Izmijenjeno 500 propisa o bezbjednosti hrane
Cilj ispunjenja uslova je bezbjednija hrana za građane, sigurnost za turiste, kao i omogućavanja plasmana domaćih proizvoda na tržište EU
Primjena novih EU pravila za malu zemlju kakva je Crna Gora najveći je izazov u pregovorima u poglavlju 12 - Bezbjednost hrane, veterinarska i fitosanitarna politika, rekla je “Vijestima” šefica radne grupe za ovo poglavlje Zorka Prljević.
Ona je kazala da posvećenim i stručnim radom zasada „male administracije“ i inspekcijskih službi, dobrom saradnjom sa poljoprivrednim proizvođačima, subjektima u poslovanju hranom, uvoznicima i distributerima, trgovcima, može se uspostaviti željeni sistem u kome će potrošači biti sigurni u bezbjednost hrane, a proizvođači u ambijent koji im daje šansu za konkuretnost na velikom tržištu EU, i šire.
"U procesu usvajanja i primjene novih pravila, što podrazumijeva i drugačiji pristup u upravljanju rizicima, bilo da se radi o bolestima bilja i životinja ili opasnostima u hrani, kompleksno je bilo realno odmjeriti, procijeniti i propisati rokove za primjenu pravila u ovim oblastima, a u isto vrijeme ne otežati razvoj poljoprivrednih proizvođača i poslovanje naših subjekata koji obavljaju poljoprivredne djelatnosti ili trgovinu hranom. Smatramo da smo na najbolji mogući način napravili balans", navela je Prljević.
Prema njenim riječima, donošenje propisa pratila je i intenzivna edukacija proizvođača i drugih uključenih subjekata i njihov rad je pod stalnim nadzorom, kontrolom, uz postepeno otklanjanje neusaglašenosti.
"A kao podrška za usklađivanje sa EU standardima i postepeno prilagođavanje u poštovanju propisa na raspolaganju su im značajna sredstva bespovratne podrške, kako iz Agrobudžeta, tako i EU fondova”, kazala je Prljević.
Crna Gora je, kako je rekla, za manje od godinu, ispunila sva tri mjerila koje je Evropska komisija postavila za otvaranje Poglavlja 12, što je i verifikovano sredinom prošle godine na međuvladinoj konferenciji u Briselu.
Mjerila su se odnosila na donošenje i potpuno usaglašavanje 12 okvirnih zakona, pripremu strategije za prenošenje EU legislative, plan transpozicije za svaki pojedinačni propis, uključujući i donošenje Akcionog plana za eradikaciju klasične kuge svinja nakon prestanka vakcinacije, kao i kategorizaciju svih odobrenih objekata za proizvodnju hrane u Crnoj Gori i procjenu stanja u objektima u odnosu na EU standarde.
"Usvojen je zakonodavni okvir koji je usaglašen sa pravnom tekovinom EU, unaprijeđeni su administrativni kapaciteti jačanjem postojećih i formiranjem novih institucija, uspostavljen efikasniji sistem kontrole bezbjednosti hrane, izgrađene su, opremljene i akreditovane laboratorije. Samo u 2016. godini usvojeno je 109 pravnih akata, koji se odnose na usklađivanje nacionalnog zakonodavstva sa EU pravilima”, navela je Prljevićeva.
Koliko je to zahtjevan i izazovan posao dovoljno pokazuje činjenica da su, kako je dodala, kroz ovo poglavlje sa oko 500 osnovnih propisa EU i veliki broj pratećih akata obuhvaćene tri neraskidivo povezane oblasti: bezbjednost hrane, veterinarska i fitosanitarna politika.
"Međutim, najvažnije u ovoj oblasti nije samo usvajanje propisa, već njihova implementacija. Zato smo uporedo radili i na stvaranju uslova za primjenu donesenih pravila, unapređenju objekata za proizvodnju hrane, održivoj upotrebi pesticida, mjerama za zaštitu zdravlja životinja i bilja...”, kazala je Prljevićeva.
Prema njenim riječima, to je bio veliki izazov, ali kada je u pitanju bezbjednost hrane i zaštita zdravlja potrošača u Crnoj Gori, nema drugog rješenja.
"Upravo iz razloga stvaranja jedinstvenog EU sistema u ovoj oblasti, u svim navedenim oblastima ovog poglavlja skoro da se ne može govoriti o „pregovorima“, već o izričitom usaglašavanju i uspostavljanju pravila u skladu sa evropskim standardima. Odstupanja u bilo kom dijelu, pravilu, zahtjevu ili postupku prepoznaju se kao slabost i ocjenjuju neusaglašenim i neprihvatljivim od strane EK”, kazala je Prljevićeva.
Ona je istakla da radnu grupu za poglavlje 12 čini 60 članova i to 27 iz državnih institucija i 33 iz civilnog sektora, što s obzirom na kapacitete administracije smatra dodatnom snagom.
Na pitanje koliko bi pregovori o ovom poglavlju mogli da traju, Prljevićeva je odgovorila da su usvojenim dokumentima utvrđeni rokovi za prenošenje legislative i implementaciju, a pregovaračkom pozicijom Crne Gore utvrđeni su određeni prelazni rokovi u pojedinim slučajevima.
"Važnije od rokova su svakako benefiti koje ima cjelokupno crnogorsko društvo. Sve ove aktivnosti imaju za primarni cilj da potrošačima obezbijede kvalitetnu i bezbjednu hranu u skladu sa najzahtjevnijim standardima. Posebno je to važno i sa aspekta razvoja Crne Gore kao turističke destinacije. Pored toga, naš zajednički cilj je da dostizanjem tih standarda otvorimo tržište EU za naše proizvođače hrane. Prvi EU izvozni brojevi koje je EK nedavno dodijelila crnogorskim proizvođačima najbolja potvrda da smo na pravom putu”, poručila je Prljevićeva.
Promijeniti svijest da bi zaživio sistem "od njive do trpeze"
Na pitanje ima li Crna Gora kapaciteta da postigne sve što Evropska unija opisuje u sloganu od "njive do trpeze", Prljevićeva je odgovorila da uspješno savladani izazovi, kao što su sprečavanje bolesti kvrgave kože, plavog jezika i drugi, potvrđuju da su postojeći administrativni, inspekcijski i laboratorijski kapaciteti osposobljeni da daju odgovor na te izazove i zahtjeve.
"Cilj nam je da tako bude u svim segmentima ovog pregovaračkog poglavlja, kako bi sistem „od njive do trpeze“ u potpunosti obezbijedio svoju misiju u cilju zaštite zdravlja ljudi, bilja i životinja, ali i životne sredine”, navela je Prljevićeva.
Dodaje da je jedan od osnovnih ciljeva u procesu usaglašavanja i promjena svijesti kako proizvođača, tako i potrošača, ali i cjelokupne javnosti.
"U Crnoj Gori ovaj proces jačanja svijesti o EU standardima u oblastima koje obuhvata poglavlje 12 započeo je prije 15-ak godina, kada su prvi evropski projekti u Crnoj Gori rezultirali usvajanjem i prvih zakona usaglašenih sa evropskim propisima. Naravno, na evropskom putu u ovoj oblasti predstoji još mnogo i posla i promjena, a koje se mogu postići jedino zajedničkim radom uz najširu podršku cjelokupne javnosti”, rekla je Prljevićeva.
Poručuje da je uloga medija veoma značajna, kako bi se ogroman trud i rad i njegovi efekti učinili vidljivim uz podizanje opšteg nivoa bezbjednosti hrane, zdravstvene zaštite životinja i bilja, kao i izgradnju povjerenja potrošača.
( Biljana Matijašević )