Milatović ugostio novinare u Plavom dvorcu: Održavanjem konsultacija u Rezidenciji htio da podsjeti na bogatu istoriju
"Na izgradnji „Novog dvora“ za mladog prijestolonasljednika bili su angažovani arhitekte iz Italije i najbolji lokalni majstori. Prijestolonasljednik Danilo je rezidencijalno zdanje koristio do 1916. godine, kada je dinastija Petrović- Njegoš napustila Crnu Goru."
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović iskoristio je priliku da, u okviru konsultacija koje se održavaju u Rezidenciji na Cetinju, novinarske ekipe koje prate ovaj događaj upozna sa unutrašnjošću zdanja i bogatim istorijatom objekta koji je od 2006. godine, kada je dobio rezidencijalni karakter, korišćen isključivo u protokolarne svrhe, saopšteno je iz Službe za informisanje predsjednika Crne Gore.
"On je kazao da je održavanjem konsultacija u Rezidenciji želio da simbolično podsjeti na našu bogatu istoriju i kulturu, i da ovaj objekat, izgrađen 1895. godine za crnogorskog prijestolonasljednika princa Danila Petrovića - Njegoša, uz brojna umjetnička djela naših najznačajnijih slikara koja ga krase, dodatno otvori za javnost", piše u saopštenju.
U saopštenju se navodi da su radovi na izgradnji Rezidencije otpočeli na proljeće 1894. godine.
"Na izgradnji „Novog dvora“ za mladog prijestolonasljednika bili su angažovani arhitekte iz Italije i najbolji lokalni majstori. Prijestolonasljednik Danilo je rezidencijalno zdanje koristio do 1916. godine, kada je dinastija Petrović- Njegoš napustila Crnu Goru", dodaje se.
Ističe sa da je nakon pada Kraljevine, Dvorac do 1947. godine služio za potrebe rada Gimnazije.
"Od 1950. do 1976. godine u njemu je bila smještena umjetnička galerija Crne Gore. Tokom 90-ih godina XX vijeka Plavi dvorac je služio za potrebe Cetinjskog bijenala. Adaptacija dvorca za potrebe Službe predsjednika Crne Gore izvršena je 2006. godine i nakon nešto više od 100 godina Plavi dvorac je opet dobio rezidencijalni karakter", navodi se u saopštenju.
U zdanju su izložena brojna umjetnička djela Zbirke crnogorske likovne umjetnosti iz fundusa Narodnog muzeja Crne Gore.
"Ova postavka uključuje reprezentativna djela najznačajnijih crnogorskih slikara XX vijeka među kojima su: Petar Lubarda, Branko Filipović Fila, Milo Milunović, Aleksandar Prijić, Gojko Berkuljan, Mihailo Vukotić, Cvetko Lainović, Savo Radulović, Miloš Vušković i drugi", zaključuje se u saopštenju.
( B.R. )