Nezadovoljni raspodjelom iz Fonda

Predstavnici nacionalnih savjeta u Crnoj Gori juče su na sastanku sa predsjednikom Vlade Dritanom Abazovićem i ministrom ljudskih i manjinskih prava Fatmirom Đekom predložili da se poništi konkurs za raspodjelu sredstava iz Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava za 2023. godinu.

“Predstavnici nacionalnih savjeta izrazili su nezadovoljstvo raspodjelom sredstava za 2023. godinu, navodeći da su na posljednjom konkursu dobili oko 20 odsto ukupnih sredstava, dodajući da se radi o kulminaciji nepravde koja traje duži niz godina”, saopšteno je iz Službe za odnose s javnošću.

Abazović i Đeka održali su danas sastanak sa predstavnicima nacionalnih savjeta kojem su prisustvovali Faik Nika, predsjednik Nacionalnog savjeta Albanaca u Crnoj Gori, Sabrija Vulić, predsjednik Savjeta Muslimana Crne Gore, Momčilo Vuksanović, predsjednik Srpskog nacionalnog savjeta i Zvonimir Deković, predsjednik Hrvatskog savjeta.

Abazović je naglasio da podržava njihove napore da se pravedno raspodijele sredstva Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava.

On smatra, kako je saopšteno, da je najbolja i najefektivnija poruka činjenica da četiri savjeta zajednički djeluju.

Abazović je zaključio da treba raditi na izmjeni Zakona o manjinskim pravima i slobodama kojim bi se definisao bolji model raspodjele sredstava.

Po javnom konkursu za 2023. godinu, na osnovu predloga odluke Komisije za vrednovanje projekata, opredijeljen je 1,41 milion eura za 187 projekata.

U odluci Fonda o raspodjeli sredstava za ovu godinu, navedeno je da su na konkurs pristigle ukupno 343 blagovremene projektne prijave, od kojih je 216 ispunilo uslove, dok 127 prijava nije ispunilo uslove javnog konkursa.

Od 216 projektnih prijava koje su ispunile uslove javnog konkursa, 187 je podržano, a 29 nije “s obzirom na broj dodijeljenih bodova”.

Kako je objašnjeno, raspodjela sredstava iz konkursa obavlja se na osnovu mjerila u okviru kriterijuma propisanih Zakonom o manjinskim pravima i slobodama i Pravilnikom o načinu vrednovanja projekata. Ta mjerila su očuvanje i razvoj nacionalnog, vjerskog, jezičkog i etničkog identiteta svakog manjinskog naroda ili manjinske nacionalne zajednice, kompatibilnost projekta sa strateškim dokumentima Vlade, doprinos koji projekat daje međukulturalnoj saradnji i smanjenju etničke distance, promocija duha tolerancije, interkulturalnog dijaloga i međusobnog poštovanja i razumijevanja, transparentnost i mogućnost kontrole realizacije projekta i stručni i tehnički kapaciteti podnosioca projekta.

( Biljana Matijašević )