Vještačkom inteligencijom do boljeg obrazovanja

Vještačka inteligencija (Artificial Intelligence, AI) kao tehnologija nije nužno pozitivna ili negativna pojava, ona u industrijskoj revoluciji u kojoj se nalazimo, mijenja mnogo toga, i biće važan dio života u budućnosti za koju spremamo djecu. Znanja vezana za korištenje i interakciju sa sistemima vještačke inteligencije biće dio elementarne informatičke pismenosti na tržištu rada i obrazovni sistem ima zadatak da se prilagodi stvarnosti.

To je, pored ostalog, “Vijestima” rekao kreativni direktor kompanije “Alicorn” Milutin Pavićević.

Pavićević i drugi sagovornici redakcije vjeruju da bi, u sistemu obrazovanja, AI mogla da unaprijedi procese, ali i da učini da provjera znanja postane ličnija.

Obrazovanje odavno nije isto

Profesor Univerziteta Crne Gore (UCG) Vuk Vuković kazao je “Vijestima” da je proces obrazovanja odavno izmijenjen, još od pojave prvih internet pretraživača, da vještačka inteligencija kao tehnologija nije nešto novo, ali i da se sa pojavom ChatGPT platforme otišlo korak dalje u odnosu čovjek-računar.

“Vještačka inteligencija i tehnologija na osnovu koje AI funkcioniše nije novina, iako se o tome prethodnih mjeseci govori dosta više nego prethodnih godina, bar u medijskom kontekstu. Akademska zajednica već godinama razgovara i raspravlja o prednostima i manama vještačke inteligencije, kao i o potencijalnim posljedicama po društvo, ali i proces obrazovanja. Međutim, tek sa platformom ChatGPT, vještačka inteligencija i narativ o njoj su dobili mnogo veći i širi medijski prostor. Tu se direktno nadovezujemo na pojavu mnogobrojnih internet pretraživača koji su, takođe, izmijenili proces obrazovanja, odnosno naučno-istraživačkog rada”, kaže on.

S jedne strane, kako je rekao, otvorenost tih sistema omogućila je pristup mnogo širim bazama podataka i znanja, a sa druge, otvorila polje debate o moralnom odnosu prema takvim sadržajima.

“ChatGPT je otišao korak dalje, pa stvara dodatnu iluziju interaktivne komunikacije i bolje odgovara na instrukcije koje mu korisnik zadaje, što ima direktnog uticaja na procese evaluacije znanja, vještina i sposobnosti u obrazovnom sistemu. Pisanje seminarskih radova, prikaza, kritičkih osvrta, pa i kompleksnijih radova poput master/doktorskih teza je sada izazovniji zadatak, s aspekta mentorske podrške tom procesu i nastavnici suštinski jesu pred velikom dilemom koja se tiče i smisla takvih zadataka. Međutim, poznavanje principa na kojima funkcioniše vještačka inteligencija omogućava istim tim nastavnicima da i unaprijede obrazovni proces”, rekao je Vuković.

ChatGPT je bot vještačke inteligencije, koji omogućava sporazumijevanje na prirodnom jeziku... Početkom godine, ChatGPT je bio servis sa najbržim rastom broja korisnika -100 miliona aktivnih u januaru. Prema podacima Sensor Towera, TikToku je trebalo devet mjeseci da dođe do 100 miliona korisnika, a Instagramu dvije i po godine.

Servisi poput ChatGPT-a u stanju su da, na upit korisnika, generišu tekst, mnogi su ga već probali za pisanje poezije, kodova...

Dobar nastavnik dobro koristi AI

Sagovornik “Vijesti” sa UCG kaže da je uloga nastavnika i profesora, u posljednjih nekoliko decenija, doživjela radikalnu transformaciju.

“Nastavnik više nije taj koji isporučuje određenu količinu sadržaja i zahtjeva studentima. Naprotiv, dobar nastavnik je danas onaj koji moderira u obrazovnom procesu i osnažuje studente da se snađu u ogromnoj količini informacija i baza podataka, da razviju metode na osnovu kojih selektuju informacije, te da teorijsku osnovu koja će im pomoći da se i prema tim sadržajima kritički odnose. U tom kontekstu, AI će teško zamijeniti predavača, ali će uticati na promjenu koja treba da se desi u ciljevima predmeta i ishodima učenja. Lično, tu promjenu vidim u personalizovanijem radu sa studentima i njihovim obrazovnim potrebama, kao i istom takvom istraživačkom procesu”, kaže Vuković.

Prema njegovim riječima “dok god tretiramo vještačku inteligenciju kao pozitivan ‘alat’, pomoći će nam da proširimo znanje”.

“Ako je vidimo kao način da nekoga prevarimo i makijavelistički dođemo do cilja, bilo da je riječ o većoj ocjeni ili boljim rezultatima, čemu je crnogorsko društvo u cjelini vrlo sklono, brzo ćemo osjetiti i negativne posljedice vještačke inteligencije i rupe u praksi koje je ona popunjavala. Svakako da će, u tom pravcu, morati da se odrede i kreatori ovakvih sistema, baš kao i kompletan sistem javnih politika koji bi trebalo da ponudi etički odgovor na ovu, sad već široko rasprostranjenu, tehnologiju”, kaže Vuković.

Vjeruje da je razvoj AI tehnologije “ponovo ukazao na potrebu koja se direktno tiče povratka razgovora i obnavljanja dijaloga između nastavnika i studenata”.

“A koji mogu rezultirati provokativnim i inovativnim idejama koje, posljedično, mogu doprinijeti humnističkoj slici svijeta u kojem živimo”, rekao je on.

Obrazovni sistem da se “prilagodi stvarnosti”

Kreativni direktor kompanije “Alicorn” Milutin Pavićević napominje da vještačka inteligencija dugo neće biti singularni proizvod, već veliki broj namjenskih rješenja. Razvoj jednog takvog sistema i njegova upotreba u obrazovnom sistemu je, kaže, uslovljena brojnim faktorima.

“Neka od njih su izuzetno komplikovana za razvoj, dok neka ili već postoje, ili su u fazi u kojoj ograničavajući faktor nije vrijeme za njihov razvoj, već vrijeme za koje je obrazovni sistem u stanju da ih prihvati”, kaže Pavićević.

Sagovornik “Vijesti” ocjenjuje da AI “nije nužno pozitivna ili negativna pojava”.

“Očigledno je da se u industrijskoj revoluciji u kojoj se nalazimo mijenja mnogo toga, i da će vještačka inteligencija biti važan dio života u budućnosti za koju spremamo djecu. Znanja vezana za korištenje i interakciju sa sistemima vještačke inteligencije biće dio elementarne informatičke pismenosti na tržištu rada”, kazao je on i dodao da obrazovni sistem ima zadatak “da se prilagodi stvarnosti”.

Prema njegovim riječima, postoji dio obrazovnog sistema, naročito u domenu provjere znanja, čije su današnje osnove “ugrožene velikim jezičkim modelima, koji su jedna od manifestacija vještačke inteligencije”.

Slično Vukoviću, i on vjeruje da će zahvaljujući AI provjera znanja postati ličnija.

“Učitelj će morati da se približi učeniku i da se usredsredi na rezonovanje, umjesto na puke krajnje rezultate. Oni sistemi koji na pravi način adresiraju ovu krizu, izaći će iz nje bolji, jer će eliminisati sterilizovanu distancu između predavača i učenika koju trenutno testiranje po svojoj prirodi donosi, i ocjene će postati više vezane za ishode učenja”, ocjenjuje Pavićević.

Naučiti kako se koristi, ali i biti kritičan

I nastavnica informatike sa tehnikom Biljana Krivokapić kaže da se AI može uzeti kao tehnologija koja će uveliko transformisati sistem obrazovanja. Može se, kaže, očekivati da će prisustvo vještačke inteligencije pokrenuti brojna pitanja, od kojih je, dodaje ona, ključno ono koje se odnosi na predavačko prilagođavanje novim tehnologijama.

“Zahvaljujući AI mogu se automatizovati različiti zadaci koji su sastavni dio nastavnog procesa, poput pružanja pomoći prilikom ocjenjivanja učenika (npr. onlajn testovi), pomoći u pisanju raznih izvještaja, kao i pružanje pomoći učenicima tokom učenja. Ono što se predviđa jeste da možemo očekivati da bi sama upotreba AI u obrazovnom sistemu mogla dovesti do promjene uloge nastavnika u fasilitatora”, kaže Krivokapić.

Dodaje i da se promjene dešavaju “htjeli mi to ili ne”, i da im se “moramo prilagođavati”.

“Vjerujem da je vještačka inteligencija kao edukativni alat pozitivan resurs kojem svakako moramo pristupiti analitički i koristiti ga u prave svrhe. Ono što je sada novi zadatak za obrazovne ustanove jeste da naučimo djecu kako se koristi i ova savremena tehnologija i da joj pristupaju krajnje kritički”, poručila je ona.

( Nikola Saveljić )