Na godišnjicu izbijanja Drugog svjetskog rata poljski premijer traži od Njemačke reparacije
Predsjednik i ministar odbrane Poljske Marijuš Blaščak poručili su da Poljska, posebno posle agresije Rusije na Ukrajinu, mora da jača armiju i sposobnost zastrašivanja da u budućnosti ne mora da ratuje
Širom Poljske danas se obeležava 84. godišnjica početka Drugog svjetskog rata.
Poljski premijer Mateuš Moravjecki u Vjelunju u centralnoj Poljskoj, na 84. godišnjicu izbijanja Drugog svjetskog rata, poručio je Njemačkoj da nije dovoljno njeno izvinjenje za zločine i razaranja već mora da isplati ratne reparacije da dvije zemlje mogu da funkcionišu normalno.
"Poljska i Njemačka su danas partneri u Evropskoj uniji, ali da bi bili u stanju da funkcionišu u budućnosti moraju da zatvore to poglavlje Drugog svjetskog rata. Nije dovoljno 'pamtimo'. Treba obeštetiti žrtve. Tražimo ne samo sjećanje i istinu, već satisfakciju u vidu reparacija kako bi mogli da zatvorimo to poglavlje istorije", kazao je jutros premijer Moravjecki.
Centralno obilježavanje 84. godišnjice izbijanja Drugog svjetskog rata počelo je u 4 sata i 45 minuta u Vjelunju, prvom bombardovanom poljskom gradu i na poluostrvu Vesterplate u Gdanjsku gdje su prve salve sa njemačkog bojnog broda Šlezvig-Holštajn na poljski garnizon na tom polustrovu na Baltiku 1. septembra 1939. godine otpočele formalno Drugi svjetski rat.
Predsjednik Poljske Andžej Duda i ministar odbrane Marijuš Blaščak odali su u zoru poštu braniocima Vesterplate i vojnicima koji su poginuli u Drugom svjetskom ratu i poručili da Poljska, posebno posle agresije Rusije na Ukrajinu, mora da jača armiju i sposobnost zastrašivanja da u budućnosti ne mora da ratuje.
"Moramo da žrtvujemo mnogo naših potreba da ojačamo našu armiju blagovremeno, da general bude mudar prije bitke, a ne posle nje, prije nego što nekom ludaku padne na pamet da otme našu zemlju, da pomisli da može da nas napadne jer smo slabi", kazao je na ceremoniji na Vesterplate predsednik Duda.
Poljski predsjednik optužio je Rusiju da ponovo pokušava da mijenja silom granice u Evropi i poručio Poljacima da ne budu naivni da misle da je to poslednji takav pokušaj.
Ništa neće promijeniti istorijsku istinu i dokumente koji postoje. Crvena zvijezda rame pod rame sa kukastim krstom željela je da zavlada Evropom. Zemlja Poljaka, Litvanaca, Letonaca, Estonaca preplavljena je krvlju. Sloboda nije data jednom zauvijek. I neće se očuvati sama. Niko nam je neće dati na poklon", rekao je poljski predsjednik odajući poštu braniocima Vesterplate.
Podsjetio je da je Poljska bila prva žrtva fašističke Njemačke 1. septembra 1939. godine, a da je zatim 17. septembra Poljsku napao i Sovjetski Savez i sa Hitlerom je rasparčao.
( BETA )