Da li je Borilović mogao biti spriječen: Brojna pitanja bez odgovora
Da li su nadležni mogli bolje i brže uoči tragedije u prijestonici i da li se od tada nešto promijenilo
Porodice stradalih u tragediji na Cetinju i dalje čekaju odgovor da li je Vuk Borilović mogao biti spriječen da počini najveći masakr u Crnoj Gori kao i da li je policija tog petka, 12. avgusta 2022. godine, kada je dobila prvi telefonski poziv da neko puca u Medovini, mogla bolje i brže da reaguje.
Više državno tužilaštvo u Podgorici 29. decembra prošle godine donijelo je odluku u predmetu - prema zvaničnom nalazu Vuk Borilović je pucao iz lovačke puške i ubio deset osoba, od kojih dvoje djece, a kasnije je u okršaju sa policijom i kako su naveli NN licem - “lišen života od zadobijenih povreda u predjelu glave i gornje polovine tijela, desnog ramena i grudnog koša”...
Kako je utvrdilo tužilaštvo, Borilović je pogođen sa pet metaka, a prvi projektil je ispaljen iz pištolja koji pripada službeniku Uprave policije, dok su preostala četiri ispaljena iz pištolja, koji, kako navodi VDT Podgorica “pripada neidentifikovanom licu”.
Još prvog dana mediji su objavili da je na Borilovića navodno tog dana pucao i Nenad Neno Kaluđerović, koji je dva dana kasnije, u svojstvu građanina, dao izjavu tužilaštvu.
Specijalno državno tužilaštvo prije dva mjeseca formiralo je predmet nakon što su advokati porodica stradalih podnijeli krivičnu prijavu protiv šefova policije na Cetinju i Podgorici zbog “nesavjesnog rada u službi”.
Porodice tvrde da je policija gotovo 18 mjeseci oklijevala da Boriloviću oduzme oružje za koje je imao dozvolu, nakon što je početkom 2021. godine prijavljen za ‘nasilničko ponašanje”, kada je napao kolegu iz NP “Lovćen”, te da se to prema zakonskoj proceduri moralo odmah učiniti...
“Borilović se liječio u neuropsihijatrijskoj bolnici, a sa čim su okrivljeni bili upoznati, te su očigledno nesavjesno postupali u vršenju službe, iako su bili svjesni ili bili dužni i mogli biti svjesni, da uslijed kršenja propisa i očiglednog nesavjesnog postupanja i propuštanjem nadzora mogu nanijeti štetu, čime su doveli do teške povrede prava drugih lica na taj način što su doveli do nezapamćene tragedije”, piše u prijavi koju je u ime porodica oštećenih podnio advokat Zdravko Đukanović.
Motiv zbog kojeg je Borilović sijao smrt u Medovini nije utvrđen. Tog dana, kada se dogodila tragedija, on je imao zakazan ljekarski pregled kod neuropsihijatra, a nekoliko dana prije toga odvezao je suprugu i četvoro djece na more...
U brojnim otvorenim pitanjima poslije tragedije, i dalje je nepoznanica o akciji policije - da li su tog dana boljom i brojnijom reakcijom, ali i rukovođenjem mogli ublažiti razmjere masakra.
U prvim danima, policija je tvrdila da su prvi poziv o pucnjavi primili u 15.30 časova i da su službenici te institucije na licu mjesta bili tri minuta kasnije. Naknadno je u dijelu medija objavljen listing poziva policiji, u kojem je pisalo da je policija obaviještena već u 15.22 časa.
Policija je naknadno provjerom listinga na registrofonu utvrdila i pojasnila da je prvi poziv zaista bio upućen u 15.22 sata i 49 sekundi, te da je sa drugog broja novi poziv evidentiran u 15.28...
Još u prvim danima u javnosti je postavljeno pitanje da li su službenici policije, koji su ušli u okršaj sa masovnim ubicom, bili adekvatno opremljeni zaštitnim prslucima, zastarjelim modelom pištolja, te da li su reagovali po svim pravilima službe...
Policija je saopštila da je “u trenutku prijave upotrebe vatrenog oružja bilo angažovano 12 službenika policije, dok je, naknadno angažovano još 10”.
Porodice muči i pitanje zašto jedinica policije, koja je u to vrijeme čuvala cetinjski Manastir, nije poslana u obližnju Medovinu te da li se sistem bezbjednosti i rukovođenja pokazao tromim jer se specijalna protivteroristička jedinica policije, koja je obučena za ovakve vrste prijetnji, nalazi samo u kampu na Zlatici.
Pripadnici PTJ u Medovinu su stigli tek kada je ubica usmrćen.
Tragedija ogolila i slabost sistema, MUP tvrdi da ide nabolje
Tragedija na Cetinju, između ostalog, ogolila je pokazala višedecenijsku zapuštenost sistema bezbjednosti i postupanje u kriznim situacijama.
Ministarstvo unutrašnjih poslova i Uprava policije u odgovoru “Vijestima” tvrde da je pripremljen Nacrt Instrukcije o procedurama postupanja policije u kriznim situacijama, kojom se detaljno uređuje procedura postupanja kako bi se “obezbijedio organizovaniji i efikasniji odgovor u rješavanju ovakvih kriznih situacija, zaštitili životi i bezbjednost građana”...
Navode da je sačinjen i Nacrt instrukcije o procedurama postupanja policije u situacijama sa aktivnim strijelcem i dostavljen nadležnom ministartvu na dalju nadležnost.
“Uprava policije je tokom 2023. godine, shodno zaključcima Vlade, otpočela sa kontinuiranim i intenzivnim obukama uniformisanih sastava policije na nivoima sektora i odjeljenja u oblastima praktičnog postupanja u realnom situaciji i obuka gađanja koje se sporovode na Policijskoj akademiji”, tvrde iz MUP/UP, priznajući da su obuke prethodnih godina sprovođene u kontinuitetu uz podršku međunarodnih partnera ali samo kada je riječ o pripadnicima specijalnih i interventnih jedinica.
Nakon masakra na Cetinju pojavile su ocjene da pozornici, koji su tog dana stigli u Medovinu, nijesu imali ni dobro oružje ali ni opremu... MUP navodi da je prethodnog mjeseca izvršena nabavka posljednje genžeracije službenih pištolja “Glok 17”.
“U prehodnom periodu izvršena je parcijalna nabavka i obnavljanje ličnog naoružanja, čime je prosječna starost naoružanja koje koriste policijski službenici na zadovoljavajućem nivou”.
UP i MUP navode da policijski službenici, koji su radno angažovani u patrolama, u svim stanicama policije, imaju na raspolaganju zaštitni balistički prsluk - pancir i balistički šljem.
“Dugocjevno oružje nalazi se u dežurnim službama svih stanica policije i na raspolaganju je radno angažovanim policijskim službenicima ukoliko se za tim ukaže potreba. Policijski službenici u svim predviđenim situacijama, kada je to neophodno da bi zaštitili svoj život ili život drugog lica upotrebljavaju vatreno oružje, u skladu sa članom 113. Zakona o unutrašnjim poslovima”, navodi MUP.
Oni su 2022. godine donijeli Uputstvo o obukama državnih i policijskih službenika. Planovi obuka donose se na godišnjem nivou, na osnovu iskazanih potreba organizacionih jedinica.
“Tokom 2022. godine preko nadležne organizacione jedinice - MUP-a realizovano je 169 obuka za 1692 policijska službenika”, piše u odgovoru.
( Biljana Nikolić )