Papa Franjo na misi u Mongoliji pozdravio 'plemenit narod Kine' da bi otoplio odnose
Papa je poslao telegram pozdrava predsjedniku Kine Si Đinpingu dok je njegov avion u petak rano ujutro letio kroz kineski vazdušni prostor, nudeći mu "božanske blagoslove jedinstva i mira". Ministarstvo spoljnih poslova Kine je to potvrdil i ocijenilo da to pokazuje "prijateljstvo i dobru volju"
Poglavar Rimokatoličke crkve, papa Franjo uputio je poseban pozdrav "plemenitom kineskom narodu" na kraju mise u Mongoliji, susjedu Kine, tokom prve posjete pape koja je u velikoj mjeri pod sjenkom uticaja Pekinga i njegovog obračuna s vjerskim manjinama.
Franjo je do oltara doveo penzionisane i sadašnje biskupe Hong Konga, kardinala Džona Hon Tonga i izabranog kardinala Stivena Čou, držeći se za ruke i poručio masi u kojoj je bilo mnogo hodočasnika iz Kine da im želi svo dobro.
"Želim da iskoristim njihovo prisustvo da uputim topao pozdrav plemenitom kineskom narodu", rekao je Franjo i nastavio: "Svim ljudima (Kine) želim sve najbolje i da uvijek idu naprijed, da uvijek napreduju".
"Molim kineske katolike da budu dobri hrišćani i dobri građani", dodao je on uz klicanje publike u "Areni stepe", u glavnom gradu Mongolije, Ulan Batoru.
Bio je to jedini put da je Franjo javno pomenuo Kinu tokom svoje četvorodnevne posjete, uprkos velikoj sjenci koju je Peking bacio na to putovanje i na samu Mongoliju.
Kineska vladajuća Komunistička partija vodi dugogodišnji, sveobuhvatni udar na religiju, pooštravajući kontrolu, posebno hrišćanstva i islama koji se smatra "uvoznim" i potencijalnim izazivačima komunističke vlasti. Kampanja protiv Ujgura u sjeverozapadnom regionu Sinđianga bila je posebno žestoka, uz tvrdnje da je više od milion pripadnika te etničke manjine nasilno poslata u centre za prevaspitanje nalik zatvoru, gdje su mnogi rekli da su bili mučeni, seksualno zlostavljani i primorani da napuste svoj jezik i religiju.
Ujedinjene nacije (UN) su prošle godine optužile Kinu za ozbiljno kršenje ljudskih prava koje može predstavljati "zločine protiv čovječnosti". Kina je negirala da cilja na Ujgure i druge zbog njihove religije i kulture, osuđujući optužbe kao "laži Zapada" i rekavši da su njene akcije imale za cilj suzbijanje separatizma, terorizma i vjerskog ekstremizma.
Papa je poslao telegram pozdrava predsjedniku Kine Si Đinpingu dok je njegov avion u petak rano ujutro letio kroz kineski vazdušni prostor, nudeći mu "božanske blagoslove jedinstva i mira". Ministarstvo spoljnih poslova Kine je to potvrdil i ocijenilo da to pokazuje "prijateljstvo i dobru volju".
Ali dok su male grupe kineskih hodočasnika prisustvovale glavnoj misi pape Franja u Ulan Batoru, vjerovalo se da nijedan biskup iz Kine nije dobio dozvolu da otputuje i vidi papsku posjetu Mongoliji. Njihovo odsustvo je naglasilo slabašnost vatikansko-kineskog sporazuma iz 2018. o nominacijama katoličkih biskupa, koji je Peking prekršio jednostranim imenovanjem.
Ranije danas, napad Kine na vjerske grupe bio je indirektno očigledan jer je Franjo, upadljivo istakao dugu tradiciju vjerske tolerancije u Mongoliji: predsjedavao je međuvjerskim događajem sa mongolskim šamanima, budističkim monasima, muslimanskim, jevrejskim, šintoističkim vođama i ruskim pravoslavnim sveštenikom.
Sjedeći među njima na pozorišnoj sceni, Franjo je pažljivo slušao kako vjerske vođe opisuju svoja vjerovanja, svoj odnos sa nebom i mir i harmoniju koje njihove vjere donose svijetu. Nekoliko je reklo da je tradicionalni mongolski "ger", ili "jurta" - okrugla šatorska kuća, snažan simbol harmonije sa božanskim - toplo mjesto porodičnog jedinstva, otvoreno ka nebu, gdje su stranci dobrodošli.
"Činjenica da se sastajemo na jednom mjestu već šalje poruku: pokazuje da vjerske tradicije, uprkos svojoj posebnosti i raznolikosti, imaju impresivan potencijal za dobrobit društva u cjelini", rekao je Franjo.
"Ako bi lideri nacija izabrali put susreta i dijaloga sa drugima, to bi bio odlučujući doprinos okončanju sukoba koji i dalje pogađaju mnoge narode svijeta", rekao je on.
Franjo je u Mongoliji da bi služio jednoj od najmanjih i najnovijih katoličkih zajednica na svijetu i istakao tradiciju tolerancije Mongolije u regionu gdje su odnosi Svete stolice sa susjednom Kinom i Rusijom često zategnuti. Borba Pekinga protiv vjerskih manjina bila je stalna pozadina ovog putovanja, iako se Vatikan nada da će umjesto toga usmjeriti pažnju na Mongoliju i njenih 1.450 katolika.
Izabrani kardinal iz Hong Konga Čau koji je ranije ove godine bio u istorijskoj posjeti Pekingu, pratilo je 40 hodočasnika u Mongoliju. On je odbio da razgovara o odsustvu svojih kolega iz Kine, fokusirajući se umjesto toga na važnost posjete pape Franja Mongoliji za Katoličku crkvu u Aziji.
"Mislim da Crkva u Aziji raste. Ne tako brzo kao u Africi, ali i Crkva u Aziji sada ima veoma važnu ulogu", rekao je on novinarima.
Kineski predsjednik Si je zahtijevao da se katolicizam i sve druge religije striktno pridržavaju partijskih direktiva i da se podvrgnu "kinezaciji". U ogromnom regionu Sinđang, to je dovelo do rušenja džamija, ali je u većini slučajeva to značilo uklanjanje kupola, minareta i krstova sa crkava.
"Zaista se nadamo da će naša vlada i lideri postepeno prihvatiti papu i pozvati ga da posjeti Kinu", rekao je Jan Žiđong, kineski katolički biznismen.
Većina Mongola slijedi dominantnu Gelugpa školu tibetanskog budizma i poštuju njenog vođu, Dalaj Lamu. Mnogi Mongoli su zato zabrinuti zbog suprotstavljanja Komunističke partije tom prognanom tibetanskom vođi i zbog njene stroge kontrole nad monaškim životom i djelovanja koje izgleda kao postepeno eliminisanje tibetanske kulture.
Ipak, s obzirom na potrebu da se održe stabilni odnosi sa Pekingom jer Kina je glavni izvozni partner Mongolije, čelnici te zemlje se nisu oglasili, baš kao što su uglavnom ćutali o represivnoj jezičkoj i kulturnoj politici prema svojoj etničkoj braći u unutrašnjosti Kine.
Franjo je izbjegavao da se suprotstavi Pekingu, što je najvažnije izbjegavanjem bilo kakve kritike Pekinga ili susretom sa Dalaj Lamom.
Iako Dalaj Lama nije bio u Ulan Batoru u nedjelju, pomenuo ga je šef glavnog tibetanskog budističkog manastira u Mongoliji, Kamba Nomun Kan Gabju Hoijamts Demberel.
Taj opat je primijetio da je "Njegova Svetost", što je titula Dalaj Lama, nedavno priznao "10. reinkarnaciju" glavnog lame mongolskih budista, a "to je izuzetno bogatstvo za nas", rekao je.
To priznanje je problem jer Kina zahtijeva da sve "reinkarnirane lame" budu rođene" u Kini i da to Peking zvanično potvrdi, a novopriznati mongolski lama ne ispunjava nijedan kriterijum.
( Beta )