Posljednji diplomatski napori za mirno riješavanje krize u Nigeru
Portparol UN-a Stefan Dižarik rekao je u petak da će se Simao sastati sa huntom da bi pokušao da omogući brzo i mirno rješenje krize u Nigeru
Očekuje se da će delegacija Ekonomske zajednice zapadnoafričkih država EKOVAS (ECOWAS) doputovati u Niger da bi pregovarala sa vojnom huntom koja je 26. jula svrgnula predsjednika.
Predstavnici bloka mogli bi da stignu u glavni grad Nigera Nijamej već danas, a tamo je od petka specijalni predstavnik Ujedinjenih nacija za zapadnu Afriku i Sahel Leonard Santoš Simao.
Portparol UN-a Stefan Dižarik rekao je u petak da će se Simao sastati sa huntom da bi pokušao da omogući brzo i mirno rješenje krize u Nigeru.
"Želimo povratak ustavnom poretku, oslobođenje predsjednika i njegove porodice i vraćanje njegove legitimne vlasti", rekao je Dižarik.
EKOVAS je danas saopštio da je odredio datum početka vojne intervencije "ukoliko diplomatski napori sa Nigerom propadnu" ali nije objavio kada bi to moglo biti.
Poslije dvodnevnog sastanka šefova generalštabova oružanih snaga država članica bloka u Akri, glavnom gradu Gane, EKOVAS je saopštio da bi vojna akcija bila "posljednje sredstvo za vraćanje demokratije u Niger".
Neposredno poslije puča, EKOVAS je hunti dao sedam dana da oslobodi i vrati na vlast predsjednika Bazuma, ali je rok došao i prošao bez ikakve akcije.
"Pučisti ni ovog puta neće zadržavati dah zbog ponovne prijetnje vojnom akcijom", rekao je Ulf Lesing, šef programa Sahel u Fondaciji Konrad Adenauer.
Pobunjeni vojnici učvršćuju svoju vladavinu i postavljaju lojalne komandante u ključnim jedinicama, dok EKOVAS nema iskustva sa vojnim akcijama na neprijateljskoj teritoriji i ne bi imao lokalnu podršku ako bi pokušao da interveniše, rekao je on.
"Niger je veoma krhka zemlja koja se u slučaju vojne intervencije lako može pretvoriti u propalu državu poput Sudana", rekao je Lesing.
EKOVAS je upotrijebio silu da uspostavi red u zemljama članicama. U Gambiji je 2017. godine intervenisao pošto je dugogodišnji predsjednik Jahja Džame odbio da se povuče iako je izgubio predsjedničke izbore. Ali čak i u tom slučaju, taj potez je uključivao diplomatske napore koje su predvodili tadašnji predsjednici Mauritanije i Gvineje, dok se činilo da je Džame dijelovao na svoju ruku pošto se gambijska vojska zaklela na vjernost pobjedniku izbora, Adami Barou.
Sada mnogi stanovnici Nijameja, glavnog grada Nigera kažu da se spremaju da uzvrate na intervenciju EKOVAS-a.
U subotu, hiljade ljudi u Nijameju postrojile su se ispred glavnog stadiona da se registruju kao dobrovoljni borci i da pomognu drugim potrebama u slučaju da hunti bude potrebna podrška. Neki roditelji su doveli svoju djecu da se prijave, drugi su rekli da su čekali od tri sata ujutro, dok su grupe mladih burno klicale hunti i protiv EKOVAS-a i bivšeg kolonijalnog vladara - Francuske.
Humanitarna kriza u Nigeru takođe je na dnevnom redu specijalnog predstavnika Ujedinjenih nacija za Zapadnu Afriku i Sahela.
Prije puča skoro tri miliona ljudi bilo je suočeno sa ozbiljnom nestašicom hrane, a stotine hiljada su bile interno raseljene, kaže međunarodna humanitarna grupa KER (CARE). Ekonomske i transportne sankcije koje je EKOVAS uveo posle državnog udara, u kombinaciji sa pogoršanjem bezbjednosti, imaće strašne posljedice po stanovništvo, saopštila je ta grupa.
Ranije su zapadne zemlje vidjele Niger kao jednu od posljednjih demokratskih zemalja s kojima su mogle da se udruže u borbi protiv rastuće pobune džihadista, povezane s Al Kaidom i grupom Islamska država i ulile su milione dolara vojne pomoći u jačanje nigerskih snaga.
Prošle nedjelje je najmanje 17 vojnika ubijeno, a 20 ranjeno iz zasjede džihadista. Bio je to prvi veliki napad na vojsku Nigera u poslednjih šest mjeseci. Dan kasnije, najmanje 50 civila u regionu Tilaberi ubili su ekstremisti za koje se vjeruje da su pripadnici grupe Islamska država, navodi se u izveštaju o unutrašnjoj bezbjednosti za humanitarne grupe koji je vidio AP.
"Dok su lideri Nigera zaokupljeni politikom u glavnom gradu, smrtonosni džihadistički napadi se nastavljaju na selu", rekla je Korin Dufka, politička analitičarka specijalizovana za region Sahela.
"Nedavni napadi treba da motivišu sve strane da rade na što bržoj i inkluzivnoj tranziciji vlasti da bi se vratile ključnom poslu zaštite civila od razornih posljedica rata. Niger i njegovi partneri trebalo bi da pažljivo razmotre zašto je i kako je posustala demokratija u Nigeru", rekla je ona.
( BETA )