Nove vrste u Jadranu: “Imamo otrovnog predatora s vrlo bolnim ubodom”
"Poslednjih godina širom planete bilježe se i prirodne migracije tropskih i suptropskih vrsta prema sjevernim djelovima hemisfere čemu doprinosi globalno otopljenje, odnosno povećanje prosječne temperature mora", kazao je Iveša
Tokom 2022. i 2023. godine zabilležena je, po prvi put, pojava nekih novih vrsta riba u Jadranskom i Sredozemnom moru, a jedna od njih je tzv. riba vjeverica.
N1 Zagreb provjero je koje su to vrste koje sada srećemo u moru, a kojih ranije nije bilo.
Kako su kazali iz Ministarstva ekonomije i održivog razvoja Hrvatske, nedavno je u Jadranskom moru zabilježena i vrsta gonič iglica (Tylosurus crocodilus). Dodaju da se riba vjeverica po prvi put u Jadranskom moru pojavila 2022. godine u Italiji kod Trsta.
“Radi se o suptropskoj ribi atlantskog porekla, koja u prirodnom području rasprostranjenosti živi uz koralne grebene na dubini od nula do 180 m. U zapadnom dijelu Atlantskog okeana zavičajna je od Sjeverne Karoline u SAD-u do Brazila, zatim na ostrvu Ascension i Sveta Helena u centralnom dijelu južnog Atlantskog okeana i od Gabona do Angole u istočnom dijelu okeana.
Kao i mnogim tropskim i suptropskim vrstama, za širenje i uspostavljanje populacija pogoduje joj topla klima te bi zbog zagrijavanja mora usled klimatskih promjena moglo doći do širenja ove, ali i drugih stranih vrsta u unesenom području”, kazali su iz hrvatskog Ministarstva.
O pojavi novih vrsta u Jadranskom moru za N1 je govorio i dr. sc. Neven Iveša, dipl. ing. biologije sa Univerziteta Jurja Dobrile u Puli. On navodi da je nekoliko razloga za to.
“Ispuštanja balastnih voda mogu se smatrati glavnim uzrokom unosa novih vrsta u nova staništa. Mogući su i zbjegovi iz akvarijuma ili akvakulture, ali takvi slučajevi su puno rjeđi. Nove vrste se detektuju upravo na područjima saobraćajnih luka kao npr. u Tršćanskom zalivu”, objasnio je Iveša i dodao:
"Poslednjih godina širom planete bilježe se i prirodne migracije tropskih i suptropskih vrsta prema sjevernim djelovima hemisfere čemu doprinosi globalno otopljenje, odnosno povećanje prosječne temperature mora".
Neke vrste mogu postati invazivne
Što se tiče ribe vjerverice, Iveša navodi da je njeno ponovno pojavljivanje u Jadranskom moru vjerovatno posledica ispuštanja balastnih voda.
Slično smatra i mag. biologije Zrinka Jakl, voditeljka Programa zaštite prirode u Udruženju za prirodu, okolinu i održivi razvoj Sunce. Ona naglašava i ulogu Sueckog kanala koji je spojio Sredozemno i Crveno more, a kojim je omogućen dolazak tropskih vrsta u Sredozemno more. Uz to, veliku ulogu u nastanjivanju tropskih vrsta odigralo je i povećanje temperature mora, kao i intenzivan pomorski saobraćaj. Ali, nisu samo nove ribe noviteti u Jadranskom moru…
“Postepeni dolazak ovih vrsta od juga prema sjeveru Sredozemnog mora i Jadrana bilježi se već dugi niz godina. Ribe su najočigledniji novi stanovnici, međutim riječ je i o novim vrstama algi i beskičmenjaka. Dio ovih vrsta se brzo razmnožava, a nema prirodnog neprijatelja na ovim prostorima, pa tako mogu postati invazivne, odnosno pogubne za lokalnu bioraznolikost”, istaknla je Jakl za N1.
Navela je i neke primjere.
"Primer takve vrste je riba paun ili vatrenjača (Pterois miles), tropskoj vrsti koja je već nanijela značajnu ekonomsku štetu u mnogim ne-tropskim morima, a 2021. je prvi puta zabilježena i u Jadranu. Riječ je o predatoru koji se brzo razmonožava, a hrani svim vrstama riba u priobalju i to pogotovo manjim ribama. Ima otrov u gotovo svim leđnim perajama i ubod je vrlo bolan, ali rijetko može izazvati ozbiljnije posledice. Ovom vrstom se hrane jedino veći predatori poput morski pasa, raža i kirnji, međutim ove vrste su u Jadranu prelovljene i na ivici izumiranja".
( Mi.Ra. )