Obradiva zemlja usitnjena, mnogo barijera za IPARD
U Vladinoj informaciji o realizaciji prioritetnih projekata iz poljoprivrede navedeni brojni problemi i načini kako bi se oni mogli riješiti
Najveći problemi u crnogorskoj poljoprivredi su što je poljoprivredno zemljište usitnjeno - podijeljeno na više parcela nedovoljnih za isplativo bavljenje ovom djelatnošću, komplikovan način dobijanja dozvola za gradnju seoskih domaćinstava na poljoprivrednom zemljištu, neiskorišćeno državno poljoprivredno zemljište, kao i brojne barijere koje otežavaju učešće na IPARD projektima.
To se između ostalog, navodi u informaciji o radu na realizaciji prioritetnih projekata iz poljoprivrede od januara do juna ove godine, koju je Vlada usvojila na posljednjoj sjednici.
Crna Gora ima prilično visok stepen obradivog zemljišta po glavi stanovnika, ali je problem što je to zemljište podijeljeno na manje parcele čime je dodatno otežana ozbiljnija industrijska poljoprivredna proizvodnja.
Raspoloživog poljoprivrednog zemljišta ima 334,04 hiljade hektara, što čini oko 24 odsto ukupne teritorije države, od čega se koristi 257,46 hiljada hektara. U informaciji se ističe i da su u fazi pripreme predlozi za davanje u zakup državnog zemljišta, koje se duži period nije koristilo ili je bilo zapušteno, koje sprovodi Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede (MPŠV).
“Stanje na terenu koje ne korespondira dostupnoj dokumentaciji prilično usporava cjelokupnu proceduru”, piše u informaciji.
Kako bi se problemi efikasno riješili u martu je formirana Komisija za valorizaciju državnog zemljišta, dok je Uprava za katastar i državnu imovinu zadužena da ažurira podatke u katastru i zabilježi faktičko stanje na terenu, kako bi se dobile precizne informacije o površini obradivog državnog zemljišta kao i procjena njegove vrijednosti. Dodatno je Ministarstvu poljoprivrede naloženo da unaprijedi evidenciju državnog poljoprivrednog zemljišta.
Takođe, velike parcele moraju biti strateški opredijeljene i privedene poljoprivrednoj namjeni kojom će se stvoriti povećanje proizvodnje za domaću potrošnju i izvoz, čime će se direktno uticati na smanjenje spoljnotrgovinskog deficita.
U dokumentu se navodi i da državni organi moraju ubrzano rješavati probleme dobijanja urbanističko-tehničkih uslova (UTU) za izgradnju seoskih domaćinstava jer se ona ne mogu graditi na poljoprivrednom zemljištu, pošto ti objekti nijesu okarakterisani kao poljoprivredni već stambeni.
“Nisu ni objekti od opšteg interesa, tako da nijesu prepoznati Zakonom o urbanizmu i prostornom planiranju”, ističe se u informaciji.
Potrebno je definisati i jasne granice, odnosno donijeti odluke o tome koji djelovi Crne Gore spadaju u ruralna područja a koji u urbana.
“Ovo bi omogućilo bolje programiranje navedene mjere kroz IPARD III programa i moglo bi se dozvoliti i poljoprivrenim proizvođačima koji su ispod 600 metara nadmorske visine da konkurišu za “Podršku investicijama za razvoj ruralnog turizma”, pod uslovom da se investicije nalaze u ruralnom području”, piše u dokumentu.
Navodi se i da će za razvoj poljoprivrede i ruralnih područja u okviru programa IPARD II 2014-2020. crnogorskim poljoprivrednicima biti dostupno malo manje od 51 milion eura bespovratnih sredstava. Od toga 38 miliona čine sredstva Evropske unije, dok domaće kofinansiranje iznosi 12,68 miliona eura, što bi uz doprinos korisnika značilo ulaganje od 86 miliona eura u ovaj sektor. Cilj programa je restrukturiranje i modernizacija poljoprivrednog i prerađivačkog sektora kako bi se stvorila konkurentna gazdinstava i prerađivački sektor, koji će biti spremni za ulazak i korišćenje fondova EU.
U dokumentu se napominje da je rok za plaćanje za programski period IPARD II do kraja ove godine, što znači da do tog datuma svi ugovoreni korisnici moraju da realizuju investicije ali i da se izvrše plaćanja podrške, jer će u suprotnom Crna Gora izgubiti novac namijenjen poljoprivrednim proizvođačima čime će ulaganja morati da se isplate od državnog novca.
Neophodno je hitno donijeti i rješenje da se korisnicima IPARD-a koji su potpisali ugovore i imaju investiciju u izgradnji objekata omogući da prijave gradnju i izgrade objekte u skladu sa zakonima koji su važili u trenutku raspisivanja projekta a ne prema Uredbi o Euro kodovima, koja je usvojena početkom godine.
U dokumentu se napominje i da će se projekat koridora Sava-Drina radi razvoja infrastrukture i zaštite od poplava implementirati kroz dvije faze, od 2020. do 2026. godine i od 2023. do 2030. godine.
“Projektom za Crnu Goru je predviđena izgradnja multifunkcionalnih nasipa dužine 10 kilometara na rijekama Grnčar i Lim u opštinama Gusinje, Plav, Bijelo Polje i Berane, čime će se stvoriti preduslovi za razvoj drugih djelatnosti i završetak implementacije drugih kapitalnih projekata”, navodi se u dokumentu.
Dodaje se da su do sada raspisani tenderi za izvođenje radova u Beranama i Bijelom Polju, kao i tender za nadzor nad radovima u ovim opštinama, te da je odabran konsultant za nadzor nad radovima a tenderi za izvođenje radova zatvoreni u novembru prošle godine. Od aktivnosti za ovu godinu najavljuje se odabir izvođača za radove na rijeci Lim u Bijelom Polju i Beranama.
Na peti IPARD poziv podneseno 39 zahtjeva
U okviru petog IPARD poziva od 6. februara do 6. marta ove godine podnijeto je 39 zahtjeva za dodjelu podrške, dok je ukupna vrijednost traženih investicija bila 16,26 miliona eura sa PDV-om.
“Ugovoreno je 26 projekata ukupne vrijednosti investicija 10,01 milion sa PDV-om, uz mogući iznos podrške od 4,29 miliona eura”, navodi se u informaciji.
Navodi se da je jedan projekat u fazi obrade nakon obavještenja o ispitnom postupku, te da je do kraja juna isplaćen jedan zahtjev za avansno plaćanje u iznosu od 33,98 hiljada eura.
( Mirko Kotlaš )