Letjelice Vojažer i nakon 40 godina i dalje traže odgovore
Taj kosmički dvojac na Zemlju je poslao fotografije kakve prije nisu viđene, među njima i pojedinosti sa površine Jupitera i njegove oluje dvostruko veće od cijele Zemlje
Jesmo li sami u svemiru? Prije 40 godina naučnici NASA su pokušali da odgovore na to pitanje lasniranjem Voježare, dvije bespilotne svemirske letjelice koje će otputovati dalje od ijednog ljudskom rukom napravljenog objekta u istoriji.
Oni i dalje putuju.
Kada su Voyažer 1 i 2 lansirani 1977. godine u razmaku od dvije sedmice, naučnici su malo znali o spoljnim planetama Sunčevog sistema i teško da su mogli da zamisle opseg svoje predstojeće svemirske odiseje, prenosi Direkto.hr.
"Niko od nas nije ni slutio da će nakon 40 godina sve i dalje raditi i da će ovo pionirsko putovanje još trajati", rekao je Vojažerov projektni naučnik Ed Ston.
Glavni zadatak Vojažera bilo je istraživanje Jupitera, Saturna, Urana i Neptuna, ali je u duboki svemir, za slučaj susreta sa vanzemaljcima, odnio i priču o čovječanstvu.
Na obje letjelice nalaze se gramofon i zlatna ploča, napravljeni od mjaterijala koji će trajati najmanje milijardu godina, sa snimljenim ključnim informacijama o čovječanstvu i životu na Zemlji.
Na ploči se, između ostalog , nalaze glasovi kitova, cvrkut ptica, pjesma "Johnny B. Goode" Čaka Berija i Betovenova Peta simfonija. Pozdravi vanzemaljcima snimljeni su na 55 jezika.
Pokojni američki astronom Karl Sagan, jedan od vodećih naučnika uključenih u projekt, zamolio je svoga sina Nika, koji danas slavi 46 godina, da snimi i svoj glas.
"Pozdravljaju vas djeca sa planete Zemlje", kaže američki dječak.
Uključeno je i 115 fotografija, među kojima i Veliki kineski zid, teleskop, zalazak Sunca, slonovi i majmuni, vozovi i avioni, kao i majka koja doji dijete.
Vojažer 2 lansiran je prvi, 20. avgusta 1977. sa Kejp Kanaverala, a "jedinica" dvije sedmice kasnije. Zbog nešto kraće putanje Vojažer 1 vremenom je preuzeo vođstvo.
Vrijeme lansiranja tempirano je kako bi se poklopilo sa rijetkim poravnanjem planeta kakvo se događa jednom u 175 godina.
Vojažer je od početka projekta bio suočen sa mnogim izazovima, od skromnog proračuna do tehnoloških ograničenja iz 70-ih godina, prenosi Direktno.hr.
Jedan projektni naučnik tako je omotao Vojažerove kablove u aluminijsku foliju, istu onu kakva se koristi u domaćinstvu, kako bi ih zaštito od "prženja" u zonama velike radijacije.
Tadašnji predsjednik SAD Ričard Nikson želio je da ograniči misiju na prelet pored dvije planete i petogodišnji rok trajanja, ali su naučnici za svaki slučaj ipak isplanirali dužu misiju.
Taj kosmički dvojac na Zemlju je poslao fotografije kakve prije nisu viđene, među njima i pojedinosti sa površine Jupitera i njegove oluje dvostruko veće od cijele Zemlje.
"To su tada bile daleko bolje fotografije nego što je bilo kakav teleskop sa Zemlje mogao da ih snimi", kazao je naučnik Alan Kamings, koji na projektu radi od početka, 1973. godine.
Vojažer je otkrio i prve aktivne vulkane van Zemlje, na Jupiterovom mjesecu Iji, i znakove podzemnog okeana na mjesecu Evropa.
Pokazalo se i da Saturnov mjesec Titan ima atrmosferu najsličniju Zemljinoj i da na Neptunovom mjesecu Tritonu ima ledenih gejzira.
Zahvaljujući Vojažeru ponovo su se pisali udžbenici iz astronomije, a kada na putanji više nije imao planeta koje bi mogao susresti, Karl Sagan okrenuo je kamere prema Zemlji. Za posljednji snimak planete sa kojeg je sve krenulo.
Fotografije su snimljene na Dan zaljubljenih 1990. godine sa udaljenosti od 6,4 milijardi kilometara.
Zemlja je izgledala kao zrno prašine, manja od jednog piksela u prostranstvu svemira.
"Mislim da ta perspektiva naglašava našu odgovornost da čuvamo tu plavu tačkicu, jedini dom koji imamo", rekao je tada Sagan.
Vojažer 1 odletio je dalje nego bilo koja svemirska letjelica, napustio je Sunčev sistem prije četiri godine i nalazi se u međuzvjezdanom prostoru 20 milijardi kilometara od Zemlje.
I njegov brat blizanac na tom putu je i jedina svemirska letjelica koja je proletjela pored sve četiri spoljne planete Sunčevog sistema.
Kamere već dugo ne rade, ali ostalih pet instrumenata koji svakodnevno šalju podatke na Zemlju još su u funkciji.
Naučnici očekuju da će to trajati još barem deceniju, dok im traje plutonijum koji je izvor energije.
"Još je uzbudljivo", kaže Ston.
"Stalno otkrivamo nove stvari jer oni putuju tamo gdje niko nije bio".
( Vijesti online )