Indeks rodne ravnopravnosti: Napredak, ali su žene još daleko od jednakosti
Podaci pokazuju da je najveća rodna ravnopravnost u sferi zdravlja
Crna Gora je i dalje suočena sa brojnim izazovima u pogledu slobode emancipacije žena i djevojčica, kazao je ministar ljudskih i manjinskih prava Fatmir Đeka.
On je na konferenciji koju Uprava za statistiku (Monstat) organizuje u saradnji sa Ministarstvom ljudskih i manjinskih prava povodom objavljivanja rezultata "Indeksa rodne ravnopravnosti u Crnoj Gori" rekao da su žene i djevojčice često mete seksističkih i mizoginih napada.
Dodao je i da su Nacionalnom strategijom rodne ravnopravnosti nastojali da pospiješe rodnu jednakost.
"Na tom putu inkorporiramo nasleđe koje podrazimijeva poštovanje i borbu za ljudsku slobodu", rekao je Đeka i dodao da je nedavno objavljen izvještaj pokazao jaz rodne nejednakosti.
Napredak od nas zahtijeva inovativnost i korišćenje novih tehnologija, a to se ne može postići bez inkluzije žena i djevojčica, zaključio je Đeka.
"Puno prostora za unapređenje"
Direktor Uprave za statistiku Miroslav Pejović kazao je da je indeks rodne ravnopravnosti sredstvo za njeno mjerenje i služi kako bismo odmjerili položaj Crne Gore na evropskoj skali.
Dodao je da je Indeks ključni pokazatelj za kreaciju politika i sprovođenje mjera rodne ravnopravnosti.
Skrenuo je pažnju na domene rodne ravnopravnosti koji mogu pomoći da se bolje razumije položaj žena u samom društvu Crne Gore.
"Podaci pokazuju da je najveća rodna ravnopravnost u sferi zdravlja (87 indeksnih poena), a najmanje moći (44)", istakao je Pejović i napomenuo da je, iako sfera moći pokazuje najveći trend rasta, neophodno da se više radi u samom crnogorskom društvu.
Kazao je da Indeks rodne ravnopravnosti za Crnu Goru u 2023. godini iznosi 59,3.
Generalni zaključak Pejovića je da Crna Gora ima puno prostora za unapređenje na polju rodne ravnopravnosti, a vjeruje da će "podaci Indeksa pomoći kreatorima javnih politika u boljem donošenju odluka".
Razmotriti uvođenje kvota za performanse žena u biznisu
Direktorica Evropskog instituta za rodnu ravnopravnost (EIGE), Karlin Šel je podsjetila da je Crna Gora prvi put Indeks rodne ravnopravnosti objavila u januaru prošle godine i pohvalila napore u objavi njegovog drugog izdanja.
"Srećna sam što vidim boljitak Crne Gore, sa značajnim napretkom od 4,3 u Indeksu", kazala je ona i primijetila da je najveći pomak upravo u oblasti moći.
Šel je navela da je ovaj podatak dobra prilika za čestitku, ali da se mora više raditi, naročito u domenu novca, kako bi se dostigao veći i značajniji evropski standard.
Kazala je da je dobra ideja da Crna Gora razmotri uvođenje kvota za performanse žena u biznisu i zaključila da su one (kvote) dobre kako bi se smanjio jaz muškaraca i žena u biznisu.
"Domen nasilja uključiti u mjerenje"
Zamjenica šefa sektora za saradnju u Delegaciji Evropske unije u Crnoj Gori, Lizelot Isakson je istakla da je Indeks dobra alatka za mjerenje rodne ravnopravnosti i podsjetila da je pokrenut prvi put 2013. godine za zemlje članice Evropske unije.
"Indeks pomaže u procjeni analize rodnog jaza i šta treba da se mijenja kako bi se on smanjio. On je značajan alat koji pomaže zemljama EU, kao i onima koji idu ka tom cilju", rekla je Isakson.
Smatra da je najveći jaz u kategorijama moći i novca i kazala je da su samo četiri zemlje lošije rangirane od Crne Gore na Indeksu.
"Primjetno je zaostajanje od 9,3 u odnosu na bolje pozicionirane zemlje", napomenula je.
"Domen nasilja se mora uključiti u mjerenje narednog Indeksa jer je ono duboko ukorijenjena praksa disbalansa moći između muškaraca i žena", zaključila je Isakson.
( Nikola Saveljić )