Podsjećanje na pjesnika iz čitanke
Drugo izdanje nikšićkog festivala “Korzo” posvećeno Draganu Raduloviću
Daj odrasli Svijete, budi jednom dijete! Moćan si ko čelik, sve ti nešto fali, budi jednom velik-kao što su mali.
Uz ove i mnoge druge stihove Dragana Radulovića, tog vječitog dječaka koji je za male-velike tražio poštovanje, odrastale su i odrastaju mnoge generacije. Ne čudi što je drugo izdanje festivala “Korzo”, koje je za vikend održano u Nikšiću, bilo posvećeno upravo ovom pjesniku.
“Festival ‘Korzo’ je jedinstven festivalski koncept i nesvakidašnji spoj kulture, tradicije i dobre zabave koji je ustanovljen prošle godine, a posvećen je nikšićkim legendama, doajenima, stvaraocima. Prošle godine su to bili Josip Slade i Miladin Šobić, a ove godine je posvećen našem proslavljenom pjesniku Draganu Raduloviću, čovjeku koji je ostavio dubok trag u odrastanju mnogih generacije. On ne zaslužuje da bude zaboravljen”, kazao je Mitar Barać, direktor Turističke organizacije (TO) Nikšić, organizatora festivala.
Izložbom i stihovima podsjetili su sugrađane zbog čega Dragan neće da poraste, ali i zašto ne smijemo dozvoliti da izgubimo ono dijete koje počiva u svima nama.
Vasilisa, Mia, Klara, Kosta, Kristina, Maksim, Una, Mila, Nikola, Aleksandra i dvije Anje, uz stručno rukovođenje pjesnikinje Milice Bakrač, recitatorskim omažom odali su počast Raduloviću, a u tome im je pomogao i čuveni Ršum (Ljubivoje Ršmuvić) koji je video porukom “poslao” pjesmu posvećenu “bratu Draganu”.
“Dragi naš brate Dragane, tvoj osmeh je sve preboleo, pa sad uz uspomene lagane, volimo Nikšić kao ti što si ga voleo”, poručio je Ršum.
Suorganizator ovogodišnjeg izdanja festivala “Korzo”, koji je podržala Opština Nikšić, jeste nevladina organizacija “Fors Montenegro”.
“Veliko mi je zadovoljstvo da budem dio ove priče i da se svi zajedno prisjetimo šta je sve Dragan Radulović uradio u životu, koliko je obogatio živote mnogih klinaca u onoj bivšoj državi i pronio slavu ovoga grada diljem bivše Jugoslavije. Ovo je samo pokušaj da mu se malo zahvalimo za ono što je on radio i što je predstavljao, a i predstavlja”, kazao je izvršni direktor “Fors Montenegra”, Veselin Šturanović.
Prisjetili su se Nikšićani odrastanja uz Draganove stihove, a pojedini su imali priliku i da ga upoznaju.
“Dragan Radulović je bio neko koga sam kao učenica osnovne škole slušala sa oduševljenjem. Pamtim kao sada čas kada je došao u moju školu ‘Braća Labudović’, crtao neke djevojčice i dječake po tabli i recitovao svoju poeziju. To je nešto što je moju generaciju, one ispred i iza mene propratilo kroz čitav život”, kazala je Nikšićanka Zorica Baltić Ivanović.
A njen mlađi sugrađanin Stefan Mijajlović je kratko objasnio šta Dragan Radulović i njegova poezija znače djeci.
“Njegove pjesme smo učili u prvom, drugom, trećem razredu osnovne škole. Ako kažem osnovne, dovoljno sam rekao - to je osnova ovog društva”, poručio je Mijajlović.
Festival “Korzo” je zamišljen da okupi sve generacije, pa je tako bilo i ove godine.
“Potrudili smo se da program bude namijenjen svim generacijama. Pored izložbe i recitatorskog omaža, najmlađe je zabavljao dječji animator Žarko Žabac, dok je dječji hor ‘Zahumlja’, koji je ekspanziju doživio prošle godine upravo na prvom izdanju ovog festivala, podsjetio na neke od ex yu hitova. To isto je uradio i ‘Extreme bend’, a festival je zatvorio ‘Garavi sokak’ koji u Nikšić nije dolazio deceniju i po. Nikšić je imao izuzetno bogato festivalsko ljeto, a ovo je zatvaranje sezone i simbolično otvaranje septembarskih dana koji su u Nikšiću uvijek dinamični”, kazao je direktor TO Nikšić.
Saradnici festivala, koji je dio “Septembarskih dana”, pored Opštine i Fors “Montenegra”, bili su i javne ustanove “Zahumlje” i Nikšićko pozorište, kao i ugostitelji u Ulici Josipa Sladea, gdje je su drugog dana organizovani svi programi.
Vratiti šarm nikšićkom korzu
Prvi dio festivala bio je posvećen nikšićkom korzu i organizatori su izložbom, kao i mapiranjem određenih mjesta, evocirali uspomene na “jedinstveni kulturni fenomen” po kome je, kako je kazao Barać, Nikšić bio poznat ne samo u Crnoj Gori, nego i šire.
“To je fenomen koji moramo da čuvamo i zašto ne i da oživimo”, kazao je Barać.
Prema riječima Veselina Šturanovića, željeli su da evociraju uspomene na vrijeme kada nije bilo mobilnih telefona, kada se viđanja nijesu dogovarala, jer su svi znali gdje ko stoji i gdje će se naći, ali i da pokušaju da nikšićkom korzu vrate stari sjaj.
“Možda će nikšićko korzo ovakvim i sličnim manifestacijama dobiti onaj stari lik i oblik koji se pogubilo zadnjih 20-ak godina. Kada sam bila djevojka, trebalo je zaslužiti da se izađe na nikšićko korzo. Šetalo se od hotela do stare pošte, znalo se đe stoje profesori, a kuda šetaju đaci, kuda i đe stoji gospoda. Bilo je duboko poštovanje prema onima koji šetaju centrom - ulicom. To su bili oni koji nijesu imali ‘posla sa strane’. Nikšić dok postoji biće korza na ovaj ili onaj način. Istina, nemamo mi korzo kao nekad, ali nijesmo ni mi što smo bili, a nije ni korzo”, kazala je Zorica Baltić Ivanović.
Stefan Mijajlović je od roditelja slušao priče o čuvenom nikšićkom šetalištu i priznaje da bi volio da se vrati taj stari šarm. Ali, kako je kazao, svi zajedno treba da se potrudimo da vrijeme sretanja, šetnje i druženja ponovo postane naša stvarnost.
“Savremeni korzo se preselio online. Umjesto druženja, sada mladi ‘vise’ po društvenim mrežama. Svi zajedno treba da se potrudimo i da zajedno utičemo na to da se takva situacija promijeni. Možda nam ovakve manifestacije pomognu u tome jer evo, ove godine je više posjetilaca u odnosu na prošlu”, kazao je Mijajlović.
( Svetlana Mandić )