Učinci Milatovićeve posjete Hrvatskoj: Ni zaokret, ni rješavanje sporova

Zvaničnom posjetom Hrvatskoj, predsjednik Crne Gore Jakov Milatović poslao je poruku da nema zebnje da će doći do zaokreta u politici prema toj državi, i da Zagreb može računati na njega.

To su poručili sagovornici “Vijesti” govoreći o tome šta su rezultati Milatovićevog ovonedjeljnog dvodnevnog službenog boravka u toj zemlji, tokom kog se sastao s tamošnjim najvišim zvaničnicima.

Milatoviću je to bila prva zvanična posjeta nekoj članici Evropske unije (EU), nakon što je početkom aprila izabran za šefa države.

Uoči, ali i nakon njegovog izbora, dio hrvatskih medija, političara i bivših zvaničnika nazivao ga je “trampistom”, “populistom”, “prosrpskim političarom”, tvrdeći da zbog njega dolaze “teški dani za Crnu Goru”, da su upitne njena samostalnost, put ka EU...

Profesor u penziji Filozofskog fakulteta u Zagrebu Žarko Puhovski, kazao je “Vijestima” da je Milatovićev dolazak u Hrvatsku važan zbog buke kojom je njegov izbor ispraćen u toj zemlji.

“To je dobro zato što je situacija doista bila takva da je u Hrvatskoj postojala jedna vrsta histerije kad se radilo o izboru Milatovića. Ta histerija se, nota bene, preselila iz Crne Gore u Hrvatsku. Milatović je posjetom uspio ne samo Hrvatskoj, nego i važnim akterima da pokaže da se na njega može računati”, istakao je Puhovski.

Bivši crnogorski ministar vanjskih poslova i doskorašnji savjetnik premijera Đorđe Radulović, navodi da vjeruje da su Milatovićevim boravkom u Hrvatskoj, uzimajući u obzir činjenicu da je riječ o prvoj posjeti nekoj članici EU, donekle ublažene eventualne bojazni Zagreba da bi s novom političkom garniturom u Podgorici moglo doći do drugačijeg djelovanja i zaokreta prema Hrvatskoj.

To je, dodaje, posebno značajno imajući u vidu “kompleksnost regionalnih odnosa i konstelacija uticaja”.

“... Činjenica je da je, još na početku mandata, predsjednik Milatović čak i prije nekih drugih evropskih prijestonica i odmah nakon Srbije zvanično posjetio Hrvatsku, šalje određenu vrstu političke poruke da je fokusiran na nastavak održavanja dobrosusjedskih odnosa u regionu. Ovo je svakako bila jedna od nosećih komponenti politike tokom mandata premijera Dritana Abazovića, i ona jeste i treba da ostane jedan od ključnih stubova crnogorske spoljne politike”, rekao je Radulović “Vijestima”.

Milatović se u Zagrebu sastao s predsjednikom Hrvatske Zoranom Milanovićem, premijerom Andrejem Plenkovićem i predsjednikom Sabora Gordanom Jandrokovićem. Poručio je, između ostalog, da Crna Gora veoma cijeni podršku koju joj Hrvatska pruža na putu ka EU, da ostaje posvećena dobrosusjedskim odnosima, regionalnoj saradnji...

Zvaničnici Hrvatske odgovorili su sličnim porukama, naglašavajući, između ostalog, da će njihova zemlja nastaviti da podržava Crnu Goru na putu ka članstvu u Uniji.

Na sastancima je, kako je saopšteno bilo riječi o otvorenim pitanjima dviju država, među kojima su najvažnija Prevlaka i vlasništvo nad brodom “Jadran”. Međutim, na planu njihovog rješavanja nije, kako proizilazi iz izjava obje strane, urađeno ništa. I Milatović i njegovi sagovornici izjavili su da te sporove treba rješavati kroz dijalog i u duhu dobrosusjedskih odnosa. Na Milatovićevu konstataciju da je brod “Jadran” “de fakto u vlasništvu Crne Gore”, Milanović je odgovorio da ima važnijih tema od toga.

Navodeći da je Milatović došao u Hrvatsku kao predsjednik koji nema vladu, Puhovski kaže da crnogorski šef države u toj situaciji nije mogao hrvatskoj strani da, na planu rješavanja sporova, ponudi išta drugo osim fraza koje smo čuli. Te poruke su, prema njegovim riječima, utoliko dobre što ne zaoštravaju situaciju.

“Ono što je dobro je da situacija nije lošija nego što je bila”, dodaje sagovornik.

On ocjenjuje da su sporovi Crne Gora i Hrvatske “trećerazredna pitanja” koja mogu postati ozbiljna samo ako bi neko na njima instistirao i ako bi želio svađu. Tvrdi da to niko ne želi, i da stoga “jedan brod i nekoliko stotina metara obale ne mogu biti pravi problem”.

“Hrvatska ima slične probleme sa razgraničenjem u Sloveniji. Takođe se radi o nekoliko stotina metara, i to traje već 20 godina i otežavalo je ulazak Hrvatske u EU. Važno je da Hrvatska ne čini Crnoj Gori ono što je Slovenija činila Hrvatskoj, i mislim da neće. A što se tiče otvorenih pitanja, bolje ih je zamrzavati, nego se baviti rješenjem kog u ovom trenutku nema. Milatović je rekao da je stanje takvo da je brod “Jadran” u vlasništvu Crne Gore - on bi morao znati da je brod u posjedu, a ne u vlasništvu Crne Gore, a tih nekoliko stotina metara obale zaista su potpuno nevažni...”, naglašava Puhovski.

Milatovićeva posjeta Hrvatskoj uslijedila je mjesec nakon što je tamošnje Ministarstvo vanjskih i evropskih poslova uputilo protestnu notu Crnoj Gori zbog obilježavanja 90. rođendana broda “Jadran”, u kojoj je zvanična Podgorica optužena za “svojatanje tuđe imovine”. Tih dana je i hrvatska poslanica u Evropskom parlamentu Željana Zovko podnijela amandman na nacrt izvještaja o Crnoj Gori, zahtijevajući da se riješi pitanje Prevlake.

Đorđe Radulović napominje da upravo zbog tih “šumova u komunikaciji” ne treba zanemariti tajming Milatovićeve posjete. Poručuje da bi Crna Gora i Hrvatska sporove trebalo da rješavaju na način koji dolikuje evropskim državama i NATO saveznicima.

“U tom smislu, posjeta predsjednika Milatovića bi, imajući u vidu njegove ograničene ustavne ingerencije, mogla biti dodatna podrška za stvaranje određene političke platforme i okvira koji bi mogli doprinijeti uspostavljanju mehanizama koji bi doprinijeli njihovom rješavanju, istovremeno ne ugrožavajući naše evropske integracije”, zaključuje Radulović.

Puhovski: Hrvatska ne odlučuje o tome kad će Crna Gora u EU

Žarko Puhovski ocjenjuje da su u Milatovićevoj posjeti postojale tri loše stvari.

“Prvo, neodgovornost hrvatske strane što je pristala da do posjete dođe na prvi dan školske godine, što je izazvalo pometnju u saobraćaju u Zagrebu. Drugo, hrvatska strana se ponašala kao da Milatović ima neka ovlašćenja, a zapravo nema, jer je on više došao da pokaže prijateljstvo. Treće, svi su se ponašali kao da Hrvatska odlučuje kad će i kako Crna Gora ući u EU, što je daleko od istine. Hrvatska može pomoći, Hrvatska neće odmoći, ali njen glas je relativno nevažan”, podvlači sagovornik.

Milatović letio “Air Emeralds-om”, kompanijom u vlasništvu Pinka

Šef države je u Hrvatsku odletio avionom beogradske kompanije “Air Emeralds”, a ne Vladinim avionom koji je, kako sa saopštili iz Milatovićevog kabineta, bio nedostupan.

“Prilikom planiranja zvanične posjete predsjednika Hrvatskoj 4. i 5. septembra, a na zahtjev Službe predsjednika, iz Generalnog sekretarijata Vlade od 8. avgusta odgovoreno je da, zbog redovne godišnje obuke pilota Avio servisa, avion Vlade će biti operativan u periodu od 3. do 9. septembra. Avio servis Vlade prikupio je stoga više ponuda privatnih kompanija od kojih je, u odnosu na cijenu, “Air Emeralds” izabrana kao najoptimalnija potrebama i agendi puta predsjednika u Hrvatsku”, naveli su iz Milatovićevog kabineta.

Na sajtu Agencije za privredne registre Srbije piše da je vlasnik “Air Emeralds-a” kompanija “Air Pink”, i da su obje registrovane na istoj adresi - Japanska 4, Beograd (Novi Beograd).

Air Pink je dio poslovne imperije Željka Mitrovića. Ta kompanija je osnovana 1998. godine, a Mitrović je prije dva mjeseca objavio da su kupili dvadeseti avion, i da su, kako tvrdi, sada druga po veličini džet komapanija u Evropi.

Iz Milatovićevog kabineta su objasnili da je komercijalne letove za potrebe šefa države moguće koristiti kad program posjete i agenda događaja to dozvoljava, što je, dodaju, Milatović već radio kada je išao u posjetu Briselu, a da to u slučaju zvanične posjete Hrvatskoj nije bilo moguće.

Podsjećaju i da je avion u vlasništvu Generalnog sekretarijata Vlade na raspolaganju predsjedniku, šefu Skupštine i premijeru, i da njegovo korišćenje odobrava generalni sekretar Vlade po pravu prvenstva u odnosu na datum podnošenja zahtjeva.

“Praksa korišćenja privatnih letova u situacijama kad državni nije u funkciji bila je uobičajena i tokom mandata ranijih predsjednika, pa je tako tokom 2022. i 2023. bivši predsjednik za tu namjenu utrošio više od pola miliona eura. Ne želeći da nastavlja ranije prakse, Služba predsjednika nastaviće da se zakonito i odgovorno odnosi prema novcu građana, a u najboljem interesu države”, poručili su iz Milatovićevog kabineta.

Picula: Vučiću ne odgovara evropska Crna Gora, ali Hrvatskoj je potrebna

Izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru Tonino Picula, poručio je juče da nezavisna i evropska Crna Gora ne odgovara predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću i njegovim interesima, dok Hrvatska ima nacionalni interes “da proevropski orijentisana Crna Gora nastavi svoj put”.

Picula je to kazao za N1, komentarišući posjetu Milatovića Hrvatskoj.

On je rekao da je Crna Gora vrlo blizu formiranja vlasti, zbog čega, prema njegovim riječima, želi da ojača prijateljske i partnerske odnose s Hrvatskom, jedinom susjednom zemljom koja je članica EU.

“Njihov evropski put najviše zavisi od toga šta će se u Crnoj Gori događati. Posljednjih godina, zbog unutrašnjih političkih previranja, nije bilo napretka, ali ove godine je kompletirala političku arhitekturu, pa je na činiocima u Crnoj Gori da što prije formiraju novu vladu, koja bi pokrenula pregovore s EU, ali i put prema boljitku svojih građana”, istakao je Picula.

Pitanje je, kako je naveo, hoće li nova vlada ponavljati greške prethodnih ili će se oporaviti.

“Ako se sve posloži u tom pozitivnom smjeru, mogli bismo ponovo govoriti ono što se zaboravilo - da Crna Gora predvodi politiku proširenja na Zapadnom Balkanu”, naglasio je.

( Nikola Dragaš )