Generalna sekretarka OEBS-a: U Jugoistočnoj Evropi potreban veći napredak u ključnim oblastima

U Jugoistočnoj Evropi, uprkos ohrabrujućim dostignućima, potreban je veći napredak u vladavini prava, borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala i slobodi medija i bezbjednosti novinara, poručila je generalna sekretarka Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS) Helga Marija Šmid.

Šmid je u intervjuu agenciji MINA kazala da je Crna Gora postigla napredak u razvoju demokratskih institucija i oblastima dobrog upravljanja i slobode medija, ali da još treba da se radi.

„Crna Gora je aktivan i konstruktivan partner OEBS-a i zagovornik saradnje i stabilnosti u cijelom regionu“, rekla je Šmid, koja je u petak završila prvu zvaničnu posjetu Crnoj Gori, tokom koje se sastala sa visokim državnim zvaničnicima i predstavnicima organizacija civilnog društva.

Terenski rad OEBS-a, kako je navela, u regionu je počeo prije više od 30 godina, u vrijeme kada je region još bio pod oblakom sukoba.

„Danas se, na sreću, mnogo toga promijenilo: Zapadni Balkan igra snažnu ulogu u OEBS-u – čije države predsjedavaju organizacijom, predstavljaju domaćine terenskih misija i integralne partnere u izgradnji bezbjednosti u čitavom regionu OEBS-a“, istakla je Šmid.

Kao organizacija, kako je naglasila, ponosni su što su doprinijeli izuzetnom napretku koji je region postigao, između ostalog, u izgradnji stabilnih demokratskih društava i snažnijih institucija, jačanju vladavine prava i očuvanju slobode medija.

„Sve uz doprinos hiljada predanih kolega iz OEBS-a, većinom iz samog regiona“, dodala je Šmid.

Ipak, kako je kazala, Jugoistočna Evropa nastavlja da se suočava sa složenim izazovima, koji su često pogoršani širim geopolitičkim kontekstom.

„Uprkos ohrabrujućim dostignućima tokom godina, potreban je veći napredak u ključnim oblastima, kao što su vladavina prava, borba protiv korupcije i organizovanog kriminala, sloboda medija i bezbjednost novinara“, poručila je Šmid.

Ona je navela da je, s obzirom na tu pozadinu, „odliv mozgova“ koji region trpi zabrinjavajući.

„Dodatno, duboko sam zabrinuta zbog porasta slučajeva nasilja nad ženama“, kazala je Šmid.

Napredak, kako je rekla, nije jednostavan proces.

„Nikada nije ni bio – ali mi smo posvećeni nastavku saradnje sa vlastima usprovođenju reformi koje će biti od koristi svim građanima“, poručila je Šmid.

Ona je naglasila da ostaje optimista u pogledu budućnosti tog regiona.

„Tokom putovanja i posjeta terenskim misijama u Jugoistočnoj Evropi, više puta sam bila impresionirana i ohrabrena mnogim primjerima građana i građanki koji su izabrali da sarađuju, uprkos nacionalnim i administrativnim podjelama, za dobro svojih zajednica i svoje zemlje“, dodala je Šmid.

Ona je poručila da će nastaviti da podstiču taj konstruktivan pristup.

Šmid je, govoreći o njenoj posjeti Crnoj Gori, navela da su u redovnom kontaktu sa crnogorskim partnerima, ali da ništa ne zamjenjuje direktne, lične susrete.

„Crna Gora je aktivan i konstruktivan partner OEBS-a i zagovornik saradnje i stabilnosti u cijelom regionu“, kazala je Šmid.

Ona je rekla da je tokom posjete imala dobre susrete sa predsjednikom Crne Gore Jakovom Milatovićem, kao i premijerom i koordinatorom Ministarstva vanjskih poslova Dritanom Abazovićem.

„Vaša zemlja je trenutno u procesu formiranja vlade. U našim diskusijama, ponovo sam potvrdila kontinuiranu posvećenost OEBS-a pružanju podrške u skladu sa crnogorskim prioritetima – posebno jačanju pravosudnog sistema, vladavine prava i promovisanju slobode informisanja“, navela je Šmid.

Ona je kazala da se sastala i sa timom zaposlenih u Misiji OEBS-a u Podgorici.

Terenske misije, kako je rekla, zaista čine jezgro Organizacije.

„Njihov rad igra važnu ulogu u promovisanju lokalne i regionalne saradnje, bilo sa javnom administracijom, policijskim službama, parlamentarcima ili mladima“, dodala je Šmid.

Ona je kazala da se sastala i sa predstavnicima civilnog društva, i da je važno čuti njihova gledišta o trenutnim izazovima, kako bi se bolje prilagodila podrška koju OEBS može da pruži.

„Posjetila sam i sklonište za žene u Podgorici, jer su nam nedavni događaji u regionu pokazali da je hitno potrebno uložiti više napora da se obezbijedi zaštita žena u nevolji i spriječi nasilje u porodici“, navela je Šmid.

Ona je istakla da civilno društvo radi ogroman posao na tom polju i poručila da mogu da računaju na stalnu podršku OEBS-a.

Šmid je rekla da je ponosna na odličnu saradnju koju Misija OEBS-a u Crnoj Gori ostvaruje sa ministarstvima i ključnim državnim institucijama, poput Skupštine, Državne izborne komisije, Agencije za elektronske medije, Forenzičkog centra i Ombudsmana.

„Dio našeg rada je da pomognemo u tekućoj borbi protiv organizovanog kriminala“, kazala je Šmid.

Misija OEBS-a, kako je navela, dugogodišnji je partner crnogorske policije.

„Promovišemo rad policije zasnovan na obavještajnim podacima i podržavamo institucije za sprovođenje zakona, podstičemo tijesnu saradnju sa tužilaštvom, posebno sa specijalnim državnim tužiocem, kao dijelom sudskog sistema koji treba biti nezavistan“, dodala je Šmid.

Ona je kazala da, takođe, rade na jačanju dobrog upravljanja u sektoru bezbjednosti i promovišu zapošljavanje policajki.

Šmid je navela da OEBS trenutno sprovodi projekat praćenja sudskih postupaka i suđenja u oblasti organizovanog kriminala i korupcije na visokom nivou, kako bi pomogao u jačanju odgovora pravosudnog sistema.

„Zahvalna sam crnogorskim vlastima na odličnoj podršci tom projektu od njegovog početka 2021. godine i našim partnerima u pravosudnom sistemu na povjerenju i saradnji“, istakla je Šmid.

Kako je rekla, još jedna oblast u kojoj imaju veliku ekspertizu je borba protiv trgovine ljudima.

„Ovdje naša Misija pomaže u oblikovanju pristupa usmjerenog na žrtve koji se pokazao efikasnijim u borbi protiv mreža organizovanog kriminala“, navela je Šmid.

Prema riječima Šmid, zloupotreba i trgovina malokalibarskim i lakim oružjem još jedno je pitanje koje izaziva zabrinutost u cijelom regionu, a na njegovom rješavanju rade, između ostalog, podržavajući kampanje koje promovišu bezbjednost kod kuće i ohrabrujući ljude da predaju oružje policiji.

Ona je kazala da, takođe, pomažu u jačanju kapaciteta policije da istražuje slučajeve u kojima je došlo do upotrebe vatrenog oružja, ali i podržavaju policijsku jedinicu za pse tragače u otkrivanju vatrenog oružja na graničnim prelazima.

„Nadam se da će ljudi shvatiti da je još uvijek previše malokalibarskog oružja u opticaju u regionu i da će smanjenje tog broja dovesti ne samo do veće bezbjednosti, već i do manjeg broja tragedija“, rekla je Šmid.

U medijskom sektoru, kako je navela, Misija sprovodi čitav niz aktivnosti da podrži rad novinara, kao i borbu protiv govora mržnje.

„Posebno bih istakla objavljivanje Priručnika o medijskoj i digitalnoj pismenosti, izrađenog za učenike osnovne škole, koji je postao referentno sredstvo za škole i porodice, a koristi ga i Ministarstvo prosvjete“, dodala je Šmid.

Ona je kazala da, po pitanju osnaživanja žena, Misija blisko sarađuje sa skupštinskim Odborom za rodna pitanja i Ministarstvom finansija na rodnom budžetiranju.

„Takođe, radimo sa mladima, jer je uključivanje budućih generacija u pitanja koja se tiču bezbjednosti, rodne ravnopravnosti i životne sredine važno sredstvo za obezbjeđivanje održivog razvoja i njegovanje kohezivnih društava. Ovo su samo neki od primjera – naša Misija radi mnogo više“, navela je Šmid.

Ona je, odgovarajući na pitanje koliko je izazovno sačuvati i odbraniti temelje i principe na kojima se zasniva Organizacija u situaciji kada traje rat u Ukrajini i postoji prijetnja po evropsku i globalnu bezbjednost, kazala da je taj rat izazvao ogromnu ljudsku patnju i humanitarnu krizu koja se osjeća daleko izvan njenih granica.

„Ali norme, principi i obaveze na kojima je naša organizacija zasnovana ostaju relevantni. Moramo nastaviti da ih podržavamo – i zahvalna sam našem sadašnjem predsjedavajućem, ministru vanjskih poslova Sjeverne Makedonije Bujaru Osmaniju, na njegovom neumornom radu na ovome“, istakla je Šmid.

Prema njenim riječima, kako bi se odgovorilo na neke od neposrednih izazova za civile, koje je nametnuo rat, a na zahtjev ukrajinskih vlasti, većina država učesnica OEBS-a doprinosi novom Programu podrške Ukrajini koji se u potpunosti finansira od donatora.

Na taj način, kako je kazala, pomažu i vladi i ljudima, na primjer u humanitarnom deminiranju i upravljanju ekološkom štetom izazvanom ratom.

Ona je rekla da se, takođe, bave nesrazmjernim uticajem koji rat ima na žene i djecu, sa povećanim rizicima od seksualne eksploatacije, trgovine ljudima i seksualnog nasilja.

Šmid je dodala da je učestvovala na konferenciji o rodnoj ravnopravnosti i osnaživanju žena organizovanoj u Tetovu, a na kojoj se razgovaralo i o toj važnoj temi.

Ona je podsjetila da se prošle nedjelje navršilo 500 dana od pritvora troje ukrajinskih zvaničnika OEBS-a u Donjecku i Lugansku.

"Ti pritvori su eklatantno kršenje njihovih prava i predsjedavajući OEBS-a i ja ćemo nastaviti da neprestano pozivamo na njihovo momentalno oslobađanje i činićemo sve što možemo da obezbijedimo njihovu slobodu", poručila je Šmid.

Prema njenim riječima, katastrofalne posljedice se ne zaustavljaju na granicama Ukrajine, već imaju reperkusije u susjednim zemljama i Jugoistočnoj Evropi.

"Imamo 12 terenskih misija u Centralnoj Aziji, Jugoistočnoj Evropi i Moldaviji, gdje sarađujemo sa vladama i civilnim društvom na rješavanju pitanja od oblasti bezbjednosti granica i terorizma, preko korupcije i povezanosti, ljudskih prava i rodne ravnopravnosti, do bezbjednosti životne sredine i klimatskih promjena", navela je Šmid.

Ona je istakla da je ta bliska regionalna saradnja, uključujući i ovu u Jugoistočnoj Evropi, jedna od ključnih prednosti.

"Nastavićemo da nadograđujemo ovakav rad i u budućnosti", poručila je Šmid.

Upitana kakva je njena procjena i prognoza za budućnost OEBS-a, ona je kazala da je uvjerena da će njihov sveobuhvatni pristup bezbjednosti, koji uzima u obzir ne samo tradicionalna političko-vojna pitanja, već i ekonomsku, ekološku i ljudsku dimenziju, ostati neophodan i u budućnosti.

Kako je navela, potpisivanje Helsinškog završnog akta prije pola vijeka otvorilo je kanal dijaloga, koji je značajno unaprijedio bezbjednost u Evropi i šire.

„Sa 57 država koje predstavljaju milijardu i trista miliona ljudi na tri kontinenta, mi smo najveća svjetska regionalna bezbjednosna organizacija i imamo jedinstvenu i vitalnu ulogu u ovoj oblasti", rekla je Šmid.

Ona je kazala da, od osnivanja, OEBS okuplja zemlje koje se ne slažu uvijek.

"Mi nijesmo organizacija istomišljenika, ali nas upravo ovaj inkluzivni pristup čini suštinskim dijelom evropske bezbjednosne arhitekture", istakla je Šmid.

Tokom proteklih 49 godina, kako je rekla, taj pristup bio je izuzetno uspješan.

"Devedesetih godina, OEBS je uspostavio najnapredniji svjetski set pravila za kontrolu naoružanja i mjere za izgradnju povjerenja. Naša Organizacija je doprinijela uklanjanju hiljada teškog naoružanja iz Jugoistočne Evrope", navela je Šmid.

( MINA )