Jezik umjetnosti najbolje se razumije i najsnažnije povezuje

Da je umjetnost najbolji reprezent kulture nekog naroda i da jedino umjetnost ujedinjuje, povezuje i okuplja bez prizvuka bilo kakvih podjela i nesuglasica pokazalo se i na otvaranju manifestacije Evropski dani jevrejske kulture.

Pred brojnom publikom svih generacija i različitih profila, među kojima je bilo i predstavnika diplomatskog kora, političke scene u Crnoj Gori, te vlade u tehničkom mandatu, svi pod otvorenim nebom u dvorištu Kuslevove kuće u Podgorici, otvorena je u utorak veče manifestacija čija je centralna tema ove godine “Sjećanje”.

Koncertom “Jevrejskom muzikom kroz vrijeme” Crnogorski kamerni orkestar pod dirigentskim vođstvom Sare Arianne Serhatlić, ansambl je prisutne odveo na pravo putovanje kroz kompozicije značajnih stvaralaca u čemu je publika vidno uživala. Na koncertu su svirali: Slađana Mijović (koncertmajstor), Eleonora Vujović, Sonja Vojvodić (prva violina), Nenad Jovanović, Marija Đuranović, Milena Rajković (druga violina), Uroš Lapčević, Ilijana Blagojević Zvicer (viola), Milan Ninković, Darko Kolanda (violončelo) i Vasilije Gagović (kontrabas).

Za predstavljanje jevrejske kulture nezaobilazno je sjetiti se brojnih velikana, a ove godine u sklopu manifestacije organizatori podsjećaju na lik i djelo velikog jugoslovenskog slikara, novinara, umjetnika, ali i istinskog revolucionara jevrejskog porijekla - Moše Pijade, pa je tako otvorena i izložba “Moša Pijade - O revoluciji i umjetnosti”. Kustoskinja Nela Gligorović je, otvarajući izložbu u Kuslevovoj kući, istakla da je Pijade jedna od ključnih figura jugoslovenskog društva 20. vijeka.

“Umjetnik, ilustrator, likovni kritičar, prevodilac, novinar, političar, revolucionar, diplomata, neumorni društveni radnik..., sve je integrisano u istorijski osobenoj ličnosti Moše Pijade. Borba za društvenu jednakost i zajedništvo, građenje solidarnog društva biće fokus njegovog djelovanja. Njegov imperativ bio je progres kao obaveza društva, nužnost pojedinca i zajednice”, rekla je ona.

Podsjetila je i da je Pijade “vodio borbu sa zaostalošću, djelovao protiv palanačkog mentaliteta, korupcije i nepotizma”, a ne zapostavlja ni pitanja i položaj diskriminisanih i ranjivih grupa.

“Tokom burnog života, kad je revolucija dozvoljavala, Moša je likovno bilježio stanja, ljude i okolnosti u kojima je živio. Sačuvani radovi reflektuju socijalni kontekst vremena u kom nastaju, idejne i ideološke postavke društva i pozicije umjetnika u društvu”, ispričala je Gligorovićeva.

Postavka sadrži foto-dokumentaciju i narativne segmente koji obrađuju društveno-političko umjetničko djelovanje Moše Pijade, a kao materijal korišćena je dokumentacija Jevrejskog istorijskog muzeja u Beogradu.

Gradonačelnica Podgorice Olivera Injac je u obraćanju povodom otvaranja manifestacije naglasila da je jezik umjetnosti onaj koji najsnažnije povezuje i obogaćuje. Govoreći o Evropskim danima jevrejske kulture i temi koju pokreću ove godine, ona je kazala da je sjećanja bezvremensko blago srca, a ova manifestacija prilika za prisjećanje svega čime je jevrejska zajednica obogatila naše društvo.

“Ovaj događaj pruža nam mogućnost i da se bolje upoznamo sa istorijom, govoreći o dubokim korijenima jevrejske kulture koja na tlu Evrope seže vijekovima unazad. Upravo kroz vrijeme - oblikovani su identiteti i dat snažan doprinos brojnim oblastima poput nauke, filozofije, književnosti i umjetnosti. Ovo je prilika da uvažimo i brojne jevrejske mislioce koji su dali neprocjenjiv doprinos današnjem shvatanju stvarnosti”, izjavila je ona.

Podsjećajući na važnost čuvanja i njihovog dijeljenja, sa ciljem boljeg razumijevanja prošlosti, sadašnjosti i budućnosti, predsjednica Jevrejske zajednice Crne Gore Nina Ofner Bokan kazala je da se manifestacija četvrti put organizuje u Crnoj Gori, ali godinama već i širom Evrope i svijeta, a kao dokaz posvećenosti promovisanju raznolikosti i zajedništva.

“Sjećanje predstavlja zlatnu nit koja je utkana u gotovo sve aspekte jevrejskog života i prakse. Ono se neprestano gradi na novi način donoseći osjećaj stalne promjene sa uvjerljivim kontinuitetom”, rekla je ona.

Vrhovni rabin Crne Gore, Luciano Moše Prelević, koji se prisutnima na početku obratio tradicionalnim jevrejskim pozdravom “Mir s vama”, kazao je da je pored sjećanja važan segment jevrejske kulture i zaborav...

“Centralna tema je sjećanje, ali ne sjećanje samo sjećanja radi. Mnogi rabini ističu da je sjećanje jako bitno, jer bez dobrog sjećanja ne možemo graditi ništa drugo, ali s druge strane talmudski mudraci kažu da je jedan od navjećih darova koje je bog dao ljudima zaborav. Jer, da ne zaboravimo mnoge stvari koje nas muče, opterećuju i slično, ne bismo mogli ostvarivati svoju budućnost. Pa ipak, i sjećanje je bitno jer nas mora konstantno podsjećati na to kakvi ljudi treba da budemo, kakvi treba da budemo jedni sa i prema drugima, te kako napraviti kompletno društvo”, rekao je on.

Manifestacija koja slavi jevrejsku kulturu prilika je i za brojna preispitivanja. Tako je nerezidentni ambasador države Izrael u Crnoj Gori, Jahel Vilan podsjedio da su s vremena na vrijeme prisutne diskusije i debate, a posebno u Izraelu, o tome da li je to samo religija, da li nacija, ali bez obzira na to, njihov cilj je da veliki dio sopstvene kulture dijele sa drugima i približe im njenu slojevitost.

“Zadovoljstvo je biti u Crnoj Gori i ovdje govoriti o našoj kulturi, jer je Crna Gora uvijek imala dobre odnose sa svojom jevrejskom zajednicom i nikada nije bilo naznaka čak ni minimalnog antisemitizma. Važno je pokazati ljudima u Crnoj Gori našu kulturu. Ove godine slavimo 75 godina nezavisnosti Izraela a za mjesec dana će biti upriličena velika proslava u Nikšiću gdje ćemo proslaviti i 75 godina od operacije Velveta”, najavio je Vilan.

Injac je iskazala i zahvalnost jevrejskoj zajednici zbog posvećenosti njegovanju prijateljstva i međusobnog razmijevanja sa Crnom Gorom, a rabin Prelević rekao da je svaka jevrejska zajednica povezana sa zemljom u kojoj živi i da se njihove kulture onda međusobno prožimaju.

“Teško je reći da je nešto jedinstveno, jer čak ni jevrejska kultura, muzika ili hrana nijesu jedinstveni, ali ono što je jedinstveno jeste vjera i naš način života i prijateljstvo, poštovanje zemlje u kojoj živimo. Mi se svake subote na šabat molimo za uspjeh zemlje u kojoj živimo uz zahvalnost što živimo u toj zemlji. Jedan drugi aspekt Dana jevrejske kulture su i otvorena vrata sinagoge zajednice. Pošto mi imamo jedan veoma mali prostor, morali smo program napraviti ovdje, malo više u prirodi, gdje su otvorena vrata i otvoren krov, a sve to je skupa povezano s prirodom i suživotom”, rekao je on, uz želju da Jevrejska zajednica Crne Gore uskoro dobije novi prostor za koji se nadaju da će biti izgrađen.

Organizator Evropskih dana jevrejske kulture je Jevrejska zajednica Crne Gore, a realizaciju su podržali Ministarstvo kulture i medija, JU Muzeji i galerije Podgorice, Glavni grad, Sekretarijat za kulturu i sport, Jevrejska organizacija JOINT, Takt produkcija i Ambasada Izraela u Crnoj Gori.

( Jelena Kontić )