HRA: Neophodno je i jedino ispravno da status dobiju sve civilne žrtve ratova devedesetih koje žive u Crnoj Gori
"Predlog definicije instituta civilne žrtve rata usvojen je na inicijativu poslanika Demokrata Moma Koprivice i njime se neopravdano isključuje dio civilnih žrtava iz ratova devedesetih od prava na obeštećenje", kazali su iz HRA
Akcija za ljudska prava (HRA) saopštila je da je danas predsjednika Crne Gore, Jakova Milatovića, obavijestila o diskriminatornoj prirodi Predloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o boračkoj i invalidskoj zaštiti, koji je Skupština Crne Gore usvojila 8. maja 2023, a kojim je kako su kazali iz te nevladine organizacije (NVO) na selektivan način propisan institut "civilne žrtve rata".
"Predsjednik je juče održao sastanak sa predstavnicima porodica stradalih u bombardovanju Murina 1999. godine na kome je istakao da će se svojim autoritetom založiti da se predlog izmjena ovog zakona, u najkraćem roku, ponovo stavi u skupštinsku proceduru. Podsjećamo da je taj zakonski tekst izglasan, ali da ga prethodni predsjednik Crne Gore, Milo Đukanović, nije potpisao, pa su istekli rokovi za njegovo usvajanje. Predlog definicije instituta civilne žrtve rata usvojen je na inicijativu poslanika Demokrata Moma Koprivice i njime se neopravdano isključuje dio civilnih žrtava iz ratova devedesetih od prava na obeštećenje. Propisano je da se civilnim žrtvama rata smatraju samo žrtve oružanog sukoba sa NATO u Crnoj Gori, tj. žrtve i porodice žrtava u Murinu, a ne i ostale porodice civilnih žrtava iz Crne Gore koje su stradale od posljedica oružanih sukoba u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, poput otetih putnika iz voza u stanici Štrpci ili porodica deportovanih bosansko-hercegovačkih izbjeglica koje žive u Crnoj Gori", ističe se u saopštenju HRA.
Iz te NVO su dodali da smatraju da propisivanje statusa civilne žrtve rata mora biti jedan od prioriteta i da ih ohrabruje stav Milatovića koji takođe zastupa to stanovište.
"Međutim, neophodno je i jedino ispravno da taj status dobiju sve civilne žrtve ratova devedesetih koje žive u Crnoj Gori. Svi su oni podjednako važni građani i građanke Crne Gore, koji moraju biti jednaki pred zakonom. Neopravdano je njihovo razdvajanje po osnovu etničkog porijekla i vjeroispovijesti", zaključuje se u saopštenju HRA.
( Ne.V. )