Kultura je jezgro iz kojeg nastaju blagodeti

Dirigentkinja Sara Arianna Serhatlić najavljuje večerašnji koncert Crnogorskog kamernog orkestra u sklopu Grad teatra Budva

3848 pregleda0 komentar(a)
Sara Arianna Serhatlić, Foto: Krsto Vulović

Crnogorski kamerni orkestar predstaviće se večeras budvanskoj publici u okviru 37. festivala Grad teatar Budva na sceni Između crkava, sa početkom u 21 čas. Ovo je četvrti koncert pomenutog ansambla, kojim obilježavaju prvu godišnjicu svog djelovanja na crnogorskoj umjetničkoj sceni. Ansambl se prethodno predstavio na festivalima Podgoričko kulturno ljeto i Purgatorije, a održali su koncert i u Muzičkom centru Crne Gore.

Ansambl Crnogorski kamerni orkestar je osnovan u junu 2022. godine, a okuplja profesionalne muzičare koji su vođe, zamjenici grupa i članovi Crnogorskog simfonijskog orkestra. Ansambl je osnovan uz ideju intenzivnog promovisanja i očuvanja crnogorskog kulturnog stvaralaštva kroz izvođenja djela crnogorskih kompozitora i približavanja kamerne muzike publici. Takođe, svoju misiju doživljavaju kao pokretačku, uz želju da pruže doprinos u borbi sa mejnstrim kulturom i prolaznim trendovima.

Crnogorski kamerni orkestarfoto: Krsto Vulović

Članovi su: Marko Simović, Slađana Mijović, Dušan Rakonjac i Marija Đuranović (prva violina), Nenad Jovanović, Sonja Vojvodić, Verica Čuljković i Milena Rajković (druga violina), Uroš Lapčević i Ana Perić (viola), Milan Ninković i Ana Zakrajšek (violončelo) i Vasilije Gagović (kontrabas) i Sara Arianna Serhatlić (dirigent i osnivač), a sa orkestrom su nastupali i Zoran Zakrajšek, Ilijana Blagojević Zvicer, Vladimir Drobnjak i Luka Perazić.

Raduje me da su na festivalima u Crnoj Gori sve češće zastupljeni crnogorski kompozitori, i na tome želim da čestitam programskim timovima festivala, a nadam se da će to postati uspostavljena praksa. Ne možemo razvijati kulturu, ako nam srcu nije najbliže ono što je stvorio crnogorski krš

Na programu će se naći program iz više epoha, a sviraće djela: “Igra”, Borislava Tamindžića, Kralj vilenjak, Franca Šuberta i “Simple Symphony”, Bendžamina Britnija, a premijerno će izvesti i djelo “Music for My Dear Oboe” Aleksandra Perunovića gdje će solista biti oboistkinja Nadica Ristić Simović.

“Program koncerta obuhvata djela Borislava Tamindžića, Aleksandra Perunovića, Franca Šuberta i Bendžamina Britna, dakle dva crnogorska i dva strana kompozitora. Veliko nam je zadovoljstvo da prvi put izvedemo ‘Igru’ Borislava Tamindžića, a posebna nam je čast da premijerno predstavimo kompoziciju ‘Music for My Dear Oboe’ (2001), za obou i gudački orkestar, Aleksandra Perunovića. Crnogorski kamerni orkestar će prvi put dijeliti scenu sa Nadicom Ristić Simović, prvom oboistkinjom Crnogorskog simfonijskog orkestra, koja će tumačiti ulogu soliste na pomenutom koncertu. Kompozicija ‘Kralj vilenjak’ Franca Šuberta, inspirisana istoimenom Geteovom baladom, u originalu je komponovana za glas i klavir. Vjerujem da će publici biti veoma zanimljivo da čuje kako kompozicija zvuči u aranžmanu za gudački orkestar, u kojem razgovor između oca i sina, ali i obraćanje pripovjedača, odnosno vilenjaka, tumače violina, viola, viololončelo i kontrabas. Na samom kraju koncerta će biti izvedena ‘Jednostavna simfonija’ (Simple Symphony, op. 4), britanskog kompozitora Bendžamina Britna, koja predstavlja jednu od njegovih najizvođenijih kompozicija. Zanimljivo je da se ova ciklična kompozicija bazira na temama koje je kompozitor zapisao kao desetogodišnjak, a spada u rani opus njegovog stvaralaštva. Nit koja povezuje kompozicije koje će se izvesti jeste atraktivan i zanimljiv zvuk, kao i karakter djela, u skladu sa vremenom, odnosno epohom tokom koje su napisana. Nadam se da će izvođenje djela iz različitih epoha ostaviti lijep utisak na publiku”, ispričala je “Vijestima” Sara Arianna Serhatlić.

Ovoga puta nijesu zapostavili ni domaće kompozitore, te smatra da je veoma bitno da se na repertoaru orkestara nađu i njihova djela.

“Sa ponosom mogu da istaknem da je Crnogorski kamerni orkestar izveo makar jednu kompoziciju crnogorskog autora na svakom koncertu. Time želimo da ukažemo na značaj promovisanja, uvažavanja i njegovanja domaćeg stvaralaštva i stvaraoca. I dalje čvrsto stojim pri stavu da njegovanje lokalne kulture primarno i da ne treba juriti za globalizacijom nauštrb našeg identiteta i specifičnosti. Kultura je jezgro iz koje nastaju blagodeti, koje oblikuju sve one sfere koje jedno društvo čine progresivnim, zdravim, kritičkim. Raduje me da su na festivalima u Crnoj Gori sve češće zastupljeni crnogorski kompozitori, i na tome želim da čestitam programskim timovima festivala, a nadam se da će to postati uspostavljena praksa. Ne možemo razvijati kulturu, ako nam srcu nije najbliže ono što je stvorio crnogorski krš”, ističe Serhatlić, te ističe da je jedna od intencija da Crnogorski kamerni orkestar izvodi kompozitore iz regiona u budućnosti, i predstavi sve, nama, najbliže susjedne kulture.

“Na ovaj način se može pružiti doprinos u jačanju regionalnog dijaloga i saradnje. Vakat je da konačno shvatimo da su muzički, odnosno umjetnički mostovi oduvijek bili prva spona svih različitosti”, dodaje Serhatlićeva.

Ne krije da je raduje činjenica da su pozvani da sviraju u sklopu Grad teatra Budva.

“Kad je riječ o crnogorskim festivalima koji se odvijaju tokom ljetnje sezone, predstavićemo se samo na festivalu Grad teatar Budva. U prethodnoj sedmici ovdje su nastupili velikani umjetničke muzike: violinista Nemanja Radulović, maestro Bojan Suđić sa festivalskim orkestrom i horom “Virutozi”, zatim Zagrebački solisti i pijanista Boris Kraljević. Cijenimo priliku koja nam je ukazana. Vrijedno smo se pripremali za koncert, pažljivo osmislili program i daćemo sve od sebe da se predstavimo kao profesionalan i kvalitetan mladi ansambl dostojan prestižnog festivala kao što je festival u Budvi. U pregovorima smo za nove koncerte i nastupe, o kojima će javnost biti blagovremeno obaviještena. Naravno, ostaje želja da nastupimo na domaćim festivalima, na kojima nismo imali prilike da se predstavimo u prvoj godišnjici našeg djelovanja”, zaključuje Sara Arianna Serhatlić.