Šijaković: Filosofija je u opasnoj krizi pojma danas

"Prolegomena za vizantijsku filozofiju" i pitanje hrišćanske filozofije, sa sagovornicima Bogoljubom Šijakovićem i Dušanom Krcunovićem, možemo slobodno reći, osvijetlila je sinoćnje, peto veče festivala "Ćirilicom".

Na ovom književnom programu govorilo se o tome da me kod "Prolegomene", nejasnog i čudnog pojma za današnje generacije, slijeđena drevna tradicija pisanja komentara i uvoda čiji je cilj bio da se olakša čitanje zahtjevnih i nerazumljivih tekstova. Međutim kroz čitavo veče, govoreći o Vizantiji, dominirala je među autorima upravo festivalska poruka da je ćirilica evropska najveća ljepotica.

Pored toga, sam autor, Šijaković ističe da je svoje djelo pisao s namjerom da to bude jedan filozofski a ne samo istoriografski spis, pri čemu je pokušao da se suoči i sa krizom pojma filozofije danas.

Pravoslavni teolog i filozof, profesor na Pravoslavnom bogoslovskom fakultetu u Beogradu, Šijaković boravio je na mnogim naučnim Institutima u inostranstvu, gdje je uglavnom izučavao brojne teme iz antičke i vizantijske ali i iz savremene filozofije.

U njegovom bogatom stvaralačkom opusu nalazi se više desetina knjiga objavljenih na srpskom ili na nekom stranom jeziku među kojima se, pored ostalih, ističu: „Mythos, physis, psyche“,„Zoon politikon“, „Hermesova krila“, „Istorija, Odgovornost, Svetost“, „Between God and Man“, „Filosofija života i helenska agonistika“. Pored toga, objavio je preko 300 studija, članaka, bibliografija, prikaza u domaćoj i stranoj periodici i zbornicima na srpskom, njemačkom, engleskom, francuskom, ruskom, italijanskom, slovenačkom i bugarskom jeziku.

Gosti su sinoć u više navrata ukazali da se čini da je sama formulacija profesora filozofije, kao obične struke, postala sporna i difamirajuća jer je otvoreno pitanje koliko mi zapravo danas imamo veze sa samom filozofijom.

Šijaković smatra kako se mora imati u vidu da istinske evropske vrijednosti počivaju na dva stuba, a to su helensko-rimska Antika i hrišćanstvo. Samim tim što je evropski identitet u Grčkoj i hrišćanstvu mi kao Evropljani možemo reći da je porijeklo naše budućnosti u prošlosti. Zavodljiva, stoga, formulacija da se bezalternativno okrenemo budućnosti je zapravo ukidanje budućnosti, jer onaj koji nije svjestan da je njegova budućnost zacrtana u prošlosti taj nema budućnosti.

Sinoć je veče bilo zanimljivo i po tome što se publika vrlo aktivno uključila postavljajući pitanja i izlažući sopstvena mišljenja na ovu temu. Osnivač festival "Ćirilicom", Radomir Uljarević je istakao za "Vijesti" da je upravo ovakvo veče ono što je očekivao od festivala i što je bila njegova prvobitna namjera - da slušaoci i gledaoci, kao u Grčkoj agori, budu aktivni učesnici svakog programa.

Zbog velikog interesovanja publike, organizatori su uveli pretpremijeru baleta "Zidanje Skadra" za večeras u 22.30 časova a osim toga u 21 sat su zakazani otvaranje izložbe "Odsjaji budvanske prošlosti", kao izložba fotografija, te književno veče "Novo varvarstvo" autora Bojana Jovanovića.

( Vuk Lajović )