Albanija vraća kocku, Đeljošaj i dalje za zabranu

Albanska Vlada preduzela je korake kako bi nakon četiri godine zabrane ponovo legalizovala klađenje i igre na sreću, nakon što se ukidanje ovog sektora pokazalo kao neuspješno. Albanski forum Nika Đeljošaja nedavno je saopštio da će sastavljanje nove Vlade usloviti zabranom igara na sreću u Crnoj Gori.

Albanija je, uz Vatikan i dijelimično Kosovo, bila jedina zemlja u Evropi koja je u potpunosti zabranila igre na sreću.

Novinar albanskog medija “Ora News” Isa Miziraj kazao je “Vijestima” da je novi zakon za povratak igara na sreću u toj zemlji već predstavljen.

Tamošnji parlament je u oktobru 2018. usvojio Zakon o zabrani kockanja nakon čijeg je stupanja na snagu, prvog dana 2019. godine, zatvoreno 4,3 hiljade kladionica. Mjera je, kako je tada saopšteno albanskoj javnosti, donijeta s namjerom da se zabrani sportsko i druge vrste klađenja, spriječi zavisnost, namještanje mečeva i zaštite finansije domaćinstava.

Odluka se osim kladionica odnosila i na onlajn klađenje i kockarnice. Igre na sreću bile su dozvoljene samo u hotelima s pet zvjezdica i to izvan urbanih područja. Ovaj primjer je slijedilo i Kosovo, koje je u martu 2019. godine zabranilo igre na sreću.

Miziraj je “Vijestima” kazao da za plan tadašnje Vlade, očigledno nije urađena detaljna analiza a nisu ni prepoznati rizici. On je pojasnio da se, nakon što su sve fizičke lokacije zatvorene, onlajn klađenje masovno proširilo.

“Do 2018. mogli smo da znamo koliko novca Albanci troše na klađenje dok nakon te godine niko više nije znao”, istakao je on.

Prema pisanju Albanske istraživačke mreže (INA) kladionice u toj zemlji su na godišnjem nivou porezima i dadžbinama budžetu doprinosile sa 35 miliona eura, ali je nakon uvođenja zabrane, stvoren raj jer su nelegalno nastavile rad, a više nisu morale da plaćaju porez.

Miziraj je naglasio da nakon uvođenja zabrane više nijedna institucija nije imala kontrolu nad ovim sektorom jer su igre na sreću postale neformalna ekonomija jer je vrlo lako bilo napraviti nalog i pristupiti klađenju formalno na stranim sajtovima.

On tvrdi da je zatvaranju klasičnog klađenja doprinijelo i to što su bande i kriminalci držali monopol nad onlajn tržištem, zbog čega su milioni eura godišnje ostajali neprijavljeni, odnosno dobile su ga kriminalne grupe.

“Državna policija je u kontinuitetu uhapsila hiljade Albanaca zbog onlajn igara na sreću i zaplijenila imovinu u ilegalnim kladionicama”, naglasio je on navodeći da to ipak nije dalo rezultate.

Međutim, kada je Vlada shvatila kako je kazao, da je inicijativa propala, krajem 2022. godine najavljeno je da će klađenje opet biti legalno i da se Albanija vraća igrama na sreću.

Đeljošaj: Zloupotrebe bi spriječila država

Nosilac liste Albanskog foruma Nik Đeljošaj i dalje je za zabranu igara na sreću i smatra da je uspon nelegalnog tržišta moguće spriječiti zakonskim mjerama i državnim reagovanjem.

On je za “Vijesti” zvanično kazao da mu je ta tema jedna od glavnih okosnica razgovora o formiranju nove Vlade i da želi da se država razvija, napreduje i ima što više projekata. On je naglasio da se zauzimaju za potpuno zatvaranje kladionica i ograničavanje kazina na rad samo u hotelima s pet zvjezdica.

Na pitanje da li bi zbog zabrane došlo do cvjetanja nelegalnog tržišta igara na sreću, Đeljošaj je kazao da su programom sve pokrili, od početka do samog uvođenja ovih mjera. Smatra da bi pravovremenim reagovanjem države, institucija i organa bila nemoguća bilo kakva zloupotreba ili prostor za nelegalno tržište.

“Procedurama po evropskim standardima i konkretnim zakonima sve bi se moglo staviti pod kontrolu, ugasivši sve nelegalne i štetne radnje koje su godinama ekonomski i društveni iscrpljivale zemlju”, naglasio je on.

Smatra da postoje mnogi razlozi za ovaj korak, posebno ekonomski, obrazovni i društveni. Đeljošaj je dodao da mladi zaslužuju inspirativnu i ohrabrujuću zajednicu, a ne kladionice na svakom ćošku, koje dezorijentišu od pravih vrijednosti kao što su porodica, poštenje, integritet, napredak i razvoj.

“Sav taj novac koji je neopravdano potrošen na klađenje biće ušteđen iz boljih razloga, pa će obezbijediti i predstavljati dodatni kapital za razvoj porodice, zajednice i cijele države. Na ovaj način naša omladina će biti ekonomski jača i samostalnija, jer neće gubiti ni vrijeme ni novac u aktivnostima koje zaista ne vrijede”, pojasnio je Đeljošaj.

On je mišljenja da se zatvaranje kladionica može lakše sprovesti nego u Albaniji jer je Crna Gora mala država pa se s efikasnom strategijom sve kladionice mogu zatvoriti dok bi akcija odmah dala pozitivne rezultate.

“Mnoge porodice, koje su godinama bile pogođene zloglasnim efektom klađenja, sada bi izbjegle ovu nezasluženu sudbinu, mnoge karijere koje su upravo iz tog razloga uništene, a mnoge ekonomske i društvene rane koje još nijesu zaliječene zbog pretjeranog klađenja, sve bi se moglo vratiti u normalu. Novac bi bio trošen iz opravdanih i razumnih razloga, a ta činjenica predstavlja i kapital za državu”, tvrdi Đeljošaj.

On je zaključio da bi umjesto kladionica na tim lokacijama mogle da se otvaraju mnogo vrednije stvari za građane, kao što su bolnice, škole, biblioteke, omladinski centri i klubovi penzionera.

Zabrana bi državu mogla koštati desetine miliona eura

Ministar finansija Aleksandar Damjanović je ranije, povodom inicijative Albanske alternative u vezi s ukidanjem igara na sreću, kazao da bi taj potez državu koštao desetine miliona eura. On je naglasio da bi takvu odluku ukidanjem zakona morala da donese Skupština, a da bi ministarstvo moralo da poštuje ono što odluči Skupština.

On je pojasnio da su samo od koncesija sadašnji prihodi države oko 15 miliona eura, ali da bi, prema mišljenjima kada bi se ta oblast uredila novim zakonom, oni mogli iznositi i 30 miliona, kao i da su tu prihodi od poreza i doprinosa na zaposlene koji bi ukidanjem ostali bez posla, kao i da bi se uzgubili i prihodi od PDV-a, poreza na dobiti i drugih koje plaćaju priređivači.

“Sve to bi trebalo da analizira predlagač i da nadoknadi te prihode. S druge strane to bi uticalo na smanjenje zavisnosti od kocke i socijalne probleme kod zavisnika”, kazao je tada Damjanović.

Tržište igara na sreću u Albaniji vrijedilo 700 miliona, dobila ga mafija

U susjednoj Albaniji je klađenje prije zabrane bilo veliki problem pa, prema statistici, u toj zemlji sa 2,8 miliona stanovnika, postoji jedan kladioničar na 670 stanovnika.

Prema tadašnjem pisanju Rojtersa, sportsko klađenje u Albaniji je posljednjih decenija postalo ogromno tržište s godišnjim obrtom od 700 miliona eura.

Sada su to tržište preuzeli onlajn priređivači registrovani van države i domaće kriminalne grupe i nelegalni priređivači.

( Mirko Kotlaš )