Ugovor iz Lozane: Sto godina bez rata između Grčke i Turske

Na marginama nedavnog samita NATO u Litvaniji, grčki premijer Kirjakos Micotakis i turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan su se dogovorli da poboljšaju odnose dvije zemlje. Tokom posljednjih decenija su se nekadašnji krvni neprijatelji pretvorili u – susjede. Tome je doprinio Ugovor iz Lozane.

Konstantinopolj: istorijska trauma

Turci su 1453. osvojili Konstantinopolj, prijestonicu Vizantijskoj carstva. Za Grke je to značilo istorijsku traumu koja djeluje i danas, jer su time izgubili i vodeću ulogu u regionu. Poslije toga su, kao i drugi balkanski narodi, živjeli pod osmanskom vladavinom.

Poslije uspjeha grčkog ustanka iz 1830. godine, nastala je moderna grčka država. Tada je polako počelo da se razmišlja i o osvajanju Istanbula i 1897. je Grčka napala Osmansko carstvo. I doživjela težak poraz. Doduše, za vrijeme Balkanskih ratova, Grčka je osvojila velike djelove regiona Makedonije, Epira i Trakije.

Borba oko Izmira

Našto kasnije, pobjedničke sile iz Prvog svjetskog rata su potpisale Sporazum iz Sevra, prema kojem je Izmir (Smirna) pripao Grčkoj. Ubrzo zatim, šef vlade u Atini Elefterios Venizelos je 1922. naredio vojsci da krene na Ankaru.

Snabdijevanje njegovih trupa je bilo loše i turska vojska pod vođstvom Kemala Ataturka je opkolila Grke. Ovi su se dali u bjekstvo, a Smirna je spaljena.

Ugovorom iz Lozane je revidiran Sporazum iz Sevra. Razjašnjeni su pitanje granica i status mnogih ostrva u Egejskom moru. Došlo je i do razmjene stanovništva po vjerskoj osnovi. Više od miliona pravoslavnih hrišćana je napustilo područje Turske republike, a zauzvrat je 500.000 muslimana došlo u Tursku. Grčka je morala da sahrani svoju ideju o velikoj državi i da poslije 2.500 hiljade godina prestane da naseljava Malu Aziju.

Sljedeća stanica: Hag

Posle Lozane, nije bilo više ratova između dvije zemlje. Mada je bilo veoma napetih situacija. Sada grčki premijer Micotakis hoće da o spornim temama odlučuje Međunarodni sud u Hagu.

Ugovor iz Lozane je bio veoma bitan i za Tursku. On se smatra osnivačkim dokumentom moderne Turske republike. Ugovorom je obustavljeno ratno stanje između Turske i zemalja Antante koje je počelo sa Prvim svjetskim ratom i trajalo oko 10 godina. Nakon njegovog potpisivanja, posljednje savezničke jedinice su napustile Istanbul u oktobru 1923. Trinaestog oktobra, za glavni grad Turske je proglašena Ankara. A u oktobru je proglašena Turska republika, nakon čega su ukinuti sultanati i kalifati.

Granice i suverenost

U Lozani su utvrđene i turske granice, unutar kojih je priznata politička nezavisnost i suverenost Turske. Te granice se nisu mijenjale do danas, sa isuzetkom provincije Hataj, koja je Republici pristupila 1939.

Tada su još važila neka ograničenja kada je riječ o turskom korišćenju Bosforskog moreuza. No, ugovorom iz Montrea od 20. Jula 1936, Turska je stekla potpunu suverenost nad Dardanelima, Mramornim morem i Bosforom. Bosforski moreuz razdvaja evropski i azijski dio Turske i važna je brodska ruta koja povezuje Crno i Sredozemno more.

Osim toga, ugovorom iz Lozane je okončano važenje takozvanih ugovora o kapitulaciji Osmanskog carstva pred zapadnim zemljama koji su Zapadu donijeli određene privilegije.

Danas su Grčka i Turska dvije suverene zemlje među kojima ponekad sijevnu varnice - ali su na najboljem putu da pogase i njih.

( Deutsche Welle )