Obilježavanje godišnjice primirja dvije Koreje odražava rastuće tenzije između njih
Sjeverna Koreja je pozvala delegacije iz Kine i Rusije dok se sprema da organizuje velike proslave za hiljade građana u znak sjećanja na primirje koje smatra pobjedom u "Oslobodilačkom ratu Velike otadžbine".
Oblježavanje godišnjice sklapanja primirja kojim je prije 70 godina zaustavljeno krvoproliće u Korejskom ratu Sjeverne i Južne Koreje odražava rastuće tenzije između njih.
Sjeverna Koreja je pozvala delegacije iz Kine i Rusije dok se sprema da organizuje velike proslave za hiljade građana u znak sjećanja na primirje koje smatra pobjedom u "Oslobodilačkom ratu Velike otadžbine".
Svečanosti će verovatno biti završene ogromnom vojnom paradom u glavnom gradu Pjongjangu, gdje bi lider Kim Džong Un mogao da pokaže svoje rakete sa nuklearnim sposobnošću dizajnirane za napad za susede i kopno SAD-a.
U Južnoj Koreji je predsjednik Jun Suk Jeol pozvao desetine stranih ratnih veterana da odaju počast poginulim vojnicima u ratu u kojem su od 1950. do 1953. poginuli ili ranjeni milioni stanovnika.
Očekuje se da će hiljade ljudi prisustvovati ceremoniji primirja sjutra u južnokorejskom lučkom gradu Busanu, gdje je groblje vojnika Ujedinjenih nacija poginulih tokom rata.
Tenzije između dvije Koreje jačaju poslednjih godina, pošto se pojačao i tempo raketnih proba Sjeverne Koreje, i zajedničkih vojnih vježbi SAD i Južne Koreje.
Tokom 70 godina diplomatskih uspona i padova u odnosima, stalnost je da dvije Koreje jedna drugu dosljedno smatraju egzistencijalnom prijetnjom što je u suštini razlog zašto primirje nikada nije zamijenjeno mirovnim sporazumom kako se prvobitno namjeravalo.
Upravljanje krizama je sada komplikovanije nego ikada, jer sjevernokorejski vođa Kim Džong Un nastavlja da odbija da razgovara sa SAD i uvećava svoj nuklearni arsenal koji vidi kao svoju najjaču garanciju opstanka.
Kim se takođe zalaže za još dublju saradnju sa autoritarnim saveznicima svoje zemlje Kinom i Rusijom koje su takođe u sukobu sa Vašingtonom oko regionalnog uticaja i rata u Ukrajini.
Za Južnokorejce, glavni ishod primirja iz 1953. godine bilo je naknadno potpisivanje Sporazuma SAD i Južne Koreje o odbrani.
Suočen s rastućim nuklearnim prijetnjama, južnkorejski predsjednik Jeol sada traži jače garancije SAD da će brzo i odlučno upotrebiti nuklearno oružje za odbranu njegove države u slučaju nuklearnog napada Sjeverne Koreje.
( BETA )