U Kotoru predstavljena nova knjiga Željka Brguljana
"Život Meduse" predstavljen je publici koja je do posljednjeg mjesta ispunila terasu u đardinu barokne palate Grgurina u Starom gradu
Monografija "Život Meduse/The life of the Medusa - likovna svjedočanstva, putovanja i stradanja Lloydova parobroda Medusa", autora Željka Brguljana, bokeškog pisca, slikara, istoričara umjetnosti i istraživača pomorske prošlosti Boke koji živi i radi u Zagrebu, predstavljena je publici u Crnoj Gori na promociji koja je u petak veče upriličena u Pomorskom muzeju Crne Gore u Kotoru.
Okupljenu publiku koja je do posljednjeg mjesta ispunila terasu u đardinu barokne palate Grgurina u Starom gradu, pozdravila je direktorica Pomorskog muzeja Crne Gore Maja Uskoković, koja je podsjetila na dosadašnji plodan i raznovrstan opus Željka Brguljana.
Istakla je da su njegova djela zasnovana na ogromnom rasponu istorijskih izvora i literature, a Brguljanove knjige izuzetno korisne za rad u istraživanjima svih koji se bave istorijom pomorstva i kulturnom baštinom Kotora, Prčanja, Perasta, Dobrote i drugih manjih mjesta Boke Kotorske.
Uskoković je najavila da će Pomorski mjuzeju Crne gore nastaviti saradnju sa Željkom Brguljanom koji će prirediti za izdavanje monografiju "Kapetani i jedrenjaci Prčanja" čiji je autor nekadašnji kustpst pomorsko-tehničke zbiorke u Pomorskog muzeja, pokojni Petar Palavršić, a u muzeju će uskoro biti priređena i izložba slika Željka Brguiljana "Zaliv tišine".
U Brguljanovoj monografiji "Život Meduse/The life of Medusa" - dvojezičnoj knjizi na hrvatskom i engleskom jeziku, predstavljena su likovna svjedočanstva, putovanja i stradanja parobroda "Medusa" sa kraja19.vijeka, kompanije Lloyd Austriaco iz Trsta, a za koju je plovio veliki broj pomoraca iz Boke.
"Medusini" portreti kroz koje pratimo sudbinu tog broda od trenutka rađanja – izgradnje 1883.godine u Trstu, preko odrastanja do prvih borbi s morskim ciklonama, potom su tu slike broda sa njegovih dalekih putovanja na zapad i istok svijeta – iz Brazila i Indije, te slike koje su prikazivale "Medusu" na vrhuncu moći.
Na kraju priča završava portretom ranjene "Meduse" iz njenih zadnjih dana – sa stradanja u nasukanju na jedno od Andamanskih ostrva u dalekom Bengalskom zalivu, 1898. godine. "Medusini" sačuvani portreti svjedoče lijepe i teške trenutke u životu jednog broda koje su tada zapovijedali i mnogi pomorski kapetani iz Boke Kotorske koji su plovili za kompaniju Lloyd Austriaco.
Ova monografija nastala je nakon što je autor u svom nučno-istraživačkom radu naišao na neobično veliki broj portreta parobroda "Medusa".
Postupnim traganjem kroz literaturu, arhivsku dokumentaciju i zbirke, otvorio se nesvakidašnji život parobroda "Medusa", koji pokazuje da i brodovi, poput ljudi, imaju zanimljiv i uzbudljiv životni tok.
O Brguljanovoj knjizi govorila je istoričarka umjetnosti Ljiljana Zeković istakavši da je riječ o slojevitom djelu u kome se prepliću priča o brodu "Meusa" kao jednom od prva dva od čelika sagrađena parobroda kompanije Lloyd Austriaco, preko opisa društveno-političkih prilika u Austro-Ugarskoj i svijetu krajem 19.vijeka, pomorske privrede Trsta i istočne obale Jadrana, ali i grčke mitologije s obzirom na ime ovog i njegovog broda-blizanca "Pandora", te likovne umjetnosti posvećene uopšte brodovima i maritimnim motivima.
Kao posebno značajne ona je izdvojila opise umjetničkih slika sa motivom parobroda "Medusa" koje je Bguljan našao i istražio u zbirkama u Crnoj Gori, Hrvatskoj, Sloveniji i Italiji.
"Posebnu vrijednost ove knjige zapravo predstavlja likovni dio koji se s jedne strane oslanja na kuriozitet, a sa druge na stručno-dokumentarnu građu i umjetničke domete radova koji obuhvataju slike, crteže, fotografije. Autor svakoj slici oposvećuje posebnu pađnju u kontekstu njenog dokumentarno-istorijskog značenja i kompozicijskih rješenja likovne provenijencije", istakla je Zeković.
O plodnoj saradnji te institucije sa Željkom Brguljanom, ali i sa Pomorskim muzejem Crne Gore iz Kotora, govorila je zamjenica direktora Hrvatskog pomorskog muzeja iz Splita Mirja Lovrić.
Istakla je da je monografija "Živiot Meduse" čiji je Hrvatski pomorski muzej suizdavač, priča o istoriji i životu jendnog broda koji je svojevtremenmmo bio toliko značajan i tehnološki napredan da su mu na svečanost porinuća došli lično austrougarski car Franz Jozef i carica Elizabeta.
Lovrićč je podvukla da su brodovi i njihove sudbine generalnmo, veoma nalik na ljude i njihove životne priče.
"Ova knjiga jeste nastala iz povijesti jednog broda, ali je uistinu fantastičan povijesni izvor. Prepuna je podataka koje je autor, laganim perom, da tako kažem, nama predočio u sublimaciji književnosti, slikarstva, legende i mita, jednog broda koji je živio i umro. Ova je monografija zapravo pisani “ex voto", naglasila je Lovrić.
Autor monografije Željko Brguljan kazao je da se za životnu priču parobroda "Medusa" zainteresovo kada je u porodičnoj kući familije Đurović na Prčanju naišao na jednu umjetničku sliku neimenovanog kineskog slikara iz 1885. koja prikazuje taj parobrod u oluji na okeanu.
Osim što ga slika inspirisala da je opiše, ona je Brguljana zainteresovala da dalje istražuje o istoriji parobroda "Medusa" kojim su zapovijesali brojni bokeški kapetani, kao i da traga po arhivima i muzejskim zbirkama u zemlji i inostranstvu, kako bi doznao što više o tom brodu.
"Malo po malo sam došao do čak 11 likovnih portreta parobroda “Medusa” koje sam pronašao u četiri zemlje: Crnoj Gori, Hrvatskoj, Italiji i Sloveniji. Shvatio sam onda da je to materijal za jednu knjigu i koncipirao je kao život jednog broda. Pojedine faze tog života bile su te slike. Zbilja je imao zanimljiv pomorski život, jer je plovio od Istoka do Zapada. U Brazilu je krcao kafu za Evropu, na Istoku oriz ili rižu, pa je tako i kada je potonuo, bio sa tovarom oriza", ispričao je Brguljan dodajući da mu je kao nekome ko se već duši niz godina bavi proučavanjem istorije bokeljskog i jadranskog pomorstva kroz likovnu umjetnosti i rad slikara-marinista, bilo posebno interesantno to da je naišao na čak 11 slika "Meduse" što je, posebno imajući u vidu njen relativno kratki život od samo 15 godina, svojevrstan kuriozitet jer je do sada nailazio samo na slučajeve gdje bi jedan jedrnjak ili parobrod imali najčešće samo po jedna do dva, ili maksimum do četiri svoja portreta.
"Smatrao sam da knjigu ne bi trebalo opteretiti da ona bude čistio naučna ili stručna, samo bazirana na nekim arhivskim izvorima i relevatbnoj literaturi te da se onda teško čita, Stoga sam u nju uključio ono što uvijek radim -likovne opise broda i analizu tih slika, ali i još uz to i mitološku prižu o Meduzi - jednoj od tri sestre Gorgone iz antičke grčke mitologije, te Meduzu u književnosti, ali i nekoliko svjetski poznatih slika sa likom Meduze", istakao je on.
Željko Brguljan maturirao je na matematičkoj školi u Kotoru, a diplomirao na Fakultetu strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu. Nastavnik je srednjoj školi u Zagrebu. U okviru naulno-stručnog rada, objavljuje teme iz kulturne baštine, većinom Boke Kotorske, posebno istražuje maritimno slikarstvo i pomorski ex voto. Objavio je, uz brojne članke, desetak knjiga, među kojima:
"Pomorstvo Boke kotorske na slikama Bazija Ivankovića (The Maritime Life of the Bay of Kotor in the Paintings of Bazi Ivancovich) (2011), "Na granici mora i neba - Zbirka maritimnog slikarstva iz župne crkve Rođenja Blažene Djevice Marije u Prčanju (At the Border of the Sea and Sky The Collection of Marine Painting from the Parish Church of nativity of the Blessed Virgin Mary in Prčanj) (2015.), "Zbirka moderne i suvremene umjetnosti svetišta Gospe od Škrpjela na otoku pred Perastom (The Collection of Modern and Contemporary Art of the Shrine of Our Lady of Škrpjel on an Island of Perast) (2019.).
Učestvovao je u radu više naučnih skupova. Autor je tematskih izložbi iz kulturne baštine Boke Kotorske, među kojima: Boka kotorska u hrvatskom slikarstvu (Zagreb, 1998., koautor Tonko Maroević), Bokeljska mornarica i njeni kapetani (Zagreb, 2006., koautor Josip Gjurović), Slikarsko djelo B. Ivankovića (Zagreb, 2006., koautor Nada Fisković), Iz prošlosti Boke kotorske – Kravata u Bokelja (Dalla storia delle Bocche di Cattaro – La cravatta tra i Bocchesi) (Padova, Trst, Tivat, Zagreb, pula, Rijeka, 2009.–2014., koautor Nikola Albaneže), Zavjetni darovi bokeljskih pomoraca (Votive Offerings of the Boka Bay Mariners) (Zagreb, 2014., koautor Arijana Koprčina).
Objavio je nekoliko literarnih radova, niz eseja te knjigu pripovijetki "Priče sa Prčanja" (2020.) i zbirku pjesama "Olujni kompas" (2021.).
Kao slikar, Brguljan je izlagao je na 25 samostalnih izložbi i mnogim žiriranim skupnim izložbama na europskom i američkom kontinentu. Dobitnik je više nagrada na izložbama u SAD-u. Likovna monografija o njegovu radu, autora Nikole Albanežea, objavljena je 2014. u izdanju Hrvatskog društva likovnih umjetnika.
( Siniša Luković )