Nova zgrada u „Portu” biće 200 kvadrata u moru
Mještani Seljanova podnijeli krivičnu prijavu SDT-u. U rješenju o UT uslovima piše da će se graditi na urbanističkoj parceli koja se sastoji “od katastarske parcele 965/23 KO Tivat, dijela katastarske parcele 185/2 KO Tivat i dijela Jadranskog mora”
U turističko-nautičkom naselju Porto Montenegro uskoro bi mogla početi izgradnja objekta novog kondo hotela na mjestu sadašnjeg helidroma, s tim što će zgrada dodatno ući u more za još oko 200 kvadrata.
Prema maketi, izloženoj u obližnjem hotelu “Regent” i koja služi za privlačenje kupaca, buduća zgrada sa pet spratova će sa tri strane biti okružena morem.
To omogućuje sporna izmjena planskog dokumenta Državna studija lokacija “Arsenal” usvojena 2019. godine, za koju je investitor u međuvremenu dobio urbanističko tehničke (UT) uslove i započeo pripremne radove za izgradnju.
Grupa mještana tivatskog naselja Seljanovo je krajem prošle godine podnijela krivičnu prijavu Specijalnom državnom tužilaštvu protiv Mladena Krekića izvršnog direktora firme “Business Art”, kao tadašnjeg rukovodioca izrade i odgovornog planera DSL Arsenal Tivat, i odgovornih lica u tadašnjem Ministarstvu održivog razvoja i turizma zbog sumnji da su zloupotrijebili službeni položaj prilikom izrade i prihvatanja izmjena ovog plana.
Izmjena plana za profit investitora
Podnosioci prijave, u koju su “Vijesti” imale uvid, smatraju da su autor plana i odgovorni u tadašnjem ministarstvu prekršili više zakona i drugih propisa iz oblasti prostornog planiranja, kao i da su organizovano djelovali kako bi vlasniku naselja firmi “Adriatic Marinas” omogućili gradnju što više stambenog i poslovnog prostora, a time i sticanje velike zarade na štetu javnog prostora, prirode morske obale, registrovanih kulturnih dobara i mještana Seljanova.
Ovo je bila treća izmjena spornog plana, a sa svakom su u prostor na obali mora dodavane nove zgrade, sa uvećanim gabaritima i spratnostima. Zbog nove povećane spratnosti mještanima Seljanova biće potpuno zaklonjen pogled ka moru.
Novim izmjenama u odnosu na prethodnu, na većini lokacija su drastično povećane mogućnosti gradnje. Tako je lokaciji UP1-17 dozvoljena bruto građevinska površina povećana sa sedam na 31 hiljadu kvadrata, a na UP1-19 sa 150 na 5.861 kvadratni metar.
Ove izmjene planskog dokumenta DSL “Arsenal” zatražio je “Adriatic properties”, a tadašnje Ministarstvo održivog razvoja i turizma je to prihvatilo 2019. godine daju obrađivaču plana Krekiću smjernice kako bi “investitor ulaganja usmjeravao u onom pravcu u kojem mu trenutna ekonomska situacija daje najviše mogućnosti”.
Mještani smatraju da se na ovakav način, uz zloupotrebu položaja, “Adriatic Marinas” dovodi u povlašćeni položaj u odnosu na bilo kojeg drugog investitora ili građanina koji ima vlasništvo u obuhvatu ovog plana, kao i da je urađene izmjene dokazuju da je ekonomski interes ovog investitora i njegovo sticanja profita glavni razlog izmjena plana.
Kulturnu baštinu “nije moguće zadržati”
Osim toga u prijavi je navedeno da je projektant Krekić predvidio da je potrebno ukloniti i ostatke srednjovjekovnog ljetnjikovca Rateli, registrovane kulturne baštine, kako bi se na njegovom mjestu gradile poslovno-stambene zgrade. Kao obrazloženje u DSL se navodi “da kompleks nije moguće zadržati na postojećoj poziciji zbog kompleksnosti planom predviđenih objekata”.
Takođe, gradnja se predviđa i na zelenim i slobodnim lokacijama kod stare crkve Blagovijesti kod Doma vojske, tako što će dvije zgrade od po pet spratova biti izgrađene na svega desetak metara oko crkve.
Sadašnji prostor helidroma je “dobijen” tako što je nasipano more, a sada se on dodatno proširuje po želji investitora.
Sadašnje Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma 18. novembra prošle godine je firmi “Synchro PM”, čiji je vlasnik “Adriatic Marinas”, izdalo urbanističko tehničke uslove za gradnju zgrade mješovite namjene - kondo hotel na lokaciji helidroma. Kako je navedeno u ovom dokumentu Ministarstva, urbanistička parcela na kojoj će graditi zgrada sastoji se “od katastarske parcele 965/23 KO Tivat, dijela katastarske parcele 185/2 KO Tivat i dijela Jadranskog mora”.
U periodu aktivnosti na izmjenama ovog plana ministarstvom je upravljao tadašnji ministar Pavle Radulović, a zatim nakon njegove ostavke tadašnji premijer Duško Marković.
Tužilaštvo još bez odgovora
Povodom krivične prijave, ali i započetih priprema za gradnju spornog objekta za koji su izdati urbanističko-tehnički uslovi, “Vijesti” su prije tri sedmice pitale Specijalno državno tužilaštvo šta se desilo sa prijavom predatom prije osam mjeseci i da li su do sada obavili neke istražnje radnje. Iz SDT-a nije odgovoreno na ovo pitanje.
“Vijesti” su pitanja poslali i autoru spornog plana Krekiću, ali je iz njegove kancelarije u telefonskom razgovoru saopšteno da ne želi da odgovori na pitanja jer nije upoznat sa prijavom. Na pitanje da li je prilikom izrade plana ispunjavao želje investitora “Adritic Marinas”, odgovoreno je samo da je sve urađeno u skladu sa zakonima i pravilima struke.
Na pitanja u vezi izmjena plana, krivične prijave i gradnje spornog objekta nisu odgovorili ni iz “Adriatic Marinasa”, kao ni iz Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma. Iz Ministarstva nisu odgovorili ni na pitanje da li će zatražiti reviziju ovog plana.
Morsko dobro potvrdilo: Zgrada će ući u more
Zbog toga što je u izdatim urbanističko-tehničkim uslovima navedeno da će se sporna zgrada graditi na urbanističkoj parceli koja se sastoji “od katastarske parcele 965/23 KO Tivat, dijela katastarske parcele 185/2 KO Tivat i dijela Jadranskog mora”, “Vijesti” su pitanja o ovom neobičnom slučaju poslala i Javnom preduzeću za upravljanje morskim dobrom.
Iz ove institucije odgovorili su da su uvidom u planski dokument i parcelizaciju utvrdili da buduća zgrada ulazi u Jadransko more u površini od 215 kvadratnih metara.
Pojasnili su i da prilikom izdavanja UT uslova nije predviđeno pribavljanje saglasnosti bilo kojeg organa uprave, pa samim tim ni Morskog dobra.
Kazali su da su tokom javne rasprave o izmjeni DSL Arsenal u julu 2019. Ministarstvu dostavili svoje mišljenje u kojem su apostrafirali da se tehničkim rješenjem urbanističkih parcela uz more i obalu mora mora obezbijediti slobodan pristup obali i moru.
“Stav Morskog dobra je da se prilkom donošenja DSL ili izmjena i dopuna istih treba sa velikom pažnjom razmatrati primjedbe, sugestije i inicijative mještana za lokacije za koje se donosi planska dokumentacija. Sve navedeno iz razloga što domicilno stanovništvo ima najbolji uvid u funkcionisanje samog prostora i potrebe intervencija u istom. Takođe, poseban akcenat treba staviti da se prilikom izrade svih planskih dokumenata, naročito onih koji detaljno razrađuju uži obalni pojas, vodi računa o planiranju imajući u vidu da isti predstavlja područje posebne vrijednosti i da je istim neophodno čuvati prirodne plaže i na najbolji mogući način prostor povezati sa morem i morskom obalom objektima od javnog interesa. Stoga, prilikom planiranja prostora treba voditi računa o javnom interesu, a sve u cilju očuvanja obale i isti uvijek mora imati prednost u odnosu na pojedinačne zahtjeve”, navedeno je iz Morskog dobra.
( Goran Kapor )