Jocović: Bez investicija na sjeveru nema novih radnih mjesta i sprečavanja migracija
“Imamo deficit uvoza robe, a suficit izvoza radne snage, a naš kadar nijesu poluproizvodi već gotovi proizvodi. Treba raditi na tome da se mladi vraćaju i promovisati primjere onih koji su to učinili”, smatra Jocović
Bez investicija na sjeveru nema novih radnih mjesta i sprečavanja migracija, ocijenio je dekan Ekonomskog fakulteta, Mijat Jocović.
“Migracije su istorijski ciklus i one se dešavaju u brojnim zemljama. Mladi odlaze iz Crne Gore zbog više razloga, a jedan od osnovnih je nedovoljna konkurentnost naše ekonomije, što će posebno biti problem sa učlanjenjem u EU”, rekao je Jocović na Bjelopoljskom biznis forumu.
Zato, kako je naveo, treba jačati konkurentnost ekonomije i na taj način ublažiti migracije, koje se u cjelosti ne mogu spriječiti.
“Imamo deficit uvoza robe, a suficit izvoza radne snage, a naš kadar nijesu poluproizvodi već gotovi proizvodi. Treba raditi na tome da se mladi vraćaju i promovisati primjere onih koji su to učinili”, smatra Jocović.
On je, govoreći na panelu o ljudskom kapitalu kao okosnici ekonomskog razvoja - izazovu odliva radne snage i načinima njegovog prevazilaženja kroz obrazovanje, naveo da je ulaganje u obrazovanje najisplativije i uslov ekonomskog razvoja.
“Mislim da fokus kreatora politika treba da bude na srednjem stručnom obrazovanju, po uzoru na pozitivne primjere iz okruženja, a naročito Slovenije koja je uskladila dualno obrazovanje sa potrebama tržišta rada”, rekao je Jocović, dodajući da treba preispitati rješenje besplatnog visokoškolskog obrazovanja koje nije dalo adekvatne rezultate.
Pomoćnik direktora Zavoda za zapošljavanje (ZZZ), Aleksandar Rakočević, istakao je kompleksnost situacije na tržištu rada gdje je oko 40 hiljada nezaposlenih koji u velikom procentu ne odgovaraju potrebama poslodavaca.
On, kako je saopšteno iz Privredne komore (PKCG) smatra da je veliki izazov nespremnost nezaposlenih na mobilnost i neodgovaranje potrebama sezonalnosti naše privrede.
“Obrazovanje nije u potpunosti usklađeno sa potrebama tržišta rada. Dualno obrazovanje se mora unapređivati i još više uzeti u obzir potrebe poslodavaca”, ocijenio je Rakočević.
On je poručio da moramo unaprijediti sistem obrazovanja i berzu rada.
“Srednje stručno obrazovanje je temelj razvoja društva”, kazao je Rakočević.
Predstavljajući programe obrazovanja odraslih koje realizuje Zavod, Rakočević je istakao da su dali dobre rezultate u razvoju vještina ljudi na njihovoj evidenciji.
“Zainteresovanost poslodavaca da učestvuju u obukama kadrova sve je veća. Neophodno je razvijati ključne kompetencije, jer se obrazovanje unapređuje sticanjem novih vještina”, rekao je Rakočević.
Osnivačica Balance 2 business i članica Upravnog odbora (UO) Hipotekarne banke za rizike, Jelena Vuletić, smatra da je tema ljudskog kapitala kao okosnice ekonomskog razvoja veoma važna i da bez mladih ljudi nema ekonomskog napretka.
“Potrebno je pripremiti mlade ljude za biznis ambijente i to kroz unapređivanje njihovih soft skillsa. Kroz naš program Student Business Hub prošlo je više od 120 mladih ljudi, polaznika završnih godina fakulteta koji žele da se usavršavaju i unapređuju svoja znanja i vještine. Kroz obuke koje radimo sa njima usklađujemo, komuniciramo, donosimo odluke, razvijamo kritičko mišljenje, postavljamo prioritete”, navela je Vuletić.
Ona je ocijenila da mladi imaju nedovoljno samopouzdanja, primjetan je izostanak jasne vizije i cilja. U vrlo kratkom periodu željni su brojnih različitih iskustava.
“Kratko se zadržavaju, a bitna im je i materijalna strana”, dodala je Vuletić.
Privrednik koji se preko tri decenije bavi privatnim biznisom u Bijelom Polju, Muzafer Ljuca, predstavio je svoju kompaniju Mikromont koja ima 50 radnika i specifičnu djelatnost, jer nudi proizvode vezane za energetsku efikasnost.
On je napravio osvrt na sve što je prošla naša država od raspada SFRJ do danas, a što je ostavilo posljedice na privredu.
“Bavljenje biznisom je bilo izuzetno otežano, ali srećom još trajemo, za šta je bilo neophodno imati dosta hrabrosti. Nažalost, u tom vrtlogu su nestajale institucije, a jedna od njih je i obrazovni sistem. Nekada dobre škole proizvodile su sjajne zanatlije koji su davali impresivne rezultate”, kazao je Ljuca.
Prema njegovim riječima, uslovi za obrazovanje novog kadra specifičnih zanimanja su bili sve lošiji.
“Primat je zauzela želja da se ljudi bave poslovima koji nijesu stvarali nove vrijednosti, a rijetko je bio fokus na realnoj ekonomiji”, kazao je Ljuca.
On je naveo da su u takvim okolnostima bili prinuđeni da se uz pomoć ZZZ snalaze i kreiraju edukacije, seminare i obuke kako bi sami dolazili do kvalifikovane radne snage.
“Za visokostručnim kadrom postoji stalna „žeđ“ i to će sigurno predstavljati problem i ubuduće”, konstatovao je Ljuca.
On je uputio jasan apel donosiocima odluka.
“Apelujem na državu da prestane da bude najveći poslodavac u Crnoj Gori. Potrebno je mnogo veću energiju posvetiti privredi, koja na najbolji način stvara prave vrijednosti i povećava standard”, zaključio je Ljuca.
( MINA business )