Pogledajte drvenog četvorotočkaša "Krajišnik" autora Slavka Beronje
"Mehanika je rađena od djelova BMW i mercedesa, a drvo je orah, hrast, maslina, dud, ima svega pomalo. Išao sam na varijantu da ugradim sva drva da bi ovo bilo što jeste, i ovo je bukvalno prvi automobil koji je napravljen u Crnoj Gori"
Kada slikar i vajar, Slavko Beronja, porijeklom iz Krajine, uzme alat u ruke i spoji ljubav prema domovini i automobilima, onda nastaje najupečatljivije remek djelo – drveni četvorotočkaš "Krajišnik".
"On je star 30 godina, inspiracija je potekla od moga djeda jer je htio da napravimo neka drvena kola koja bi pokretao motor. Međutim kako je vrijeme išlo, došao je rat ja sam počeo da radim kola, nije to baš išlo kako treba pa sam promijenio ideju i napravio automobil, a napraviti od svačega. Mehanika je rađena od djelova BMW i mercedesa, a drvo je orah, hrast, maslina, dud, ima svega pomalo. Išao sam na varijantu da ugradim sva drva da bi ovo bilo što jeste, i ovo je bukvalno prvi automobil koji je napravljen u Crnoj Gori", kaže Beronja.
Njegova ljepota i originalnost ne ostaju neprimjećeni, pa se za Krajišnikom svi okreću.
"Nekad mi se čini da mi je lakše napraviti automobil, nego sve moguće papire da izjurim za njega, ko nije sa tim posla imao taj ne zna šta su muke. Jer mora da zadovolji sve tehničke uslove, aj neka to, toliko je kod nas ti propisi nijesu jasni", priča Beronja.
Na ovim drvenim kolima Beronja se nije zaustavio.
"Radio sam, kočiju Knjaževine Crne Gore koja je sad na Mašinskom fakultetu. To je bilo uz pomoć prof. Božidara Nikolića, ima malo učešća u tome i prof. Damjanović. Pa sam napravio poslije toga jednu veliku bijelu limuzinu koja je parkirana ovdje u blizini. To je ono što je unikat", kaže Beronja.
Ponosno je Slavko uveo svog unuka, druga Jovana, kako ga zove, u svijet drvenih čuda.
Dok zajedno popravljaju automobile, Slavko se, priča osjeća kao da prenoseći dio znanja Jovanu, gradi most između prošlosti i budućnosti.
( Nina Marković )