Institutu leglo 330.000 eura

Fond za zdravstveno osiguranje uplatio je juče 330 hiljada eura Institutu “Simo Milošević”, zvanično je potvrdio “Vijestima” direktor Fonda za zdravstveno osiguranje Vuk Kadić.

Novac bi trebalo da se usmjeri za junsku platu zaposlenih u Institutu.

Ova zdravstvena ustanova čeka na 600.000 eura koje bi joj pozajmila Elektroprivreda Crne Gore (EPCG). Međutim ta uplata, kako je prije nekoliko dana izjavio izvršni direktor državne energetske kompanije Nikola Rovčanin, može biti realizovana tek kada država prihvati da taj novac vrati iz budžeta, odnosno, kada Ministarstvo finansija da garanciju.

Ideja EPCG je da ona proslijedi novac Ministarstvu finansija i Fondu za zdravstveno osiguranje, pa da oni ga dalje usmjere Institutu.

Ovaj model međutim nije moguće realizovati zbog zakonskog organičenja. Sistemskim Zakonom o budžetu i fiskalnoj odgovornosti (član 53) je definisano da se ukupan iznos garancija koje daje država utvrđuje godišnjim zakonom o budžetu države.

“Državne garancije se mogu dati samo za finansiranje kapitalnih projekata. Državna garancija je garancija koju izdaje Vlada u svrhu obezbjeđenja otplate obaveza po osnovu kreditnih ugovora ili dužničkih hartija od vrijednosti. Ukupan iznos garancija ne smije da pređe 15% BDP-a. Osnove za pregovore i zaključivanje ugovora o kreditu za koji se daje garancija i izvještaj o pregovorima o kreditu sa predlogom ugovora o kreditu i garanciji, Ministarstvo finansija dostavlja Vladi radi utvrđivanja”, definisano je ovim članom zakona.

Kadić je nedavno za Radio-televiziju Herceg Novi (RTHN) kazao da Fond nema svoj račun i mogućnost da mu EPCG uplati bilo kakav iznos već to mora preko trezora.

“Ovo je bio na neki način bio dogovor između Ministarstva finansija i EPCG da oni svoju dobit, koju svakako treba da uplate u državni trezor, uplate i da se taj novac uplati Fondu za zdravstveno osiguranje”, objasnio je Kadić.

Prema njegovim riječima jednostavnije je da EPCG direktno uplati novac Institutu i da to bude direktni dogovor Instituta i EPCG, pa da onda Institut kasnije u zavisnosti od faktura prema Fondu vrati pozajmicu EPCG”, kazao je Kadić za RTHN.

Institut Igalo bio je juče tema susreta predjednika Crne Gore i Srbije Jakova Milatovića i Aleksandra Vučića.

“Crna Gora i Srbija će pronaći održivo rješenje za otplatu duga Instituta Igalo, gdje bi jedan dio bio umanjen za iznos duga stare devizne štednje Srbije prema Crnoj Gori, u skladu sa dogovorom ministara finansija”, naveo je Milatović na Tviteru.

Sistemskom Zakonu o budžetu i fiskalnoj odgovornosti (član 53) je definisano da se ukupan iznos garancija koje daje država utvrđuje godišnjim zakonom o budžetu države

Agencija za osiguranje depozita Srbije je u ima Jugobanke u stečaju, nakon završetka višedecenijskog spora i pravosnažne presude, 18. jula blokirala račun Instituta za 7,5 miliona eura od ukupno 9,2 miliona eura koliko bi sa svim troškovima mogao sada koštati ovaj spor. Prije pet godina postojala je ponuda da se ovaj dug izmiri sa milion eura, ali je to tada odbijeno.

Nakon razgovora ministara finansija Crne Gore i Srbije Aleksandra Damjanovića i Siniše Malog u julu saopšteno je da su razgovarali o mogućnosti da se ovaj dug umanji za iznos koji Crna Gora potražuje od Srbije na ime ranijeg sravnivanja obaveza o obeštećenjima starih deviznih štediša, kao i da Fond zdravstvenog osiguranja Srbije postane korisnik usluga Instituta ili bude u pretplati za preostali iznos duga.

Crna Gora od Srbije na ime duga za staru štednju potražuje, prema informacijama “Vijesti”, oko 1,3 miliona eura. Ovo je računica Srbije i crnogorsko ministarstvo treba da provjeri i verifikuje ovu sumu.

Dogovorom Damjanovića i Malog u vezi duga Instituta izbjegnut je stečaj ove ustanove. Međutim opasnost od stečaja i dalje postoji zbog preostalih dugova Instituta, među kojima su dugovi po tužbama zaposlenih od 6,5 miliona i oko 11 miliona za ostale dugove.

Sindikat ne zna koliko su potpisa sakupili za peticiju

Predsjednica Sindikata Instituta Marija Obradović juče je “Vijestima” kazala da ne zna precizan broj potpisa koji su sakupili u oviru akcije za spas Instituta.

“Ne znamo precizan broj, ali se već mjeri u hiljadama. Nemamo granicu za broj potpisa, cilj nam je da građani koji svakodnevno pružaju podršku to izraze i kroz potpisivanje potpisa”, navela je obradović.

Bili smo u Nikšiću, Budvi, Baru, Pljevljima, Bijelom Polju, juče u Kolašinu, danas na Cetinju.

“U narednom periodu su planirani Berane, Rožaje, Podgorica, Herceg Novi, a u slučaju potrebe i ostali gradovi. Planirano je da se peticija preda krajem septembra”, navela je Obradović.

Radnici Instituta su do sada pet puta blokirali granične prelaze sa Hrvatskom u skladu sa odlukom koju su donijeli da blokada bude svakog petka kao znak upozorenja da se ova zdravstvena ustanova mora sačuvati.

( Marija Mirjačić, Mirko Kotlaš )