Sve boje beskrajne kinematografske igre

Pod sloganom "Sve boje filma" od 22. do 28. avgusta biće održan 36. Filmski festival Herceg Novi - Montenegro film festival (FFHN-MFF) koji ove godine obuhvata tri takmičarske selekcije - dugometražni igrani film, dokumentarni i studentski film.

Pored takmičarskih, tu su i selekcije "Kino Evropa" koju čine nagrađeni filmovi sa renomiranih evropskih festivala, kao i selekcija "Adriatic Audience Award" Mreže festivala Jadranske regije i uz sve to je pripremljen bogat prateći program, najavljuju organizatori. Raznovrstan program u ovih pet selekcija biće predstavljen na hercegnovskim tvrđavama Kanli kula i Forte Mare, kao i u Kući Iva Andrića i dvorani "Park" i amfiteatru.

Prestižni crnogorski festival filma biće otvoren na Kanli kuli narednog utorka svečanom ceremonijom nakon koje slijedi program dugometražnog igranog filma koji otvara film "Sirin" crnogorskog autora Senada Šahmanovića koji je juče imao svoju premijeru na Sarajevo film festivalu.

Svečano zatvaranje festivala biće održano 28. avgusta, kada će na Kanli Kuli biti dodijeljene i nagrade pobjednicima. O priznanjima će odlučivati žiri koji čine: glumica Jelisaveta Seka Sablić, književnica Rumena Bužarovska, reditelj Dušan Kasalica, dramski pisac Đorđe Milosavljević i reditelj Andrija Mardešić.

Razmišljanje o odnosu identiteta

Takmičarska selekcija dugometražnog igranog filma ove godine obuhvata devet naslova, ekskluzivnih crnogorskih premijera, a mnogi dolaze poslije izuzetnih uspjeha na festivalima širom svijeta.

"Istančanim i različitim senzibilitetima, ovi filmovi se na osoben i estetski nadahnjujući način dotiču propitivanja teme lične i zajedničke prošlosti, te njenog uticaja na oblikovanje identiteta. Ta preplitanja između onoga šta jesmo, šta predstavljamo i čemu težimo na jedinstven način se ogledaju u naslovima koji se takmiče za ovogodišnju Zlatnu mimozu", primijetila je selektorka tog programa Jelena Mišeljić.

Ona je sumirala sve filmove iz glavne takmičarske selekcije i ponudila svojevrstan uvid u priče koje publika može očekivati.

"Protagonistkinje filmova 'Sirin' Senada Šahmanovića i 'Tragovi' Dubravke Turić, u prožimanju profesionalnih i intimnih svjetova suočene su sa prošlošću, gubitkom i sjećanjima. Junakinja Asja u filmu 'Najsrećniji čovjek na svijetu' Teone Strugar Mitevske se, u bijegu od prošlosti, slučajno i neposredno suočava za traumom. Put samootkrivanja ispituju i Dušan Zorić i Matija Gluščević u filmu 'Da li ste vidjeli ovu ženu', jednom intenzivnom audiovizuelnom iskustvu bijega 'iz sopstvene kože'. Tinejdžerka Iman u filmu 'Ekskurzija' Une Gunjak bira izazov koji dobija mnogo veće, ali i besmislenije, reperkusije, time ukazujući na kompleksne mehanizme po kojima prećutno 'istinu i izazov' igra jedna cijela zajednica. U filmu 'Lost Country' Vladimira Perišića pitanje nepripadanja se gradira do tačke ključanja, a zapostavljeni tinejdžerski angst autor tretira saosjećajno i nježno. Slično tome, 'Sigurno mjesto' Juraja Lerotića je snažan film o gubitku, gdje tišina i specifičan filmski međuprostor imaju najviše da kažu o izuzetno složenoj ličnoj i porodičnoj tragediji. Film Gorana Kulenovića 'Smrt djevojčice sa žigicama', nastao prema romanu Zorana Ferića, jeste otočki krimić u kojem jedan slučaj pokreće otkrivanje svih tajni koje krije jedna mala mediteranska sredina, a novi film Milča Mančevskog (Kajmak) na sličnu temu govori u erotskoj dramediji o ljubavnim trouglovima u različitim i sukobljenim socijalnim miljeima Balkana", otkrila je ona.

Sagledavajući selekciju u cjelini, dodaje Mišeljić, primjećuje se jedna određena tendencija filma koji poziva na razmišljanje o odnosu adaptivnog i neprilagođenog identiteta.

"Svako prilagođavanje, u kontekstu ovih autorki i autora, dovodi do pucanja već poroznih barijera teritorija ličnog i društvenog bića, gdje razum, kojim naučeno trasiramo svoj put, postaje isuviše ograničavajući. Na taj način, u srži protagonista i protagonistkinja čije priče pratimo je upravo pobuna protiv prvenstva kolektivnog 'razuma' i borba za novu osjećajnost", zaključuje selektorka..

Uzbudljivi i nepredvidljivi dokumentarci

Uzbudljiv, nepredvidljiv i slobodan program dokumentarnih filmova različitih formi ujedinjenih u želji za novim i drugačijim biće prikazan tokom pet večeri, od 23. avgusta u Kući nobelovca Iva Andrića. Selektor Sead Šabotić poručuje da "ovaj i ovakav program svjedoči sve tanjoj liniji između dokumentarnog i igranog".

"Ta nevidljiva linija autorima pruža prostor za beskrajnu kinematografsku igru. Program nam donosi filmove iz različitih krajeva svijeta pozivajući publiku da aktivno učestvuje u promišljanju tema koje opsjedaju autore. U takmičarskom dokumentarnom programu imamo priliku da pogledamo novo ostvarenje istaknutog crnogorskog reditelja Vladimira Perovića, novi film Radu Žudea nastao u ko-režiji sa Adrijanom Ćoflinkom i autore čiji su filmovi nagrađeni na filmskom festivalu u Berlinu, Danijela Asada Faezija i Mile Žulaktenko na jednoj i Muhameda Valizadegana na drugoj strani", otkriva on.

Selekcija kratkometražnog takmičarskog programa dokumentarnog filma raste i uspostavlja osoben i prepoznatljiv oblik, primjećuje Šabotić.

"Kratki dokumentarni metar je uvijek izazovan i svjedočimo činjenici da mu se ostvareni i značajni autori često vraćaju. Dokumentarci su permanentno most između kultura i otvoren dijalog sa nama manje poznatim", dodaje on.

Zastrašujuće, ali realne teme okupiraju mlade autore

Za odabir studentskih filmova zadužena je selektorka Maja Todorović, koja je kazala da je upravo taj segment festivala posebno interesantan i važan jer pruža uvid u teme koje tretiraju mladi autori otkrivajući tako njihove (pre)okupacije.

"Nekada su se teme, kao i način pristupa temi, umnogome razlikovale, zavisno iz koje zemlje dolaze studenti. Međutim, ove godine gotovo svi filmovi se bave vrlo sličnom tematikom i tretiraju slične probleme. Da li je to pokazatelj da smo svi na Balkanu u istim problemima, ili da su mladi ljudi, generalno, u istim problemima - ne usudim se da sudim. Dominantne teme su usamljenost, depresija, nemogućnost komunikacije i povezivanja koji vode u neriješene, komplikovane, pa čak i nasilne odnose", otkriva Todorović.

"Iako zvuči zastrašujuće, nažalost, to i jesu problemi kojima smo okruženi, a treba istaći hrabrost i iskrenost kojima autori i autorke pristupaju tim savremenim, važnim pitanjima i temama, ali i da nas ne ostavljaju isključivo sa 'gorkim ukusom', 'u mraku' i bez izlaza. Kroz filmove provejavaju humor i nada - postoje prava prijateljstva, junaci dolaze do samospoznaje, imaju želju da riješe probleme...", kaže ona.

U selekciji su filmovi sa osam akademija i fakulteta, sa Cetinje, iz Sarajeva, Skoplja, Beograda, Ljubljane, Banjaluke, Zagreba.

"Mislim da među svim ovim studentima ima dosta njih čija ćemo djela gledati u glavnim selekcijama festivala, u bioskopima, na platformama - gdje god da budućnost kinematografije ode", poručila je Todorović.

Predstaviti manje zastupljene evropske kinematografije

Članice Mreže festivala Jadranske regije predstaviće filmove u sklopu selekcije “Adriatic Audience Award” gdje će se naći u konkurenciji za Nagradu publike. Selektor ovog programa, ispred FFHN, je crnogorski reditelj Ivan Bakrač.

“Odabrani filmovi dolaze iz evropskih zemalja srednjeg produkcijskog kapaciteta, a cilj programa je da domaćoj publici budu predstavljene manje zastupljene kinematografije, ali i da se podstakne distribucija ovog sadržaja na prostoru zemalja članica Mreže”, rekao je on.

Selektorka programa “Kino Evropa” Jelena Mišeljić dodala je da vlada veliko interesovanje za tu selekciju, pa će, pored otvorenog kina Forte Mare, nekoliko filmova biti prikazano i na Kanli kuli.

"Dobitnik Zlatne palme na festivalu u Kanu, 'Anatomija pada' rediteljke Žastin Trije, svečano će zatvoriti festival", najavila je ona.

( Jelena Kontić )