Ministar smijenjen, naredba ostala - ploču u Morinju i dalje čuva vojska

Opština Kotor svakog mjeseca šalje komunalnu inspekciju da ukloni spornu spomen-ploču u Morinju, ali to ne dozvoljava Vojska Crne Gore ni deset mjeseci od donošenja rješenja Uprave za inspekcijske poslove (UIP).

To je “Vijestima” rekao predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić (Demokrate), potvrdivši da spomen-ploča do danas nije uklonjenja, iako je UIP 20. oktobra prošle godine Opštini uručila rješenje kojim je naložila uklanjanje spomen-obilježja. Ploču su, protivno odredbama Zakona o spomen-obilježjima, postavili bivši crnogorski ministar vanjskih poslova Ranko Krivokapić (SDP) i bivši ministar odbrane Raško Konjević (SDP), s kolegama iz Hrvatske, ministrom vanjskih i europskih poslova Gordanom Grlić-Radmanom i ministrom hrvatskih branitelja Tomom Medvedom na napuštenim nekadašnjim vojnim objektima u Morinju.

Naredba po kojoj uniformisani i naoružani vojnici 24 sata moraju obezbjeđivati napušteni nekadašnji vojni objekat u kome nema struje, vode, ni elementarnih uslova za život, pa stražari naizmjenično spavaju u vojnom vozilu parkiranom u krugu objekta, a fiziološke potrebe vrše u obližnjoj šumi, izdata je dok je na čelu Ministarstva odbrane bio Konjević. Naredba, međutim, nije poništena nakon Konjevićeve smjene sa čela Ministarstva odbrane, čijim radom već deset mjeseci koordinira ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić (URA).

“Ništa se novo nije dogodilo – tabla do danas nije uklonjena jer to sprečavaju vojnici koji i dalje stražare u Morinju. Mi otprilike jednom na svakih mjesec dana ponovo tamo pošaljemo Komunalnu inspekciju i Komunalnu policiju s nalogom da sprovedu u djelo rješenje UIP-a o uklanjanju nelegalno postavljene spomen-ploče, ali im vojnici ne dozvole da oni to sprovedu u djelo”, kazao je Jokić.

On je dodao da se Komunalna policija i Komunalna inspekcija vrate neobavljena posla i sačine službeni zapisnik koji dalje prosljeđuju UIP-u kao dokaz da su pokušali, ali su bili spriječeni u sprovođenju u djelo obavezujućeg rješenja inspekcije.

Jokiću je UIP, nakon što je vojska prvi put ovako postupila, 24. oktobra prošle godine “odrezala” novačnu kaznu kao odgovornom licu u Opštini, koja je bila dužna da sprovede u djelo rješenje UIP.

Iz Ministarstva odbrane nijesu odgovorili na pitanja “Vijesti” zašto Vojska i dalje čuva spomen-ploču i zašto nije izmijenjena naredba.

Premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović (URA) koji je Krivokapića naslijedio i na mjestu osobe koja koordinira radom Ministarstva vanjskih poslova, još u januaru je medijima kazao da će sadašnju ploču u Morinju zamijeniti novom “na kojoj će činjenično biti navedeno ko je odgovoran za ratni zločin počinjen na mjestu nekadašnjeg vojnog objekta”.

Spomen-obilježje postavljeno je u znak sjećanja na činjenicu da je tu u periodu 1991-1992. nekoliko mjeseci funkcionisao tzv. Sabirni centar za ratne zarobljenike s dubrovačkog ratišta, a u kojem su bili zatočeni brojni zarobljeni pripadnici hrvatskih snaga koje su branile Konavle i Dubrovnik od pljačkaškog naleta dijela crnogorskih rezervista u uniformama JNA, kao i mnogi hrvatski civili s te teritorije.

Crnogorsko pravosuđe je prije nekoliko godina donijelo više osuđujućih presuda protiv bivših stražara u tom Sabirnom centru konstatujući da su oni počinili krivična djela ratnih zločina jer su tukli i zlostavljali zatočenike.

Krivokapić i Konjević u društvu Grlić-Radmana i Medveda, te tadašnjeg ministra bez portfelja u Vladi Crne Gore i lidera HGI Adrijana Vuksanovića su pozivajući se na “kulturu sjećanja” u Morinju 10. oktobra prošle godine postavili spomen-ploču. To je urađeno mimo zakonske procedure predviđene Zakonom o spomen-obilježjima i bez odluke Vlade Crne Gore, odnosno bez zakonom neophodne saglasnosti Opštine Kotor.

Sporna spomen-ploča s tekstom koji na dubiozan način tretira istorijske okolnosti 1991. kada je država Crna Gora bila nesumnjivi i voljni učesnik agresije na Hrvatsku na području Konavala i Dubrovnika, postavljena je, kako je konstatovala inspektorka za zaštitu kulturnih dobara koja je izdala nalog za njeno uklanjanje, bez “dokumentacije koja dokazuje da se predmetna ploča nalazi u Programu spomen-obilježja koji usvaja Skupština opštine Kotor, niti da postoji saglasnost Vlade Crne Gore jer se radi o događaju za koji nije proteklo propisanih 50 godina od momenta nastanka”.

“Tokom velikosrpske agresije na Hrvatsku, ovdje je bio logor takozvani Centar Morinj (3. 10. 1991-18. 8. 1992.) za zatočene hrvatske civile i branioce. Sjećamo se zločina počinjenih da bi se osramotili ime i duh Crne Gore. Izražavamo žaljenje za sve patnje koje su proživjeli zatočeni. Da se nikada ne ponovi!”, tekst je na spornoj spomen-tabli, a čiji je autor, kako se kasnije ispostavilo, sam tadašnji crnogorski ministar vanjskih poslova i počasni predsjednik SDP-a Ranko Krivokapić.

U javnosti je kritikovan i način na koji spomen-ploča tekstom tretira istorijske okolnosti 1991. kada je država Crna Gora bila nesumnjivi i voljni učesnik agresije na Hrvatsku na području Konavala i Dubrovnika.

Ploču zaklanjaju vojni kamioni

U odnosu na vrijeme kada su se Krivokapić, Konjević, Grlić-Radman i Medved svečano slikali ispod svježe postavljene spomen-table, ona se sada najčešće i ne vidi jer je gotovo stalno zaklonjena parkiranim vojnim kamionom koji koristi straža što obezbjeđuje ovaj objekat, iako on zvanično, još od 2006. nije u nadležnosti Ministarstva odbrane, već Ministarstva finansija.

( Siniša Luković )