Novo hidroarheološko otkriće na Crnogorskom primorju: Krovni pokrivač sa morskog dna
"Imbreksi i tegule su preklapajući krovni crijepovi koji su se koristili u antičkoj i srednjevjekovnoj arhitekturi kao vodootporni pokrivač krova"
Mediteransko morsko dno svjedoči o mnogim strarim pomorskim transportima građevinskog materijala čiji je dio često bio krovni pokrivač, odnosno tegule i imbreksi.
Takav lokalitet sa antičkim imbreksima je u Crnoj Gori nedavno otkrio Danijel Đorđević, instruktor ronjenja i vlasnik ronilačkog kluba „Adriatic Blue“ iz Herceg Novog, saopšteno je danas iz Laboratorije za arheologiju pomorstva Pomorskog fakulteta Univerziteta Crne Gore iz Kotora (LAP). Sa njima je Đorđević podijelio svoje otkriće, kako bi se uradila procjena njegove kulturne i naučne vrijednosti.
“Imbreksi i tegule su preklapajući krovni crijepovi koji su se koristili u antičkoj i srednjevjekovnoj arhitekturi kao vodootporni pokrivač krova. Uglavnom su pravljeni od pečene gline. U Rimu su se koristili na skoro svakoj vrsti građevine, od skromnih pomoćnih objekata do veličanstvenih hramova", kazao je arheolog dr Darko Kovačević iz LAP-a.
On je dodao da su tegule oblikovane sa izdignutom vertikalnom ivicom na dva kraja, što bi usmjeravalo kišnicu prema dnu crijepa.
"Imbreksi su upotpunjavali vodootpornost tako što su se postavljali preko spojeva vertikalnih ivica tegula, dijeleći krov na kanale. Kišnica je oticala sa zakrivljenih imbreksa niz kanale i preko tegula se spuštala u oluk", pojasnio je Kovačević.
U koordinaciji sa Upravom za zaštitu kulturnih dobara, tim LAP-a, Univerziteta Crne Gore, je sa Danijelom Đorđevićem, instruktorom ronjenja i vlasnikom ronilačkog kluba „Adriatic Blue“, posjetio lokalitet. Lokalitet se nalazi na strmom kamenom grebenu na kome su rasuti komadi krovnog pokrivača tipa imbreks, dok tegule za sada nijesu pronađene. Imbreksi su grupisani oko većeg kamenja i stijena. Na pjeskovitom dnu takođe su uočljivi pojedinačni komadi.
“Čitav lokalitet je netaknut. Nastao je, vjerovatno, namjernim izbacivanjem terete sa broda tokom nekog nevremena ili druge nezgode na moru, prije nego potonućem broda. Starost i porijeklo imbreksa na lokalitetu se ne mogu odrediti bez detaljnih naučnih analiza. Ipak, ovaj tip materijala se često veže za Rimsko doba i tadašnje građevinske poduhvate", istakao je Kovačević.
Dodao je da su imbreksi i tegule transportovani brodovima, o čemu svjedoči rimska olupina, otkrivena 2009. godine od strane američke organizacije RPM Nautical Foundation i istraživačkog plovila “Hercules”, južno od ulaza u Boku Kotorsku. Ova olupina antičkog plovila, čiji je teret bio samo krovni pokrivač, odnosno tegule i imbreksi, je preliminarno datovana u doba Rimske republike, to jest prvi vijek prije nove ere.
“Pronalazak ovog lokaliteta svjedoči o velikom potencijalu i opravdava razvoj podvodnih nauka i tehnologija na Univerzitetu Crne Gore sa ciljem sistematskog istraživanja podmorja. Djelo instruktora ronjenja Danijela Đorđevića ilustruje model saradnje ronilačkog, naučnog i institucionalnog sektora koji unapređuje istraživanje, zaštitu i turističku valorizaciju podvodne kulturne baštine Crne Gore", rekao je Kovačević.
Laboratorija za arheologiju pomorstva kao dio Centra za istraživanje, inovacije i preduzetništvo, Pomorskog fakulteta Kotor, nastoji da osvijetli i učini podvodnu kulturnu baštinu Crne Gore dostupnu javnosti. Laboratorija je članica UNESCO UNITWIN mreže za podvodnu arheologiju i u svojoj misiji primjenjuje najsavremenije metode, koristi najmoderniju opremu i inovativne tehnologije razvijene kroz IPA projekat WRECKS4ALL, koji je kofinansiran od strane Evropske unije.
( Siniša Luković )