Otpadne gume veliki problem u ekološkoj državi, rješenje ni na vidiku

Iako ekološka drzava, Crna Gora faktički nije ni počela da rješava pitanje upravljanja otpadnim gumama. Kako Televizija Vijesti saznaje iz Ministarstva ekologije, namjera je da se zakonski odgovornost prebaci na uvoznike, koji će kada gume postanu otpad morati da ih zbrinu.

Za razliku od Glavnog grada, prve važne korake u rješavanju ovog problema napravili su u barskoj Deponiji.

U Podgorici su zapaljene gume gotovo svakodnevica. U civilnom sektoru kažu da je to posljedica nerada i nemara institucija.

"Jer nisu odrađena podzakonska akta, nisu implementirani informacioni sistemi, carinske procedure i tako dalje. Ono što ovdje nedostaje jeste želja i volja da se ovo pitanje riješi", objašnjava Azra Vuković iz NVO "Green home".

U podgoričkoj Deponiji nemaju mogućnost da, kako se to kaže, zbrinjavaju gume, već samo komunalni otpad.

Silom prilika, kada ih kamioni “Čistoće” donesu sa divljih deponija, odvajaju ih i ostavljaju na dvije lokacije - prvu u okviru Deponije i na Ćemovsko polje. Problem bi kažu, morala da riješi Vlada.

"Sada je lopta u dvorištu Ministarstva da nađe rješenje, da nađe privatnog partnera kako bi se te gume tretirale na adekvatan način", kazao je Arsenije Boljević iz Deponije Podgorica.

Iz Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma međutim odgovaraju da je za dugoročno rješavanje problema otpadnih guma, potrebno donošenje novog Zakona o upravljanju otpadom i Državnog plana upravljanja otpadom, što je u planu, navodno do kraja godine.

Rješenje će, ističu u pisanom odgovoru, tražiti u organizacionoj i finansijskoj odgovornosti uvoznika automobilskih guma.

"Ovo znači da će uvoznici biti odgovorni, kad te gume postanu otpad, da ih zbrinu na zakonski prihvatljiv način", navodi se u odgovoru Ministarstva.

Čekajući da država riješi dugogodišnji problem, prve korake su preduzeli u Baru. Uradili su baznu Studiju za sakupljanje, lagerovanje i preradu otpadnih guma, kako bi u okviru barske Deponije izgradili jedno takvo postrojenje.

Urađen je i Elaborat o procjeni uticaja na životnu sredinu, pa sada kompletiraju dokumentaciju, kako bi mogli dobiti dozvolu za rad.

"Rezervisali smo prostor od nekih 10.000 kvadrata u okviru deponije, na kojem bi trebalo to postrojenje da se izgradi. Pošto smo u posjedu jedne višenamjenske drobilice, želja nam je da usitnjavamo otpadne gume. U nekoj drugoj fazi bi moglo, tako već izdrobljeni granulat, da se pretvara u neki granulat koji bi bio povoljniji za ekonomsku valorizaciju", istakao je Senad Arabelović iz Deponija Možura Bar.

U barskoj Deponiji očekuju da bi u drugoj polovini naredne godine mogli početi da prikupljaju i drobe gume, a o daljem tretmanu još je rano govoriti. Treba im ipak pomoć države, jer tretman guma košta oko 100 eura po toni, tako da bi postrojenje moralo da ima subvencije države ili novac od IPA projekata...

NVO aktiviste čudi da sve ove godine nadležni nisu uspjeli da sa projektom za novac konkurišu u Briselu.

"Na žalost, nemamo čak ni ono što su reakcije onda kada vidimo da na terenu pale gume. Prosto mi to puštamo stihiji i ne radimo ništa", poručila je Vuković.

Autor serijala "Oči Podgorice" Predrag Tomović ima konkretan predlog.

"Država mora da uvede eko taksu, da odredi neku nominalnu vrijednost koju će uplaćivati uvoznici, i od toga iznosa će se kasnije otkupljivati iskorištene gume", rekao je Tomović.

Iz Instituta za javno zdravlje upozoravaju da su gasovi i hemikalije koje se oslobađaju paljenjem guma, izuzetno toksični za ljudsko zdravlje i štetni po životnu sredinu.

Zato su apelovali da se zakonom zabrani i strogo sankcioniše svako spaljivanje guma.

( Marko Mišić )