„Genocidna svakodnevna stvarnost”

U ruskom raketnom napadu na ukrajinski grad Krivi Rog juče je poginulo najmanje šest osoba, uključujući 10-godišinju djevojčicu i njenu majku, a desetine su ranjene, saopštili su ukrajinski zvaničnici.

Na snimku koji je objavio predsjednik Volodimir Zelenski vidi se kako izlazi dim iz zjapeće rupe u stambenoj devetospratnici, dok je zgrada od četiri sprata bila skoro sravnjena.

Zelenski, koji je odrastao u ovom gradu čelika koji je prije rata imao više od 600.000 stanovnika, rekao je da su u napadima pogođene stambena i zgrada univerziteta.

“Ovaj teror nas neće zastrašiti, niti slomiti. Radimo i spasavamo naše ljude”, napisao je na Telegramu. Dodao je da više od 350 ljudi učestvuje u spasavanju ljudi zatrpanih pod ruševinama.

Portparol vazduhoplovnih snaga Jurij Ihnat je rekao da je napad po svoj prilici izveden balističkim raketama, prenio je Rojters.

“Ovo je već neka vrsta genocidne svakodnevne stvarnosti... Krivi Rog”, rekao je savjetnik Zelenskog Mihailo Podoljak na mreži X, ranije poznatoj kao Tviter.

“Međunarodno pravo nikada neće funkcionisati ako agresor ne vidi da iza njega stoji prava moć. Ta moć počinje zatvaranjem ukrajinskog neba sistemima protivraketne odbrane i PVO”, rekao je Podoljak.

Ruske snage su od početka invazije sravnile stambene oblasti širom istočne i južne Ukrajine. Tokom zime su sprovodile sistematske udare na elektroenergetsku mrežu Ukrajine, a ovog mjeseca su počele da uništavaju njene objekte za izvoz žitarica. Moskva tvrdi da civili nisu meta njene operacije.

Zapad je poslao sofisticirane PVO sisteme koji su u velikoj mjeri zaštitili oblasti poput prijestonice Kijev od stalnih talasa napada. Rojtres navodi da sama veličina Ukrajine otežava da se isti nivo odbrane osigura širom zemlje, a balističke rakete je naročito teško oboriti.

Jedan visoki ukrajinski vojni zvaničnik rekao je ranije da su ukrajinske snage tokom protekle nedjelje povratile skoro 15 kvadratnih kilometara teritorije od ruskih trupa, koje su zauzele skoro petinu Ukrajine na istoku i jugu. Na jugu je ukupno vraćeno više od 200 kvadratnih kilometara od početka kontraofanzive, saopštila je zamjenica ministra odbrane Hana Maliar.

Kremlj: Rasipanje resursa Zapada

Rusija je juče saopštila da ukrajinska kontraofanziva ne ide po planu i da ona rasipa milijarde dolara naoružanja koje joj je poslao Zapad.

Ministar odbrane Sergej Šojgu rekao je na sastanku sa rukovodstvom oružanih snaga da Ukrajina “očajnički baca nove snage” u napade na ruske položaje, ali da nije uspjela da napreduje.

Ukrajina je saopštila da postepeno napreduje, iako sporije nego što bi željela, otkad je početkom juna pokrenula kontraofanzivu protiv dobro utvrđenih ruskih položaja.

Nakon 17 mjeseci rata, Ukrajina je pod pritiskom da postigne značajne rezultate na bojnom polju nakon što je dobila isporuke zapadnih tenkova, raketnih sistema i drugo naoružanje, i da osigura nastavak podrške NATO članica. Rusija iz tog razloga stalno predstavlja kontraofranzivu kao neuspjeh, iako je ona još u ranom stadijumu.

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov je rekao novinarima da se “resursi vrijedni više milijardi dolara koje su NATO zemlje poslale Kijevu troše neefikasno i besciljno”.

On je rekao da zato Kijev pribjegava “očajničkim” akcijama kao što je napad dronom na poslovnu četvrt u Moskvi u nedjelju.

Agencija Rojters ocjenjuje da je, uprkos Peskovljevim komentarima, činjenica da su neprijateljski dronovi doprli do centra ruske prijestonice u protekla tri mjeseca, iako nije bilo povrijeđenih i nije izazvana velika šteta, neprijatna za vlasti koje javnosti poručuju da Rusija ima potpunu kontrolu nad “specijalnom vojnom operacijom” protiv Ukrajine.

Ekonomske sankcije bile su najveća glavobolja za rusku poslovnu elitu od početka rata, ali napad dronom u srcu moskovskog finansijskog distrikta primorava kompanije da razmišljaju o bezbjednosti svojih zaposlenih, piše Rojters.

Eksplozija je rano u nedjelju potresla poslovni centar Moskva-Siti, nekoliko kilometara zapadno od Kremlja, gdje je smješteno nekoliko nebodera. Rusko ministarstvo odbrane je saopštilo da je u pitanju osujećeni ukrajinski napad dronovima, drugi za nedjelju dana.

Ukrajina nije preuzela odgovornost za najnoviji napad, iako je predsjednik Zelenski rekao da se rat “postepeno vraća na teritoriju Rusije, u njene simbolične centre”.

Hrvatska stavila na raspolaganje luke za izvoz žita

Ukrajina i Hrvatska su se dogovorile o mogućnosti korištenja hrvatskih luka na Dunavu i Jadranskom moru za izvoz ukrajinskog žita, rekao je juče ministar spoljnih poslova Dmitro Kuleba nakon razgovora sa hrvatskim kolegom Gordanom Grlićem Radmanom.

Rusija je ovog mjeseca izašla iz crnomorskog sporazuma o žitu u kojem su posredovale UN i ostavila Ukrajinu bez ključnog kanala za bezbjedan izvor poljoprivrednih proizvoda tokom rata.

“Sada ćemo raditi na uspostavljanju najefikasnijih ruta do tih luka i maksimalno iskoristiti ovu priliku”, rekao je Kuleba nakon sastanka sa Grlićem Radmanom u Kijevu.

“Svaki doprinos deblokadi izvoza, svaka otvorena vrata je pravi, djelotvoran doprinos bezbjednosti hrane u svijetu”, rekao je on, a prenio Rojters.

Ukrajina se trenutno oslanja na kopnene rute izvoza preko Evropske unije, kao i na alternativni put preko Dunava. Rusija je ranije ovog mjeseca napala infrastrukturu duž ove druge rute.

Grlić Radman, koji boravi u radnoj posjeti Ukrajini, istakao je podršku Hrvatske nezavisnosti, suverenitetu i teritorijalnoj cjelovitosti Ukrajine unutar njenih međunarodno priznatih granica, prenio je N1.

“Hrvatska je svjesna važnosti razminiranja kao preduslova za obnovu i oporavak Ukrajine, ali i kao zalog ostanku Ukrajine žitnicom čiji proizvodi hrane svijet, uključujući i najranjivije države. Stoga vjerujemo da će i hrvatska pomoć projektu Svjetskog programa za hranu u razminiranju poljoprivrednih područja doprinijeti tom cilju. U kontekstu moguće svjetske krize hrane, Hrvatska je na raspolaganje stavila svoje luke za izvoz ukrajinskog žita te će to činiti i dalje”, naglasio je Grlić Radman.

Kuleba se zahvalio Hrvatskoj na solidarnosti s ukrajinskim narodom i pomoći koju je pružila od prvoga dana. On je, kao je prenio Rojters, rekao da je glavna tema njegovih razgovora sa hrvatskim kolegom bilo oružje.

“Reći ću samo da postoje konkretni dogovori koji će uskoro biti sprovedeni”, rekao je ne iznoseći detalje.

( A. Šofranac )