Mladi pomjeraju granice: Nova kultura i standardi kvaliteta društvenog djelovanja

Povodom 12. avgusta, Međunarodnog dana mladih, Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u Crnoj Gori objavio je priču "Mladi pomjeraju granice: Nova kultura i standardi kvaliteta društvenog djelovanja".

Priču prenosimo u cjelosti:

Trećina mladih u Crnoj Gori želi da radi u državnoj upravi ili u instituciji, dok je izuzetno mali procenat onih koji razmišljaju o pokretanju svog biznisa (1,9%). Preko dvije trećine mladih nije pohađalo nikakav vid neformalnog obrazovanja, a čak 70% nezaposlenih mladih osoba smatra da dodatna edukacija ne pomaže prilikom zapošljavanja, jer su lični kontakti važniji od kvalifikacija. Institucije često doživljavaju mlade ljude kao pasivne, nezainteresovane za aktivnosti organizovane za njih, nespremne da se uključe.

S druge strane, mladi kažu da nemaju dovoljno informacija o mogućnostima da učestvuju u aktivnostima i procesima donošenja odluka. Takođe, smatraju da nemaju mogućnost da se uključe u osmišljavanje aktivnosti i programa koje se za njih organizuju pa su uglavnom neprilagođeni njihovim potrebama ili interesovanjima. Više od polovine mladih nije zainteresovano da se uključi u odlučivanje o društvenim pitanjima.

Ipak, brojni mladi ljudi pomjeraju granice, kreiraju novu kulturu vjere u svoje ideje, smatrajući da uspjeh nijesu siguran posao ili funkcija već stvaranje nove vrijednosti, kvalitet, integritet i posvećenost društvenom razvoju.

Tim mladih ljudi iz Centra za omladinsku edukaciju svojim radom, strpljenjem i entuzijazmom ruši stereotipe i ostvaruje impresivne rezultate, vjerujući u zajedničku viziju i ciljeve, vjerujući u sebe i u druge ljude. Povjerenje, zajedništvo, autentičnost i entuzijazam, ključni su u uspjesima ove, kako oni kažu, „male porodice“, koja je dosegla preko 50.000 mladih, sa više od 100 ostvarenih aktivnosti i na desetine realizovanih projekata u Crnoj Gori i inostranstvu.

Nevladina organizacija Centar za omladinsku edukaciju se bavi afirmacijom i podsticanjem aktivizma, neformalnog obrazovanja, volonterizma i mobilnosti među mladim ljudima. Rezultati koje postižu ishod su istrajnosti i iskrene motivacije, uprkos preprekama koje nužno postoje kada se pokreće nešto novo.

Osnivač Centra, Jugoslav Radović, kaže da je formiranje organizacije podstaknuto željom za pozitivnom promjenom, koja je opstajala bez obzira na izazovne početke. „Prvi projekti, zakoje smo uspjeli da obezbijedimo projektno finansiranje desili su se tek nekoliko godina nakon osnivanja organizacije, kada smo zapravo počeli i aktivnije da se bavimo njenim razvojem. Naravno, to nije bilo dovoljno da se mogu finansirati svi ljudi koji su bili uključeni, tako da smo manje-više bili orijentisani ka volontiranju da bismo uopšte mogli da pokrenemo nešto“, kaže on.

Danas, kada većina mladih u Crnoj Gori želi siguran posao u državnoj ili privatnoj firmi, ovi mladi ljudi razbijaju strah od rizika uz posvećenost svojim idejama i predan rad sa ljudima sa kojima dijele iste lične i poslovne vrijednosti. Vjerovanje u viziju, izlazak iz zone komfora i spremnost na rizik nije lako pokazati na sopstvenom primjeru. U početnim fazama rada organizacije, Jugoslav je imao odličan i siguran posao u brzorastućoj IT industriji. Međutim, vrlo brzo je shvatio da uz ovaj posao ne može u potpunosti da se posveti razvoju organizacije. Umjesto da odustane od organizacije, kako su mu mnogi savjetovali, jer je posao u IT firmi ipak perspektivniji, Jugoslav je uradio suprotno. Napustio je posao kako bi se posvetio ideji u koju je vjerovao. Nije znao šta će mu taj izbor donijeti, ali ga to nije pokolebalo.

„Bio je veliki rizik, ali u tom momentu kada si mlad trudiš se da napraviš nešto i da izazoveš i samog sebe. Nije bio problem da radim i 10 i 15 sati dnevno zato što sam smatrao da će se desiti neka dobra stvar. Osjetio sam da treba da rizikujem. Uostalom, nijedna velika ideja nije nastala bez nekog rizika“, govori Jugoslav. Komentari okoline, koja često bira sigurnost spram rizika, nijesu imali velikog uticaja. „Nije me to nikad uzdrmalo. Naprotiv, pomoglo mi je zato što od tapšanja po ramenu faktički ne možemo ništa da dobijemo“.

Prvi veliki projekat Centra za omladinsku edukaciju je Evropska omladinska kartica (EYCA), koji mladim ljudima iz Crne Gore omogućava korišćenje brojnih popusta u našoj zemlji i u čitavoj Evropi. Time je Crna Gora postala jedna od 37 članica EYCA asocijacije. Početak rada na ovom projektu je bio izazovan, jer je trebalo ispuniti mnogo uslova i procedura, uspostaviti partnerstva, steći povjerenje - kako mladih, tako i velikog broja različitih stejkholdera i zainteresovane javnosti. Tim je od nesigurnih početaka došao do četiri međunarodne nagrade za postignute rezultate - više od 45.000 mladih koristi preko 250 popusta u Crnoj Gori i 70000 popusta u Evropi.

Vlasništvo nad karticom otvara mladima i druge mogućnosti – pristup informacijama i programima za lični i profesionalni razvoj, zato se i među najčešćim popustima izdvajaju kulturne aktivnosti i putovanja. Zahvaljujući kontinuiranim izvrsnim rezultatima i doprinosu razvoju Asocijacije Evropske omladinske kartice, Jugoslav je na posljednjoj EYCA Skupštini u Podgorici izabran za potpredsjednika ove organizacije.

Realizaciju projekta od samog početka snažno podržava Ministarstvo sporta i mladih, uz čiju podršku veliki broj mladih ima pristup kartici. Svoj strateški odnos prema ovom važnom projektu, Ministarstvo iskazuje i kroz usvojeni Program razvoja Evropske omladinske kartice, koji je uz podršku Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u Crnoj Gori i Zajedičkog fonda za održivi razvoj, kreiran za period 2023-2024. godine.

Ovakvi rezultati se postižu kontinuiranim i konzistentnim visokim standardima kvaliteta koji sebi postavljaju. Ambicija u rezultatima, kvalitet i etika u načinu njihovog ostvarivanja i skromnost stalnog preispitvanja i učenja – ono je što čini njihov tim uspješnim. Sve ovo rade dajući sve od sebe, a oslanjajući se jedni na druge. „Međusobno se podržavamo i učimo različitim vještinama, što je i naša najveća snaga. Zaista je stimulans kada kroz rad mojih kolega i koleginica, ja zapravo kreiram svoj i na taj način sebe motivišem da mogu dalje“, kaže projektna menadžerka, Jelena Kavarić, ističući neprocjenjivo bogatstvo ovakvog okruženja.

Taj stav dijeli i projektna menadžerka, Natalija Bošković, koja tvrdi da je zajedništvo najvažnija karakteristika podsticajnog radnog okruženja za mlade ljude. „Svi smo tu jedni za druge. Svi stremimo da idemo korak više, da uvijek imamo cilj i motiv da pomjeramo granice i svakog novog dana budemo bolji nego što smo bili juče. U stimulativnom okruženju, tu su ljudi koji te guraju da ideš korak naprijed, da onoga trenutka kad ti misliš da ne možeš, imaš kolege i koleginice da ti kažu - ti to možeš.“

Osim zajedništva, za uspjeh jedne organizacije neophodno je omogućiti zaposlenima da budu autentični. Preduslov za to je, kako navodi brend menadžer, Amar Mulić, sloboda. „Meni je sloboda najveći vjetar u leđa i najveća motivacija za rad u Centru, naročito jer se bavim kreativnim dijelom. Uvijek sam slobodan da pratim svoju kreativnost i da, ukoliko mi nije momenat da nešto napravim, sačekam pravi trenutak“.

Da bi Centar za omladinsku edukaciju mogao da ponudi sadržaj mladima, nužno je da mladalački i funkcioniše, kazao je asistent na projektima, Batrić Buzić. „Stvar koja se meni najviše dopada je duh u samoj organizaciji. Lako je pristupiti mladoj osobi ako sama organizacija odiše tako. Sve je prilagođeno i usmjereno ka mladim ljudima i njihovim potrebama“.

Izvanredni rezultati sa projektom EYCA kartice podstakli su međunarodne partnere da Centru za omladinsku edukaciju od 2022. godine povjere vođenje Social Impact Award (SIA), najvećeg evropskog programa podrške društvenom preduzetništvu mladih, pa, osim realizacije sopstvenih ideja, pomažu drugim kreativnim mladim ljudima da ostvare svoje. Ukazano povjerenje brzo su opravdali. Kao rezultat marljivog rada, podržane su četiri od 33 prijavljene ideje mladih ljudi u 2022. godini, dok je ove godine preko 150 mladih dostavilo više od 50 kreativnih prijedloga. Ideje koje podržavaju su originalne, održive i društveno odgovorne poput Igraj.me, edukativne igrice koja pomaže društvu da bolje upozna Crnu Goru. Shvatajući višestruki potencijal i značaj društvenog preduzetništva kako za inovacije tako i za zapošljavanje, ekonomiju i rješavanje društvenih problema, UNDP je podržao ovogodišnje SIA takmičenje.

Pojektna menadžerka, Jelena Kavarić, kaže da se od mladih koji se prijavljuju za SIA program, ne očekuje da znaju sve. Važno je samo da budu inovativni i kreativni, a na Centru je sve ostalo – podrška, mentorstvo, povezivanje sa drugim mladima i potencijalnim saradnicima i partnerima.

Crna Gora obiluje kreativnim mladim ljudima, ali postoji uvjerenje da društveno preduzetništvo nosi finansijsku nesigurnost, koja ih sprečava da se odvaže i rizikuju. Ipak, dodaje Jelena, mogućnost dugoročnog zaposlenja je jedna od najvećih, ali i nedovoljno vidljivih prednosti društvenog preduzetništva. „U društvenom preduzetništvu mladi sami biraju čime žele da se bave, pritom sami rješavaju probleme u društvenoj zajednici i imaju jednu održivu priču koja na kraju predstavlja njihov trajni posao“.

Tim iz Centra za omladinsku edukaciju savjetuje mladim ljudima da pronađu mentore i mentorke, da rade na neformalnoj edukaciji i na sopstvenoj motivaciji. Ističu da je važno da mlade osobe prepoznaju šta vremenom žele da promijene, a ne da steknu. Suština je, kako navode, raditi na onome što vidimo da našem društvu fali, a voljeli bismo da je tu. Poručuju da će nastaviti da podržavaju mlade da ostvare svoje potencijale, koje ohrabruju da se pokrenu i da stvaraju, ali da u svemu tome zadrže duh radoznalosti i autentičnosti i da, kako kažu, „ne zaborave da su mladi“.

( Ne.V. )