BRIKS plus: Doprinos "pravednijem svijetu"?
Jedanaest članica umjesto pet, BRIKS postaje BRIKS plus. Takva najava sa samita u Južnoafričkoj Republici stigla je uz ocjenu da je to doprinos "pravednijem svijetu“. Da li je zaista tako?
Bilo je iznenađujuće ono što je u četvrtak prepodne (24. avgust) najavio južnoafrički predsjednik Siril Ramafosa: šest novih zemalja pridružiće se BRIKS-u. To su Argentina, Etiopija, Egipat, Saudijska Arabija, Iran i Ujedinjeni Arapski Emirati.
One bi trebalo da pristupe od 1. januara 2024. godine, a savez bi otada trebalo da se zove BRIKS plus. "Ovim samitom, BRIKS je otvorio novo poglavlje", rekao je Ramafosa. "Novo poglavlje za stvaranje pravednog svijeta. Pravedan svijet. Svijet koji je inkluzivan i prosperitetan".
Etiopija ili ipak neka druga država?
Konferencija za novinare koja je prvobitno bila zakazana za srijedu, naknadno je otkazana. Zvanično nije saopšteno zašto. Rečeno je, međutim, da je bilo diskusije o tome zašto Etiopija. Navodno je u trci bila i Indonezija.
Ali, onda je Ramafosa pobijedio. Ne može biti, rekao je navodno on, da se o proširenju odlučuje na samitu u Južnoafričkoj Republici, a da se ne primi nijedna crnačka afrička država.
Egipat jeste geografski u Africi, ali se on smatra arapskom zemljom. Zato dakle Etiopija.
Taj spor nije zvanično potvrđen.
Novi svjetski poredak?
Mnogi posmatrači vjeruju da će savez država BRIKS plus da pomjeri političko i ekonomsko težište širom svijeta. Stara grupa, BRIKS, predstavljala je 42 odsto svjetske populacije i oko 25 odsto globalne ekonomske proizvodnje. BRIKS plus, buduća grupa, predstavljaće 37 odsto svjetske ekonomije i 46 odsto svjetske populacije.
Moćan blok, kažu mnogi analitičari. Dovoljno da se suprotstavi Zapadu, kojeg zemlje BRIKS-a vide kao previše moćnog i previše dominantnog. Dakle, novi svjetski poredak?
Stiven Grazd sa Južnoafričkog instituta za međunarodne poslove kaže da će se tek vidjeti da li BRIKS plus može da bude moćan protivnik ili samo konkurent. Interesi budućih jedanaest članica BRIKS plusa previše su različiti, kao i njihove ekonomske i političke strukture, ali i ciljevi.
Kina i Rusija su očigledno autokratije. Kao i Iran. Brazil, Indija i Južnoafrička Republika su parlamentarne demokratije. Kao i Argentina. Ali, gdje bi trebalo svrstati ostalih pet novih članica? U Etiopiji je donedavno bijesnio rat. Ljudima u Egiptu se još više krše njihova prava.
Stvar sa Saudijskom Arabijom i Iranom
Posebno je teško shvatiti to što će u BRIS plusu biti Saudijska Arabija i Iran. One su zapravo smrtni neprijatelji. Obje zemlje pretenduju na prevlast na Bliskom istoku. Iran podržava pobunjenike u Jemenu, protiv kojih se Saudijska Arabija već duže vrijeme bori.
Kina je početkom godine napravila poluuspješan pokušaj posredovanja, i Grazd o tome kaže: "Biće zanimljivo vidjeti da li to zaista funkcioniše. Te dvije zemlje će još dugo biti ljuti rivali na Bliskom istoku. Ne mislim da će sporazum poput ovog koji je sada objavljen omogućiti da odjednom nestane zla krv između te dvije zemlje.“
Treba pritom napomenuti da su dvije zemlje početkom godine saopštile da će uspostaviti diplomatske odnose. Razlog je očigledan: konfrontacija je i jednoj i drugoj zemlji donijela više štete nego koristi. Nijedna strana ne može da savlada onu drugu.
Politički ili ekonomski savez?
Prvog i drugog dana samita mnogo se pričalo o ratu u Ukrajini. Ruski predsjednik Vladimir Putin žestoko je kritikovao Zapad u dvije video-poruke. On se u utorak žalio na zapadne sankcije protiv, kako je rekao, "suverenih zemalja", a koje ujedno, kako kaže, prvenstveno pogađaju najsiromašnije zemlje svijeta. Pod "suverenim zemljama" podrazumijevao je, naravno, Rusiju, a pod "najsiromašnijim" afričke države.
U srijedu je to ponovo uradio. Zapad je "izazvao" rat protiv Ukrajine.
Poslednjeg dana, međutim, o tome nije bilo ni riječi. Putin je se u video-poruci zahvalio zemljama BRIKS-a na proširenju i pohvalio način na koji je pregovore vodio južnoafrički predsjednik.
Samo je kineski predsjednik Si Đinping kratko napomenuo da bi i nova grupa BRIKS plus trebalo da bude za obezbjeđenjivanje mira u svijetu. Niko, međutm, nije pričao o tome kako bi stvari trebalo da idu sa zemljom kao što je Iran.
Generalno, bilo je dosta riječi o ekonomskoj i saradnji banaka u zemljama-članicama. Poslednjeg dana samita, niko nije govorio o zajedničkoj valuti, o čemu se stalno raspravljalo prethodnih dana. Taj projekat je za sada vjerovatno sklonjen s dnevnog reda.
( Deutsche Welle )