Komnenović: "Jadranu" je mjesto u Tivtu i u popisu spomenika kulturne baštine

Tematskom večeri priređenom u prostorijama JU Muzej i galerija, u Tivtu je sinoć nastavljen niz programa kojima Ministarstvo odbrane i Mornarica VCG u saradnji sa opštinama Bar, Kotor i Tivat, obilježavaju veliki jubilej – 90 godina službe školskog broda „Jadran“.

Prisutne je pozdravio komandant školskog broda „Jadran“, kapetan korvete Ivan Laković koji je naglasio izvanrednu vrijednost i simboliku starog jedrenjaka što je već devet decenija svojevrsna „škola pod jedrima“ za brojne generacija pripadnika Ratne mornarice, ali i njihovih kolega iz civilnih pomorskih škola i fakulteta.

"Meni lično, čast je i privilegija što sam komandant školskog broda „Jadran“ i što sam savremenik ovako značajnog njegovog jubileja koji na ovaj način svi zajedno obilježavamo i prezentiramo javnosti sav značaj i vrijednost „Jadrana“, istakao je Laković, 29. po redu mornarički oficir koji je od 1933. do danas, imao čast da komanduje ovim nesvakidašnjim i jedinstvenim brodom.

"Vjerujem da nema ni teme ni događaja koji Tivćane može tako okupiti, ujediniti i obradovati više od događaja koji se veže za ime školskog broda „Jadran“. Takođe, ne postoji ni prikladnije mjesto za obilježavanje proslave jubileja „Jadran“ od Tivta“, poručio je predsjednik Opštine Tivat Željko Komnenović koji je podsjetio na specifičnu, gotovo sudbinsku vezu starog jedrenjaka i Tivta, grada u čiju je luku kao svoju prvu u domovini, tada novi brod „Jadran“ prvi put uplovio 16. jula 1933. kada je, nakon isporuke u Njemačkoj gdje je sagrađen, stigao u tadašnju Kraljevinu Jugoslaviju čija je Mornarica njegovu gradnju i naručila.

Komnenović se osvrnuo na svečani način na koji su Tivćani i Bokelji jula 1933. dočekali lijepi, novi bijeli jedrenjak, kao i na činjenicu da je „Jadran“ sve svoje remonte i popravke, od 1933. do 2007. imao isključivo u tivatskom vojnom brodogradilištu Arsenal koje je u tom periodu čak pet puta obavljalo i tzv. veliki generalni remont broda u kome bi se on rastavljao bukvalno dio golog korita i nakon temeljite obnove, ponovno sastavljao.

"U državnom i opštem je intersu da „Jadran“ još dugo, dugo plovi uživajući posebnu brigu nadležnih institucija. Takođe, od izuzetne važnosti bi bilo da na institucionalnom nivou prepoznamo značaj „Jadrana“ kao materijalne kulturne baštine, ako je to put koji treba proći do većeg stepena njegove zaštite i očuvanja“, kazao je Komnenović naglašavajućii da je Tivćanima jako važno da „Jadran“ bude kao i ranije, trajno baziran na tivatskoj gradskoj rivi Pine i da ponovno uljepšava panoramu grada i ovog dijela Bokokotorskog zaliva kako je to činio decenijama.

„Spremni smo da u tom smislu, na sebe preuzmemo sve obaveze koje bi iz toga proizilazile. Ovaj jedrenjak i u svojoj 90-godini diže svojevrsne bure, a mi mu želimo dobar vjetar i mirno more na putu prema nekim budućim generacijama koje ga očekuju“, zaključio je Komnenović.

O svojoj fasciniranosti „Jadranom“ u koji se zaljubio još kao mornar na odsluženju vojnog roka u tadašnjoj Jugoslovenskoj ratnoj mornarici (JRM), te decenijskom pasioniranom sakupljanju dokumenata, fotografija i svega što ima veze sa ovim jedrenjakom i njegovom bogatom i slikovitom istorijom, publici je govorio jedan od najvećih zaljubljenika u jedrenjak „Jadran“ i njegovih najboljih poznavalaca, grafički umjetnik iz Bara Goran Grković koji je i autor bogate propratne izložbe što je u Tivtu otvorena povodom 90.godišnjice broda.

"Ima Tivat i Porto Montenegto i to je lijepo, ali mene, kad god dođem u ovaj grad, mnogo više privlači nešto drugo – da sjednem na Pine i gledam jedan divan jedrenjak -„Jadran“ kojemu je ovdje prirodno mjesto. Moja je želja da „Jadran” zauvijek na svojoj krmi vijori zastavu države u kojoj se nalazi Tivat“, rekao je Grković. Povodom proslave jubileja broda, danas je na “Jadranu” veznom na rivi Pine u Tivtu, priređen prvi od dva “Dana otvorenih vrata” tokom kojih najšira javnmost – domaći građani i turisti, ima priliku da obiđe brod i u razgovoru sa članovima njegove posade, sazna sve što ih interesuje o bogatom istorijatu i tehničkim karakteristikama ovog živog plovećeg spomenika pomorske i tehničke kulturne baštine.

Pored ostaloga, posjetioci su imali priliku i da vide dva novoizrađena masivna drvena elementa snasti “Jadrana” od ukupno njih 21 (nastavaka jarbola, krstova, prikosnika itd.) a koje za ugradnju na “Jadran” trenutno izrađuje kalafatska radionica Bokovac iz Bara.

Novi drveni elementi snasti koje je za oko 300.000 eura kod Bokovaca naručilo Ministarstvo odbrane, trebalo bi da budu gotovi i na “Jadran” ugrađeni do kraja godine, kada će ovaj brod-oldtajmer opet biti u stanju da na jarbolima na njima razvije ukupno preko 900 kvadrata površine svojih jedara i opet zaplovi nošen snagom vjetra.

( Siniša Luković )