Željka Cvijanović i vrh vlasti RS na američkoj "crnoj listi"

Sankcije za četvoro zvaničnika uvedene zbog neustavnih i antidejtonskih akcija

17433 pregleda14 komentar(a)
Vašington, ilustracija, Foto: Shutterstock

Sjedinjene Američke Države su na listu sankcionisanih osoba zbog prijetnji Dejtonskom mirovnom sporazumu, integritetu i suverenetitetu Bosne i Hercegovine dodale članicu Predsjedništva BiH Željku Cvijanović, predsjednika Narodne Skupštine entiteta Republika Srpska Nenada Stevandića, premijera RS Radovana Viškovića, kao i ministra pravde RS Miloša Bukejlovića.

"Ovi lideri direktno su odgovorni za podsticanje donošenja zakona u Narodnoj skupštini Republike Srpske kojim se odluke Ustavnog suda BiH proglašavaju neprimjenjivim u RS-u, čime se opstruira i ugrožava sprovođenje Dejtonskog mirovnog sporazuma", saopšteno je iz Ministarstva finansija SAD.

Podsekretar Ministarstva finansija za terorizam i finansijske obavještajne poslove, Brajan Nelson izjavio je: "Ovakav postupak ugrožava stabilnost, suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine i teško postignuti mir podržan Dejtonskim mirovnim sporazumom. Ovakvo ponašanje predstavlja dalju prijetnju budućem putu te zemlje i njenoj uspješnoj integraciji u evroatlantske institucije. Nastavićemo pružati podršku građanima BiH i njihovim naporima na očuvanju vladavine prava i održavanju mira i prosperiteta."

Ranije je na listu sankcionisanih osoba stavljen i predsjednik RS Milorad Dodik, koji je i predlagač Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH pred NSRS, te glavni zagovornik njegovog usvajanja.

SAD su protiv Dodika uvele nove sankcije 5 januara 2022. godine. Prethodno je Vašington uveo sankcije protiv Dodika 17. jula 2017. zbog opstruiranja Dejtonskog mirovnog sporazuma.

"Današnja objava o sankcionisanju nastavak je prethodno uvedenih sankcija i zabrane izdavanja viza za ulazak u SAD s ciljem podsticanja na pozivanje na odgovornost lica koja podrivaju demokratske procese ili institucije. Ovi postupci dio su širih napora koje Vlada SAD ulaže u promociju mira, stabilnosti i funkcionalne demokratske vlasti u regiji Zapadnog Balkana", saopšteno je iz Ministarstva finansija SAD.

"Pojedinci uključeni u postupke usmjerene na razbijanje države BiH"

Američko ministarstvo je zakone NRSR-a i pojedinaca koji stoje iza njih ocijenilo odgovornima za podsticanje na poteze koji predstavljaju prijetnju Dejtonskom mirovnom sporazumu.

Predsjedavajući NSRS Nenad Stevandić takođe je javno pozvao na donošenje Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BIH, te sazvao sjednicu na kojoj je svojim glasom podržao taj zakon. Njegov potpis i pečat predsjedavajućeg nalaze se ispod teksta Odluke, navodi se u obrazloženju sankcija.

Premijer Radovan Višković takođe je promovisao Zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH nazivajući ga legitimnim odgovorom Ustavnom sudu BiH.

Kao zvanična osoba, Višković je javno osuđivao Ustavni sud BiH za nedavno donesene odluke koje je smatrao nepovoljnim za RS, navodi se.

Članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović takođe se, prije usvajanja zakona, sastala s Dodikom i potvrdila svoje apsolutno slaganje s njim u vezi sa budućim odlukama, navodi američko ministarstvo finansija.

"Cvijanović je javno branila djelovanje nakon donošenja Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH. Ona je 11. aprila 2022. godine uvrštena na listu sankcionisanih lica od strane Ujedinjenog Kraljevstva zbog podrivanja legitimiteta i funkcionalnosti BiH", stoji u obrazloženju proširenja liste.

Kao ministar pravde RS, Miloš Bukejlović takođe snosi odgovornost za izradu Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH. Bukejlović je podržao zakon u svom izlaganju pred Narodnom skupštinom RS pozivajući istu da zakon usvoji zarad pokazivanja "jedinstva" RS-a.

"Današnje aktivnosti OFAC usmjerene su isključivo na ova četiri pojedinca, a ne na institucije niti pozicije u vlasti koje predstavljaju i obnašaju", poručuju iz Ministarstva.

Šta znače sankcije?

Nakon uvođenja sankcija, sva imovina i pravo na imovinu navedenih sankcionisanih osoba, a koja se nalazi u SAD ili je u posjedu ili pod kontrolom državljana SAD mora biti blokirana i prijavljena Kancelariji za kontrolu strane imovine SAD (OFAC).

Osim toga, sva imovina u vlasništvu, direktnom ili indirektnom, pojedinačnom ili zajedničkom, u udjelu 50 odsto ili više jednog ili više lica koja su na listi, takođe mora biti blokirana.

Zabranjene su sve transakcije državljana SAD u Sjedinjenim Državama (ili u tranzitu kroz SAD) koje uključuju imovinu ili pravo na imovinu osoba uvrštenih na listu ili blokiranih osoba, izuzev ukoliko nisu odobrene opštom ili posebnom dozvolom koju izdaje OFAC, ili izuzete.

Zabrane uključuju davanje doprinosa ili osiguranje bilo kakvih finansijskih sredstava, roba ili usluga, prema ili u korist blokiranih osoba, te primanje bilo kakvog doprinosa ili osiguranje financijskih sredstava, roba ili usluga takvih osoba.

Finansijske institucije i druge osobe koje se uključe u određene transakcije ili aktivnosti sa sankcionisanima mogu i sami biti sankcionirani ili se protiv njih mogu preduzeti odgovarajuće aktivnosti.