Sistem teško ubistvo drži izvan rešetaka

Stariji maloljetnik koji je početkom juna uhapšen zbog sumnje da je ubio stariju ženu i njeno beživotno tijelo prekrio drvenim otpadom, nakon dva mjeseca koje je proveo u pritvoru, u Spužu, prije nekoliko dana prebačen je u Centar za djecu i mlade “Ljubović” u Podgorici. To su “Vijestima” potvrdili iz te ustanove.

Iz Centra “Ljubović” kažu da je L. H. i ranije bio njihov korisnik, da se samovoljno udaljavao iz ustanove, da njegovo smještanje nakon sumnji da je počinio krivično djelo teško ubistvo nije najbolje rješenje, “ali da je jedino raspoloživo u ovom momentu”.

Zbog toga je, kako je “Vijestima” rekla direktorica “Ljubovića” Nina Delević, neophodno mijenjati Zakon o postupanju prema maloljetnicima u krivičnom postupku.

“A naročito u dijelu ‘vakuuma’ koji imamo u praksi, a koji se odnosi na period od isteka 60 dana pritvora, do pravosnažnog okončanja postupka, gdje uglavnom počinioci najtežih krivičnih djela se upućuju u Centar ‘Ljubović’ koji je nezavodskog tipa”, rekla je ona.

Šesnaestogodišnji L. H. uhapšen je 6. juna, zbog sumnje da je ubio F. B. (72), čije beživotno tijelo je pronađeno prekriveno drvenim otpadom, rekli su tada “Vijestima” nezvanično iz Uprave policije. Kako su tada kazali, on je odranije poznat policiji i hapšen je zbog nekoliko desetina krađa.

“Maloljetni L. H. smješten je u JU Centar ‘Ljubović’ Rješenjem Višeg suda 05. 08. 2023. godine, a zbog sumnje da je počinio krivično djelo teško ubistvo. Maloljetni L. H. je i od ranije poznat stručnim radnicima naše ustanove u kojoj je boravio dva puta. Prvi put je smješten rješenjem Centra za socijalni rad Podgorica, a drugi put rješenjem Višeg suda, do pravosnažnog okončanja postupka zbog krivičnog djela teška krađa u pokušaju, za koje djelo je donijeta pravosnažna sudska odluka i izrečena je vaspitna mjera upozorenja i usmjeravanja ‘sudski ukor’. Prilikom prethodnog boravka u našoj ustanovi, stručni radnici Centra ‘Ljubović’ prepoznali su niz rizika u odnosu na ponašanje maloljetnika, naročito u dijelu odnosa sa drugima i čestog samovoljnog udaljavanja. Možemo reći da je rad sa korisnikom bio prilično izazovan”, rekla je “Vijestima” Delević.

Kako je dodala, Centar “Ljubović” ustanova je nezavodskog tipa, “pa se i sam način rada i realizacija tretmana korisnika bazira na aktivnostima koje se razlikuju u odnosu na rad sa korisnicima u ustanovama zavodskog tipa”.

Prema pravilniku o bližim uslovima za izvršenje mjere smještanja u ustanovu nezadovskog tipa, ustanova je dužna da korisniku obezbijedi, pored ostalog, nadzor pri ulasku i izlasku.

Drugim riječima, korisnik ima pravo na izlazak iz ustanove. “Ljubović” nema ni policijsko obezbjeđenje.

Mjeru upućivanja u vaspitnu ustanovu nezavodskog tipa, prema zakonu, sud može da odredi maloljetniku kojeg treba izdvojiti iz sredine u kojoj živi i za to vrijeme mu obezbijediti pomoć i konstantni nadzor stručnih lica. Ta mjera može se izreći u trajanju od šest mjeseci do dvije godinu.

Zakon o postupanju prema maloljetnicima u krivičnom postupku kaže i da se maloljetniku prema kojem, pored izdvajanja iz sredine u kojoj živi, treba primijeniti pojačane mjere nadzora i posebne stručne programe vaspitavanja, sud može izreći mjeru upućivanja u ustanovu zavodskog tipa. Ta se mjera izriče u trajanju od šest mjeseci do tri godine.

U oba slučaja, sud svaka tri mjeseca razmatra postoje li uslovi za prestanak izvršenja mjere ili za njenu zamjenu drugom vaspitnom mjerom.

“Mi ne možemo komentarisati odluke suda, već kao i svi drugi iste moramo poštovati i sprovoditi. Moramo imati na umu da su i sudovima ‘vezane ruke’ i da mogu djelovati samo u skladu za zakonom koji reguliše ovu oblast. Prema tom zakonu, pritvor se maloljetnom licu može izreći samo do dva mjeseca, za bilo koje krivično djelo. Mislim da smo svi i iz sistema socijalne i dječje zaštite, kao i iz pravosuđa, svjesni da Centar ‘Ljubović’ nije najbolje rješenje, ali da je jedino raspoloživo u ovom momentu”, kaže Nina Delević, komentarišući odluku suda da šesnaestogodišnjeg L. H. smjesti u tu ustanovu.

Dodaje da su svjesni i težine krivičnog djela koje mu se stavlja na teret i istorije njegovog boravka u “Ljuboviću”, “odnosno broja samovoljnih udaljavanja”. Zbog toga je, kako je kazala, L. H. stavljen pod pojačan nadzor stručnih radnika i službe zaštitara ustanove.

“Stručni radnici Centra ‘Ljubović’ u svom radu prema svakom djetetu zauzimaju individualizovan pristup, te su na osnovu procjene trenutne situacije, prethodnog iskustva, preduzete posebne mjere i aktivnosti u radu sa ovim korisnikom, a sve u cilju zaštite njega samog, ali drugih korisnika koji su smješteni u našoj ustanovi. Svakako, naglašavamo da nije prvi put da se kod nas smješta osumnjičeni počinilac krivičnog djela teško ubistvo, ali jeste prvi put u pitanju stariji maloljetnik”, rekla je Delević “Vijestima”.

Prema njenim riječima, zbog slučaja L. H. i eventualnih budućih situacija, neophodno je raditi na izmjenama Zakona o postupanju prema maloljetnicima u krivičnom postupku, naročito u dijelu “vakuuma” koji se odnosi na perid od isteka 60 dana pritvora, do pravosnažnog okončanja postupka, gdje se uglavnom počinioci najtežih krivičnih djela upućuju u “Ljubović” koji je nezavodskog tipa.

“Na primjer, u Hrvatskoj postoji više ustanova za maloljetnike sa određenim nivoom bezbjednosti, te u odnosu na težinu krivičnog djela sud određuje u koju će ga ustanovu i smjestiti”, rekla je ona.

Iz Ministarstva pravde nisu odgovorili na upit “Vijesti” o tome da li je smještanje u “Ljubović” u slučajevima poput ovog rješenje i da li i koji mehanizam ima “Ljubović” da maloljetnika zadrži da se on ne nađe u sredini u kojoj se nalazio prije izvršenja krivičnog djela.

Da su neophodne izmjene Zakona o postupanju prema maloljetnicima u krivičnom postupku, ali u dijelu koji se tiče dobne granice za krivičnu odgovornost maloljetnika, poručeno je u maju sa Odbora za zdravstvo, socijalno staranje i rad.

Prema važećim propisima, starosna granica kada maloljetnik može biti krivično odgovoran je 14 godina. Od dijela učesnika, ocijenjeno je da je krivično pravo, u odnosu na maloljetnike, izgubilo svoju preventivnu funkciju.

Iz resora pravde ranije su rekli “Vijestima” da su u tom smislu dobijali određene inicijative, ali da još nije utvrđen i tekst izmjena zakona koji tretira tu oblast.

( Damira Kalač )