Kako su klimatske promjene uticale na talas visokog vodostaja u regionu?

Dok Vlada Slovenije procjenjuje štetu izazvanu poplavama i klizištima prethodnih dana, Hrvatska sprovodi vanredne mjere odbrane od poplava na više područja u dolini rijeke Drave, a Srbija dočekuje, kako je najavljeno, blaži porast vodostaja rijeka.

Prema mišljenju stručnjaka i visokih predstavnika Evropske unije (EU), do visokih vodostaja rijeka u regionu dolazi pod uticajem klimatskih promjena koje utiču na rast temperature, a posljedično i na porast padavina.

U Sloveniji najgora prirodna katastrofa za trideset godina

Gugl je, na osnovu zvaničnih podataka Slovenije, izdvojio šest lokacija u toj zemlji pogođenih poplavama i klizištem. Ovaj tehnološki gigant, kako su mediji prenijeli 9. avgusta, uključio je sistem SOS upozorenja za Sloveniju u okviru kog se mogu dobiti sve relevatne informacije o poplavama u toj zemlji.

Šest osoba je izgubilo život, a hiljade ljudi je evakuisano iz svojih kuća u Sloveniji od 4. avgusta.

Šest područja pogođenih poplavama u Sloveniji

Premijer Slovenije Robert Golob rekao je 9. avgusta da je poplavljeno nekoliko desetina hiljada kuća.

On je situaciju u Sloveniji opisao kao njenu najgoru prirodnu katastrofu od nezavisnosti te zemlje 1991. godine.

Svjetske novinske agencije objavile su fotografije poplavljenih naselja i kuća, kao i uništenih mostova i saobraćajnica.

Satelitski snimci iz mjesta Brežice u jugoistočnoj Sloveniji, koje je RSE pronašao, pokazuju da se rijeka Sava, koja protiče kroz više zemalja u regionu, izlila na tom području.

Vlada Slovenije još procjenjuje štetu, ali kaže da bi ona mogla da iznosi nekoliko milijardi eura.

Predsjednica Evropske komisije (EK) Ursula fon der Lajen ponudila je u 9. avgusta 400 miliona eura iz fonda solidarnosti kao dio paketa za pomoć poplavljenoj Sloveniji.

Ona je tada navela da su, prema njenom mišljenju, klimatske promjene igrale ulogu u ovoj katastrofi.

Njeno mišljenje dijeli i Vladimir Đurđević, klimatolog i profesor na Fizičkom fakultetu u Beogradu.

On objašnjava da klimatske promjene ne znače samo povećanje temperature na planeti, već se pod uticajem bržeg zagrijavanja vazduha na Sjevernom polu mijenja i kretanje vazduha u atmosferi. Kako navodi, poplave u Sloveniji su posljedice toga što se ciklon, vazdušna masa, iznad Slovenije duže zadržao nego što je očekivano.

"Tamo (u Sloveniji) je nekoliko dana zaredom bilo jako nestabilno vrijeme, velike količine padavina, intenzivne oluje. Klima je promijenjena i mi sada živimo u svijetu u kome postoji mnogo veći rizik da se dešavaju razni klimatski ekstremi", kaže Đurđević.

Hrvatska – vanredne mjere i talas povećanog vodostaja rijeka

Hrvatska je, prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova, uvela vanredno stanje i sprovodi vanredne mjere u pojedinim područjima na obali Drave, pritoke rijeke Dunav.

Aktivno se prati situacija u gradu Osijeku u istočnoj Hrvatskoj i sprovode se pripremne mjere odbrane od poplava. Zoološki vrt Osijek, između ostalih, preduzima aktivnosti radi zaštite životinja, saopštio je MUP Hrvatske.

Satelitski snimci, do kojih je došao RSE, pokazuju izlivanje rijeke Save u mjestu Rugvica u blizini prijestonice Hrvatske, Zagreba.

Vodostaj Save u Zagrebu, inače je, prema podacima Hrvatskih voda, 5. avgusta gotovo dosegao visinu zagrebačkih mostova, a dan prije toga mediji su objavili da je zbog nevremena u Zagrebu došlo do izlivanja Save.

Klimatolog iz Beograda Vladimir Đurđević kaže da je u svim zemljama u regionu bilo mnogo padavina prethodnih dana, a da se problem sa izlivanjem rijeka "prenosi” iz države u državu preko rijeke Save koja protiče kroz Sloveniju i Hrvatsku.

"Te padavine prvo prikupe male rijeke i slivovi i prvo su te rečice nabujale i iz svih tih rijeka se na kraju kiša skuplja u Savu. Jedan dio poplavnog talasa koji se desio u Sloveniji prešao je u Hrvatsku, ali i ima i jedan dio malih pritoka u Hrvatskoj koje su nabujale i doprinose tom problemu", kaže Đurđević.

Đurđević objašnjava da Sava, koja u jednom dijelu u Sloveniji ima bujične vodotokove, u daljem toku ima šire korito i može da primi više vode.

"Kako poplavni talas putuje, on je sve manje opasan", navodi on.

U Srbiji umjereni rast vodostaja rijeka

Dragan Mitrović (62) peca na Savskom šetalištu u Beogradu. On je reporterki RSE rekao da se ne boji da će "talas visokog vodostaja" iz Slovenije i Hrvatske stići u Srbiju.

"Danas, koliko sam ovdje, nekoliko sati, Sava je nadošla za dvadesetak centimentara i to je sasvim u redu. Talas (visokog vodostaja) već prolazi. Da me plaši vodostaj, ne bih bio pored vode", kaže on.

Smatra da se na planu zaštite od poplava, ukoliko do toga dođe, ne može uraditi mnogo.

"Protiv prirode ne možemo da se borimo. Sava je prije bila za dva i po metra viša nego sad", kaže on.

Bora Tatić koji živi u blizini Savskog šetališta takođe misli da pojedinci i države mogu malo da urade na zaštiti od poplava.

"To su prirodne pojave, planeta se buni zbog svega što se dešava širom svijeta, zagađenja", navodi on.

On kaže da je situacija u Sloveniji nezapamćena i da će na nekom nivou svakako uticati na Srbiju.

"Koliko sam dobio informacija, očekuje se da iz Hrvatske i Slovenije dođe ovde veća količina vode i da će se vodostaj povećati", kaže.

Prema podacima Republičkog hidrometeorološkog zavoda Srbije (RHMZ), vodostaj rijeka Save i Dunava je u umjerenom porastu narednih dana.

Ipak, prognoze vodostaja pokazuju da oni neće preći granicu redovne odbrane od poplava.

Inače, redovna odbrana od poplava se proglašava kada vodostaj na rijeci dostigne propisanu granicu (koja je određena za svaki rječni sektor) i ima tendenciju daljeg porasta, navodi se na sajtu RHMZ. U tom slučaju vrši se neprekidno osmatranje i praćenje stanja odbrambenih nasipa i objekata.

U Srbiji su takođe prethodnih nedjelja bile zabilježene oluje koje su čupale i obarale drveće i uništile pojedine objekte.

Predsjednica Vlade Srbije Ana Brnabić, kako su mediji prenijeli 7. avgusta, poslije obilaska područja pogođenog nevremenom, izjavila da je oštećeno ili uništeno oko 12.000 stanova i kuća, nešto više od 1.000 objekata javne namjene i da se šteta mjeri stotinama miliona eura.

Kako se boriti protiv klimatskih promjena i njenih posljedica?

"Predviđanja od prije tridesetak godina pokazivala su da će ovo danas da nam se dešava, tako da dok govorim o ovome (klimatskim promjenama) ja radim verifikaciju na živo onoga što su bili naučni radovi osamdesetih i devedesetih", kaže Vladimir Đurđević, klimatolog sa Fizičkog fakulteta u Beogradu.

Đurđević kaže da klimatske promjene kojim prisustvujemo prouzrokuju više temperature, a to znači da u vazduhu može da se nađe više vodene pare nego što je to bio slučaj u prošlosti.

"Danas je atmosfera u prosjeku toplija za jedan stepen u odnosu na period pre industrijske revolucije, to znači da u prosjeku u atmosferi ima za sedam odsto više vodene pare. Vodena para je glavni sastojak za formiranje padavina i razvoj i snagu oluja", navodi on dodajući da to pitanje danas aktuelno u cijelom svijetu, a posebno sada u regionu.

Danas, prema njegovim riječima, postoji dva vida borbe protiv klimatskih promjena.

"Jedan način je ono o čemu govori Pariski sporazum, a to je da napustimo fosilna goriva kao osnovni izvor energije. To nije lak zadatak i za to treba tridesetak godina", kaže on.

Prema Pariskom sporazumu iz 2015, države su se složile da će "nastaviti s naporima" da ograniče rast globalne temperature na 1,5 stepeni Celzijusa.

Država potpisnica je 175, njih 174 i države Evropske unije (EU) kao jedna strana.

Sa druge strane, države Zapadnog Balkana su 2020. na samitu u Sofiji potpisale Deklaraciju o Zelenoj agendi. Time su se obavezale da će do 2050. u potpunosti izbaciti ugalj iz upotrebe.

Prema podacima Eurostata, zavoda za statistiku EU, ugalj i nafta su glavni izvor energije u većini država Zapadnog Balkana.

Đurđević kaže da ove akcije imaju za cilj da zaustave klimatske promjene "na granice koje su prihvatljive" i da nemamo klimatske ekstreme na koje ne možemo da se prilagodimo.

Drugi vid borbe, prema njegovim riječima, je prilagođavanje na klimatske promjene.

"U ovom slučaju (situacije u regionu), to je unaprjeđenje sistema za odbranu od poplava. Ali, teško je očekivati da za kratko vrijeme, pa čak i deset godina, će se unaprijediti sistemi koji su građeni decenijama", kaže on.

Đurđević dodaje da sistem odbrane nije samo "podizanje bedema za nekoliko metara", već jedan složen projekat odbrane koji zahtijeva planiranje i značajna finansijska sredstva.

( Radio Slobodna Evropa )