Srednješkolsko obrazovanje u raljama društvenih reformi

Knjiga promjena postavila je temelje obrazovnog sistema kojeg danas imamo. Na postavkama koje su date u Knjizi promjena urađeni su svi zakoni iz oblasti douniverzitetskog obrazovanja. U sklopu tih sveobuhvatnih promjena obrazovanja u Crnoj Gori našlo je mjesto i opšte srednje i stručno obrazovanje.

Protekla godina dana rada ovog sastava Ministarstva prosvjete pokazala je da je vrijeme je za cjelovito sagledavanje stanja i izazova u obrazovnom sistemu. Podrška Unicefa koji je pripremio sveobuhvatnu Analizu sektora obrazovanja (period 2015-2020), prvi je korak koji je napravljen u tom pravcu. Sada je akcenat na istraživanjima koje rade Zavod, Centar i Ispitni centar da daju osnov za dalji razvoj i unapređenje kvaliteta obrazovnog sitema .

Vrijeme iza nas je iskristalisalo i jedno pitanje koje se često čuje u javnosti, a to je da li su pogrešni ljudi na pogrešnim mjestima? Značajno je znati da je obrazovanje vrlo konzervativan sistem sa jasno uspostavljenom hijerarhijom. Zahtijeva i podrazumijevaju timski rad. Tačno je da rukovodilac daje pečat radu ali bez saradnika i saradnje i podjele odgovornosti svih u kolektivu ne može se očekivati uspješan rad. Uspjeh škole nije samo uspjeh direktora već uspjeh čitavog kolektiva. Tako i u samoj administraciji Ministarstva. Potrebni su stručni i kompetentni kadrovi koji će kreirati srednjeročna i dugoročna rješenja zasnovana na iskustvima iz učionice.

Drugo, mi u sistemu imamo Zavod za školstvo i Centar za stručno obrazovanje koji su zaduženi za eksterno utvrđivanje kvaliteta rada škola. Pored ostalog, jedan od segmenata evaluacije je i upravljanje i rukovođenje ustanovom. Bez egzaktnih pokazatelja i ukazivanja od strane ovih institucija da u određenoj školi kvalitet nastave i sam proces rukovođenja nije na potrebnom nivou, Ministarstvo ne može preduzimati korake po pitanju promjene rukovodstva.

Dalje, imamo i Prosvjetnu inspekciju koje treba da reaguje na uočene nepravilnosti u primjeni propisa u školama.

Kao što se vidi, postoji čitav niz mehanizama koji su predviđeni za utvrđivanje kvaliteta rada škola i onih koji njima rukovode. Pitanje je koliko ovog alata se koristilo u praksi. Mišljenja sam da je uticaj političkih elita u obrazovnom sistemu prepoznat, i javno obzanjen kao veoma štetan i da se po tom pitanju od strane ovog Ministarstva povukao niz konkretnih koraka. Da li se moglo više i bolje, sigurno jeste.

U ovom vremenu političke i društvene nestabilnosti bez društvenog i ideološkog konsenzusa, ipak su to pozitivni rezultati. Konkretno mislim, u vremenu kada većina pojedinaca ili grupa na društvenoj sceni uz kritiku ističe u prvi plan svoju cijenu za eventualno angažovanje u budućim državnim administracijama, nije ponuđeno ni jedno rješenje ili predlog kako popraviti loše stanje u prosvjeti. Zbog svega toga smatram da je Ministarstvo prosvjete sačuvalo kontinuitet promjena i čitav sistem počelo da depolitizuje.

U prethodnom periodu smijenjen je samo jedan direktor srednje škole. Razriješena je direktorica Srednje mješovite škole u Andrijevici, u skladu sa zakonom. To je najbolji pokazatelj da nije bilo i neće biti političkih smjena dok god se radi u skladu sa zakonom i na zakonit način.

Osim depolitizacije sistema usklađivanje obrazovanja sa potrebama tržišta rada i obezbjeđivanje kvalifikovane radne snage je jedan od zadataka koji se stavlja pred obrazovanje.

Sektor obrazovanja obrazovnu ponudu priprema u saradnji sa realnim sektorom, to se prije svega odnosi na stručno obrazovanje. Radi se na osposobljavanju nastavnika praktične nastave i opremanju škola, u programima je povećan broj časova praktične nastave ali bez aktivne saradnje poslodavac i škola ne može se očekivati pravi efekat onog što sprovodi Ministarstvo.

Jedino u realnom radnom okruženju učenik može spoznati kako se teorija primjenjuje u praksi i razviti vještine u svom zanimanju. Mi u sistemu imamo dualno obrazovanje, namijenjeno je učenicima stručnih škola koji se obrazuju po programima u trajanju od tri godine. Ministrstvo obezbjeđuje naknade za prvi i drugi razred.

Za treći razred, kada su učenici tri dana na praksi, naknadu bi trebao da obezbijedi poslodavaca. U vremenu kada se govori o nedostatku radne snage, dualno obrazovanje je mogućnost da poslodavci školuju učenika za sebe, da ga pripreme da se u trenutku kada završi srednju školu može bez većih poteškoća uključiti u obavljanje svig poslova u preduzeću. Sada imamo uključeno više od 200 poslodavaca iz privatnog sektora. Predstoji upis u srednje škole i pozvam poslodavce da se uključe u dualno obrazovanje, da tako pripreme učenika za poslove u svom preduzeću i na taj način za sebe obezbijede radnu snagu za vrijeme koje dolazi.

Napominjem da su za sektor obrazovanja veoma značajne pravovremene informacije o potrebama tržišta rada jer je za pripremu obrazovne ponude potrebno vrijeme kao i da je procenart nezaposlenih mladih najmanji u zemljama EU koje imaju razvijeno dualno obrazovanje (Austerija, Njemačka, danska, Češka).

Istakao bih odgovoran odnos prema obrazovanju Elektroprivrede Crne Gore i CEDIsa koji su, nakon potpisivanja Sporazuma sa Ministrstvom, već počeli da razvijaju nove kvalifikacije iz oblasti održivih izvora energije sa Centrom za stručno obrazovanje i otvorili svoje radionice i trening centre za praktičnu nastavu za učenike koji se obrazuju po programima iz oblasti elektrotehnike

Poseban izazov je bio da u mjeri mogućeg upisnu politiku uskladiti sa potrebama tržišta rada.

Što se tiče obrazovne ponude u stručnim školama, može se reći da je obrazovna ponuda raznovrsna, da učenici mogu da biraju programe različitih nivoa zahtjevnosti i iz svih područja rada. Od 2017. godine Centar za stručno obrazovanje, u saradnji sa nastavnicima i drugim partnerima iz oblasti rada i obrazovanja, uradio je više od 70 savremenih, modularizovanih obrazovnih programa koji se baziraju na ishodima učenja. U gimnazijama učenici mogu da biraju pored opšte gimnazije i matematičko i filološko usmjerenje. Sa druge strane, učenici su nedovoljno zainteresovani za tzv. Proizvodne programe iz oblasti elektrotehnike, građevine, poljoprivrede i sl, više su zainteresovani za administrativne profile.

I pored toga što su i učenicima osnovne škole i srednjoškolcima – budućim studentima, dostupni podaci o deficitarnimm zanimanjima na tržištu rada, o broju lica na evidenciji zavoda za zapošljavanje koja su završila određeni srednjoškolski ili studijski program, učenici se odlučuju za ze programe što je njihovo pravo. Uskladiti obrazovanje sa potrebama tržišta rada nije jednostavno i zbog toga što obrazovanje traje određeni broj godina, stanje na tržištu rada se u tom periodu može promijeniti. Zbog toga je potrebno da programi budu širokih profila, da daju dobra bazna znanja učenicima iz svoje stručne oblasti, da se kod učenika razviju ključne kompetencije i to će pomoći učenicima da se lakše prilagode promjenljivim zahtjevima tržišta rada. Ono što je bio izazov im ove godine je odgovor na pitanje zbog čega naši učenici nijesu u punoj mjeri zainteresovani za smjerove u stručnim školama? Zbog čega je izostala široka društvena kampanja ? Zbog čega je i ove godine društvo imalo preča posla?

Period pred nama će donijeti odgovore na neka društvena pitanja, i počeće era novih državnih administracija. Međutim ne smijemo svi zajedno zaboraviti činjenicu da je obrazovni sistem Crne Gore ona prva ljestvica na putu njenog opravka. Događanja oko polaganja državne mature su nam opomena. Zbog toga i u ime toga u narednom periodu moramo uraditi sljedeće:

• Unapređenje zakona i podzakonskih akata i završetak strateških dokumenata
• Evaluacija obrazovnog programa opšte gimnazije i programa specijalističkih odjeljenja radi unapređenjaa nastavnih planova i realizacije nastave
• Unapređenje koncepta izbornih predmeta i njihove povezanosti sa maturom i upisom na studije
• Promocija izučavanja i polaganja na maturi prirodne grupe predmeta
• Sagledavanje mogućnosti uvođenja novih specijalističkih odjeljenja
• Analiza efekata profesionalnog razvoja nastavnika na kvalitet procesa nastave i učenja i njegovo unapređenje
• Podrška nastavnicima u unapređenju ključnih kompetencija, uključujući digitalneh kompetencija i dostupnosti profesinalnog razvoja
• Unapređenje kvaliteta stručnog obrazovanja kroz dalji razvoj mehanizama eksterne i interne evaluacije ( već za septembar promijeniti Pravilnik o polaganju maturskog ispita)
• Analiza efekata eksterne i interne evaluacije
• Sprovođenje analiza o postignućima učenika i izostanncima po klasifikacionim periodima
• Razvoj mehanizama predviđanja potreba za kvalifikacijama
• Unapređenje kapaciteta sektorskih kvalifikacija na planiranju potreba za kvalifikacijama po sektorima i razvoju kvalifikacija
• Podrška Centru za stručno obrazovanje u razvoju standarda zanimanja i kvalifikacija i programa koji odgovaraju zahtjevima tržišta rada, zelene ekonomije i digitalnog doba
• Podrška Zavodu za školstvo u unapređenju sadržaja programa opšteobrazovnih predmeta za opšte i stručno obrazovanje i obim izučavanja opšteobrazovnih predmeta u programima stručnog obrazovanja
• Podrška Ispitnom centru u organizaciji i realizaciji maturskog i stručnog ispita
• Unapređenje kvaliteta praktičnog obrazovanja kroz jačanje partnerstva škole i poslodavaca
• Promocija proizvodnih profila i dualnog obrazovanja, povećanje broja učenika u dualnom obrazovanju
• Razvoj mehanizama praćenja učenika nakon završetka srednjeg obrazovanja kroz povezivanje administrativnih baza podataka i ankete
• Unapređenje rada timova za karijernu orijentaciju i kvaliteta usluga karijernog vođenja i savjetovanja
• Unapređenje upisne politike kroz jačanje saradnje škola sa lokalnom zajednicom i poslodavcima, a u skladu sa sektorskim strategijama
• Podrša obrazovanju učenika sa posebnim obrazovnim potrebama i ranjivih grupa
• Podrška cjeloživotnom učenju kroz poboljšanje obrazovne ponude programa obuke odraslih za stručne kvalifikacije i ključne vještine
• Podrška organizatorima obrazovanja odraslih i poslodavcima u postupku licenciranja radi dostupnosti programa različitim ciljnim grupama u svim regijama
• Priznavanje neformalnog i informalnog učenja, prije svega za deficitarne kvalifikacije i promovisanje cjeloživotnog učenja, podrška organizovanju obuka za deficitarne kvalifikacije, obuka ispitivača u postupku sticanje nacionalne stručne kvalifikacije.

- Podrška školama kako bi postali regionalni centri izvrsnosti za obuku za mlade, odrasle i nastavnike

- Podrška mobilnosti učenika i nastavnika i uključivanju Ministrstva i obrazovnih ustanova u regionalne i inicijative na nivou EU

- Podršku opremanju škola, uključujući IT opremom

Indikatori koje treba postići u školskoj 2024/2025:

• Procenat učenika koji na maturskom ispitu biraju prirodnu grupu predmeta je 10% (sada oko 3.3% prosjek, za fiziku 1.2%
• Usaglašen koncept izbornih predmeta u gimnaziji sa predmetima od značaja pri upisu na studije – neophodna saradnja sa Univerzitetom Crne Gore i izmjena Pravilnika o upisu na studije
• Ujednačena postignuća učenika na ispitima mature i u toku školovanja
• Procenat učenika koji se obrazuju po programima za deficitarne kvalifikacije je najmanje 20% u odnosu na ukupan broj učenika u stručnom obrazovanju
• Udio učenika koji su praktično obrazovanje realizovali kod poslodavca (dualno obrazovanje) se zaposlilo u periodu od šest mjeseci nakon završetka obrazovanje je 75%
• 80 % nastavnika srednjih škola obuhvaćeno obukom po programima o savremenim metodama nastave i učenja, sa unaprijeđenim digitalnim kompetencijama
• Učešće odraslih u programima cjeloživotnog učenja 6%

Puno je izazova pred obrazovnim sistemom.

Autor je generalni direktor Direktorata za opšte srednje obrazovanje stručno obrazovanje i cjeloživotno učenje

( Slobodan Savović )