Putin: Rusija će se vratiti dogovoru o žitu čim Zapad ispuni svoje obaveze
Moskva tvrdi da Zapad nije učinio ništa kako bi olakšao izvoz ruskih žitarica i gnojiva, kao što je predviđeno sporazumom postignutim uz posredovanje UN-a i Turske u julu prošle godine
Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je u srijedu turskom kolegi Redžepu Tajipu Erdoganu da je Moskva spremna da se vrati dogovoru o žitu čim Zapad ispuni svoje obaveze u pogledu ruskog izvoza žitarica.
Putin je u telefonskom razgovoru naveo razloge Rusije za izlazak iz sporazuma prošlog mjeseca, naveo je Kremlj.
Dogovor je omogućio siguran izvoz ukrajinskih žitarica iz luka na Crnom moru, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Moskva tvrdi da Zapad nije učinio ništa kako bi olakšao izvoz ruskih žitarica i gnojiva, kao što je predviđeno sporazumom postignutim uz posredovanje Ujedinjenih nacija (UN) i Turske u julu prošle godine.
Ukrajina i Rusija vodeći su izvoznici žitarica.
Nakon povlačenja iz sporazuma o žitu 17. jula, Rusija je pojačala napade na jug Ukrajine, posebno na lučku infrastrukturu u Odesi.
Zbog čega je sporazum važan?
Rat u Ukrajini je prošle godine doveo do rekordnih cijena prehrambenih proizvoda i doprinio globalnoj krizi hrane koja je povezana sa sukobima, dugotrajnim poslkedicama pandemije COVID-a 19, sušama i drugim klimatskim faktorima.
Visoki troškovi za žito potrebno za osnovne prehrambene proizvode u zemljama kao što su Egipat, Liban i Nigerija pogoršali su ekonomsku situaciju i gurnuli milione ljudi u siromaštvo.
Cijene prehrambenih proizvoda kao što su pšenica i biljno ulje, na globalnom nivou su pale, ali hrana je već bila skupa prije rata u Ukrajini i olakšanje nije stiglo do kuhinjskih stolova.
Organizacija Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu navela je u julu da je 45 zemalja potrebna vanjska pomoć u hrani.
Crnomorska inicijativa za žito dozvolila je da tri ukrajinske luke izvoze 32,9 miliona metričkih tona žitarica i druge hrane u svijet, od čega više od polovine u zemlje u razvoju, navodi su Zajedničkog koordinacionog centra u Istanbulu.
Sporazum se suočio sa preprekama pa se Rusija nakratko povukla u novembru prije nego što se ponovo vratila sporazumu.
U martu i maju, Rusija je produžila ugovor na 60 dana, umjesto na uobičajenih 120.
Količina isporučenog žitarica mjesečno pala je sa maksimuma od 4,2 miliona metričkih tona u oktobru na 1,3 miliona metričkih tona u maju, što je najmanji obim otkako je implementacija sporazuma počela.
Izvoz se u junu povećao na nešto više od dva miliona metričkih tona, zahvaljujući većim brodovima koji mogu nositi više tereta.
Ukrajina je optužila Rusiju da sprječava nove brodove da se uključe u posao od kraja juna, a njih 29 čeka u vodama kod Turske da se pridruže inicijativi.
Zajedničke inspekcije koje su imale za cilj da osiguraju da brodovi nose samo žito, a ne oružje koje bi moglo pomoći bilo kojoj strani, znatno su usporile rad.
Inspekcije su padale sa maksimuma od 11 u oktobru na oko 2,3 u junu. Ukrajinski i američki zvaničnici krivili su Rusiju za usporavanje.
U međuvremenu, isporuke pšenice iz Rusije dostigle su rekordne vrijednosti nakon velike žetve.
Rusija je izvezla 45,5 miliona metričkih tona u trgovinskoj godini 2022-2023., uz još jedan rekord od 47,5 miliona metričkih tona koji se očekuje u 2023-2024., procjene su američkog Ministarstva poljoprivrede.
( Radio Slobodna Evropa )