Pokazati Evropi kvalitet balkanskog filma

Evropa nije dovoljno upoznata s kinematografijom zemalja Zapadnog Balkana, a saradnja između Crne Gore i Albanije na tom polju do skoro nije ni postojala, ocijenio je u razgovoru za “Vijesti” direktor Nacionalnog centra za kinematografiju Albanije Eduart Makri.

To je i jedan od razloga zbog kojih poznati albanski glumac i reditelj teži boljoj i jasnijoj prezentaciji, kako filmova iz svoje države, ali tako i regionalnih, te radi na osnaživanju saradnje i koprodukcija u regionu, ali i potencijalnog osnivanja zajedničkog fonda...

“Ono što je važno, a tiče se i interkulturalizma u filmu, jeste da mi radimo na jednom velikom projektu u okviru kojeg ćemo mi na ovom dijelu Balkana jedne druge posjećivati, jedni s drugima sarađivati, i u krajnjem osnovati zajednički fond u okviru kojeg ćemo ostvariti još bolju i značajniju međusobnu saradnju, uz rad na što više projekata, a sve kako bi se naše države zbližile na polju kinematografije, ali i uopšte, a istovremeno i kako bismo prikazali sopstvenu kinematografiju drugim državama Balkana, ali i upoznali našu publiku s drugim kinematografijama drugih država Balkana, a onda se širili i ka Evropi”, predstavlja Makri svoju viziju u razgovoru za “Vijesti”.

S takvom namjerom ranije ove godine potpisan je i Memorandum o saradnji između Filmskog centra Crne Gore i Albanskog nacionalnog centra za kinematografiju, a čiji je predmet saradnja ovih centara u cilju afirmacije audiovizuelne djelatnosti i kulture, potrebe za razvojem publike, kao i podsticanja filmskih koprodukcija dviju zemalja.

Tim povodom, “Vijestima” je kazao da je veoma srećan što je stvorena prilika za saradnju s Filmskim centrom Crne Gore na čijem je čelu Aleksandra Božović, te da se nada da je u pitanju dobar početak dugog i uspješnog zajedničkog rada.

Iako su geografski, pa i istorijski i demografski bliske zemlje, Crna Gora i Albanija usljed različitih društveno-političkih okolnosti nijesu sarađivale dovoljno na tom polju. Makri ima želju i namjeru da se to promijeni.

“Ono što je istina, nažalost, jeste da mi nijesmo sarađivali ranije. Činjenica je da je Albanija za vrijeme komunizma bila zatvorena, a onda kada se desio pad komunizma u Albaniji, u našem dijelu Evrope se raspala Jugoslavija i u tom smislu nismo mogli ranije da ostvarimo adekvatnu komunikaciju na ovom polju. Takođe, bilo je i mnogo predrasuda među ljudima... Rekao bih da su se te predrasude skoro pa sklonile, tako da je sada, to jest otkad sam ja na čelu Centra za film u Albaniji, trudimo se da saradnja između naše dvije države bude što veća, a siguran sam da će i u budućnosti uslijediti mnogo zajendičkih projekata. Ovo je ipak samo početak saradnje između naših država i kinematografija”, naglašava Makri.

Na pitanje postoje li određene olakšice za crnogorske produkcije u Albaniji ili generalno u koprodukcijama s Crnom Gorom, a koje Albanija nudi, Makri kaže da aktivno rade na tome...

“Ono što je aktivno i aktuelno, a što mi i inače imamo ustanovljeno u sistemu, jesu manjinske koprodukcije koje svakako podržavamo. Ipak, trudimo se da ukinemo takse i porez za crnogorske autore koji planiraju da rade filmove u Albaniji, jer na primjer mi te takse za Crnu Goru nemamo... U tom smislu se trudimo da pomognemo i privučemo umjetnike iz Crne Gore da rade u Albaniji... Takođe, u procesu smo pisanja, odnosno promjene zakona o kinematografiji, ali ne samo o kinematografiji već i o drugim kreativnim industrijama, a siguran sam da će se tu naći i dosta olakšica za crnogorske ali i regionalne autore, a sve kako bismo na što lakši način mogli da sarađujemo međusobno”, naglašava on i dalje otkriva:

“Ja sam u saznanju da između naših ministarstava već postoje pregovori za ukidanje tih taksi, i to ne samo kada je filmska industrija u pitanju, već i za kompletnu kulturu i kulturne stvaraoce, a kako bi na što lakši način mogli da stvaraju u drugoj državi i za što manje novca djeluju u drugim državama”, kazao je on...

Takva regionalna saradnja je važna za sve, a posebno će doprinijeti vidljivosti balkanskog filma u Evropi, smatra on.

“Imamo saznanja da Evropa i nije toliko upoznata s radom ovog dijela Balkana što se tiče filmova, tako da se mi i u tom smislu trudimo da napravimo što bolju prezentaciju, to jest što više projekata kako bi i Zapadna Evropa vidjela i na što bolji način stekla uvid u ono što inače ovaj dio Balkana radi za kinematografiju i u kinematografiji. Cilj nam je da se i mi sami, ali i svi zajedno što bolje predstavimo”, poručuje Makri.

Albanski i crnogorski filmski centri su zajednički realizovali i program nazvan “Film kao sredstvo za interkulturni dijalog”. Makri podsjeća da se putem filma lako može komunicirati na globalnom, ali za početak treba postaviti osnove na lokalnom nivou... Tim temeljima neke istorijske okolnosti, ipak, nijesu išle na ruku...

“Izlaskom Albanije iz komunizma napravila se jedna drugačija prezentacija filma u odnosu na period komunizma. Sada i mi prezentujemo film kao i sve druge države i pristupamo filmu isto kao i ostali, kako u kreiranju i procesu samog stvaranja djela, tako i u distribuciji, odnosno promociji i trudimo se da napravimo filmsku industriju onako kako to radi i cijeli region”, kaže on.

Podsjećajući na odnos evropske kinematografije prema balkanskoj, on zaključuje da ovaj dio Evrope ostatku ima mnogo da ponudi...

“Kao što sam prije rekao, Evropa i Evropska unija još ne znaju i ne poznaju toliko ovaj dio Balkana kada je film u pitanju... Ali mi smo ti koji poznajemo jedni druge i u tom smislu ćemo zajednički i raditi što više i na što boljim projektima, kako bismo i pokazali Evropi ono što zapravo Zapadni Balkan jeste i može da ponudi”, poručuje Makri.

Učiti mlade filmskoj komunikaciji i pismenosti

Eduart Makri je jedan od uspješnijih albanskih glumaca, reditelja i scenarista, a to iskustvo koristi i s mjesta direktora Nacionalnog centra za film...

“Kao neko ko se bavi kinematografijom, prije svega kao reditelj i glumac, ali i scenarista, mogu da kažem da u komunikaciji putem mreža mladi, nažalost, te vidove komunikacije dosta zloupotrebljavaju... Isto tako, mogu da kažem i da sam sada inicirao jedan projekat zajedno sa Ministarstvom prosvjete u okviru kojeg ćemo predstaviti filmsku komunikaciju za mlade, odnosno raditi na filmskoj pismenosti”, otkriva on...

Taj projekat ima za cilj i da mladima na što bolji način prikaže kako da koriste svoje (pametne) telefone...

“Mladi i djeca najviše koriste telefone danas, a kako bi naučili i saznali što više o kinematografiji, želimo da pokažemo da su telefoni danas i sredstvo putem kojeg se može napraviti mnogo toga vezanog za kinematografiju. Svi zajedno se trudimo da to uradimo, ali je isto tako i veoma teško da se napravi jedna takva prezentacija i edukacija djece, gdje će djeca moći prije svega da koriste informacije preko telefona tako što će se edukovati i naučiti više o kinematografiji Albanije... S druge strane, oni su vješti u baratanju telefonima, tako da želimo i tu da ih usmjerimo da na što kvalitetniji način iskoriste te telefone koje posjeduju”, kaže Makri.

Film je danas postao globalno dostupan putem raznih striming platformi, što nije nužno loše, već ima mnogo svojih prednosti, samo ukoliko se prepoznaju i na pravi način iskoriste, ocjenjuje Eduart Makri.

“U praktičnom smislu kinematografija se sada distribuira kako preko telefonskih uređaja, tako i preko televizije, raznih strimova... Pored toga, bukvalno je film kao komunikacija i vid komunikacije došao do toga da može da komunicira na isti način kao što komunicira kratki video ili neka poruka... Tako sada možemo naše filmove lakše da prikažemo široj javnosti i dostupnost distribucije je bolja, što treba iskoristiti”, poručuje on.

( Jelena Kontić )