednica u Sumskoj oblasti 21. jula, javila je vojna uprava Sumske oblasti na Telegramu, prenosi danas Kijev indipendent.

Zajednice Nova Sloboda, Bilopilja, Krasnopilje, Esman, Seredina Buda, Velika Pisarivka i Šalihinje našle su se na udaru.

Zabilježeno je više od 161 eksplozije.

Pored upotrebe artiljerije i minobacača, Rusija je gađala oblast nevođenim vazdušnim projektilima i bacačima granata.

Nije bilo prijavljenih žrtava niti štete na civilnoj infrastrukturi.

Sumska oblast, koja se nalazi na sjeveroistočnoj granici Ukrajine sa Rusijom, suočava se sa svakodnevnim napadima otkako su određena područja regiona oslobođena od ruske okupacije u aprilu 2022.